REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-1262/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice UŠ, zbog prekršaja iz čl. 91. st. 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj: 20/18., 115/18., 98/19., 57/22.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Zadru, protiv presude Općinskog suda u Zadru, broj: Pp-5662/2024 od 4. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Zadru i potvrđuje pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenica je na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođena od optužbe, zbog prekršaja iz čl. 91. st. 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljenici stavlja na teret, na način kako je to opisano u činjeničnom opisu optužbe, nije prekršaj.
2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
4. Žalitelj u žalbi navodi kako su netočni navodi iz obrazloženja presude da opis djela sadržan u optužnom aktu, s time da se smatra činjeničnim opisom prekršaja dio optužnog akta koji prethodi obrazloženju, ne sadrži konkretizirani činjenični opis djela, već samo zakonski opis djela, budući da je u optužnom aktu sasvim jasno navedeno da se zemljište ne obrađuje, da je zaraslo raznim korovima i višegodišnjim raslinjem (divlja kupina i smrika) a uz to je priložena i fotografija s lica mjesta nekoliko parcela, te se u konkretnom slučaju radi o prekršaju počinjenom nečinjenjem.
5. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
6. Žalba je neosnovana.
7. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da u konkretnom slučaju ima osnove za oslobađanje okrivljenice od optužbe, na temelju čl. 161. st 6. Prekršajnog zakona, te da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito okrivljenicu oslobodio od optužbe i za takvu odluku je dao valjane razloge s kojima se slaže i ovaj sud, jer djelo na način kako je činjenično opisano u optužnom aktu, po propisu nisu prekršaji.
8. Naime, okrivljenica je oslobođena od optužbe, da bi inspekcijskim nadzorom višeg poljoprivrednog inspektora Državnog inspektorata, 12. kolovoza 2024., a tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora, bilo utvrđeno da se parcele i to: k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] u naselju Pristeg, ne koriste, poljoprivredno zemljište se ne obrađuje te je zaraslo raznim korovima i višegodišnjim raslinjem (divlja kupina i smrika).
9. Takav činjenični opis djela nije potpun te djelo kako je opisano nije prekršaj jer u činjeničnom opisu djela nije navedeno da je okrivljenica vlasnica ili posjednica predmetnog zemljišta što je bitno, konstitutivno obilježje ovog prekršaja budući da sukladno odredbi čl. 4. st. 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, predmetno prekršajno djelo mogu počiniti isključivo vlasnik ili posjednik poljoprivrednog zemljišta, a kako je to valjano obrazložio i prvostupanjski sud. Naime, zakonski opis odnosno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, a sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.
10. Slijedom navedenog, budući da u činjeničnom opisu radnje prekršaja navedenom u optužnom aktu, nije navedeno da je okrivljenica vlasnica ili posjednica predmetnog zemljišta, što je konstitutivno obilježje predmetnog prekšaja jer ga može počiniti isključivo vlasnik ili posjednik, djelo za koje se optužnim aktom optužuje, po propisu nije prekršaj, dok tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju ispravan zaključak prvostupanjskog suda o nepostojanju prekršaja.
11. Nadalje, budući da se u ovoj fazi postupka u konkretnom predmetu više ne može mijenjati činjenični opis prekršaja, navođenjem potpunog činjeničnog opisa radnji prekršaja iz kojih proistječu zakonska obilježja prekršaja, poštujući načelo zabrane reformatio in peius, trebalo je odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja i donijeti odluku kojom se potvrđuje presuda prvostupanjskog suda kojom je okrivljenica oslobođena od optužbe, za djelo opisano u izreci, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se optužuje, kako je opisano, po propisu nije prekršaj.
12. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.
-
-
Zagreb, 20. veljače 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša,v.r.
Katica Lučić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru, u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
