Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž-805/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Zlatane Bihar, predsjednice vijeća, Martine Budinski Modronja, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Renate Košir Skračić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Igor Vretenar, odvjetnik u Labinu, protiv tuženika GH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici Saša Žarković, odvjetnik u Rijeci i Masimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, radi ukidanja prava stvarne služnosti, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Poreču-Parenzo poslovni broj P-497/2021-45 od 8. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Poreču-Parenzo poslovni broj P- 497/2021-45 od 8. srpnja 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II O zahtjevu tužitelja LH i zahtjevu tuženika GH za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Ukida se pravo služnosti puta i to pravo staze i pravo kolnika na teret nekretnineoznačene kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u korist nekretnine označene kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa se tuženiku zabranjuje svako daljnje vršenje tog prava odnosno tuženiku se zabranjuje prolaz pješice preko nekretnine označene kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do nekretnine označene kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zabranjuje mu se na svoju nekretninu označenu kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko nekretnine označene kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] puštati druge ljude te mu se zabranjuje voziti po nekretnini označenoj kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zapregama, motornim vozilima i biciklima, u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura) u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude pravovremenu žalbu izjavio je tužitelj pozivajući se na sve žalbene razloge označene u članku 353. stavak 1. točka 1. , 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), odnosno na bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu u preinači pobijanu presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja i naloži tuženiku podmiriti troškove postupka tužitelju, podredno istu ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Potražuje naknadu troškova žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode tužitelja, predlaže žalbu odbiti i pobijanu presudu potvrditi. Potražuje naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Ispitivanjem pobijane presude i postupka koji je prethodio njezinu donošenju ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na koju povredu žalbenim navodima ukazuje tužitelj. Naime, pobijana presuda se ne može ispitati, jer za svoju odluku prvostupanjski sud nije dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, a razlozi koje je za svoju odluku dao prvostupanjski sud su nejasni i suprotni stanju spisa. Razlog zašto pobijana presuda nema dostatnih razloga o odlučnim činjenicama je u tome što činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno.

6. Naime, nejasno je na temelju čega je prvostupanjski sud zaključio da sporna služnost nije izgubila razumnu svrhu, a sve obzirom na postojanje alternativnih pravaca kojima tuženik može doći do svoje nekretnine. Nejasan je i zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj, na kome je doista teret dokaza u ovom postupku, nije dokazao da su alternativni pravci jednako prikladni ili prikladniji za dolazak do nekretnine tuženika, a koji njemu kao vlasniku poslužne nekretnine čine manje štete, kao i zaključak da tužitelj na te okolnosti nije predložio dokaze.

6.1. To stoga što iz spisa proizlazi, a na što osnovano žalbom ukazuje tužitelj, da je tužitelj još u tužbi predložio provođenje dokaza vještačenjem po vještaku prometne pa i građevinske struke, a kod prijedloga za provođenja dokaza prometnim vještačenjem tužitelj je ostao i na ročištu za glavnu raspravu održanom 12. lipnja 2024. što nedvojbeno proizlazi i iz zapisnika s toga ročišta (stranica 198 do 204 spisa). Međutim, prvostupanjski sud prijedlog za provođenje toga dokaza očito nije prihvatio, iako niti na navedenom ročištu, a ni u presudi za takvu odluku ne daje razloge, već pogrešno zaključuje da činjenice koje je tim dokazom trebalo utvrditi tužitelj nije dokazao.

6.2. Dakle, takvim postupanjem prvostupanjski sud je počinio i bitnu povredu iz članka 354. stavak 1. ZPP u svezi s člankom 292. ZPP i člankom 250. ZPP, a što je bilo od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite presude, a na koju povredu tužitelj žalbenim navodima ukazuje.

7. Obzirom da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, upitno je da li je i materijalno pravo pravilno primijenjeno, pa je osnovan i taj žalbeni prigovor tužitelja.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ukidanje prava služnosti puta i to prava staze i prava kolnika na teret nekretnine označene kao kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (poslužna nekretnina) u korist nekretnine označene kao kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (povlasna nekretnina) pa se tuženiku zabranjuje svako daljnje vršenje tog prava odnosno tuženiku se zabranjuje prolaz pješice preko poslužne nekretnine, zabranjuje mu se da preko poslužne nekretnine na svoju nekretninu pušta druge ljude i zabranjuje mu se voziti po poslužnoj nekretnini zapregama, motornim vozilima i biciklima.

9. Iz do sada provedenih dokaza proizlazi da iako pravo stvarne služnosti nije upisano u zemljišnu knjigu, postojanje toga prava na dijelu čkbr. zgr. [katastarska čestica] među strankama nije sporno.

10. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je poslužna nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao kuća i dvorište u površini od 211 m2. Na zapisniku s očevida prvostupanjski sud je konstatirao da predmetna nekretnina u naravi predstavlja kuću s vanjskim stepeništem te sa zapadne strane asfatirani put koji vodi prema sjeveru do nekretnine tužitelja. Iako je doista dio čkbr. zgr. [katastarska čestica] asfaltiran, upitno je da li se zaista radi o putu, ili se radi o dvorištu koje je asfatirano i na dijelu kojeg postoji pravo stvarne služnosti. Sve to i bez obzira što stranke i svjedok ŠH govore o spornoj površini kao putu.

10.1. Naime, prema definiciji put, cesta je utvrđeni dio zemljišta, najčešće traka, koji je pripremljen ili se koristi za odvijanje neke vrste saobraćaja i koji povezuje dvije destinacije. U najširem smislu, putem se smatra svaka površina na kojoj se odvija neka vrsta prometa.

10.2. Prema odredbama Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11., 23/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 4/23., 133/23., dalje: ZC) javne ceste su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno ovom Zakonu, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima i to su autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste, dok su nerazvrstane ceste ceste koje se koriste za promet vozilima koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona.

10.3. Spisu prileže prijepis posjedovnog lista broju 506 k. o. [katastarska općina] (stranica 12 do 23 spisa) iz kojeg proizlazi da sporna čkbr. [katastarska čestica] nije upisana kao javno dobro–put, dok su kao put upisane čkbr. [katastarska čestica].

11. Nadalje iz do sada provedenih dokaza proizlazi da se nekretnine tuženika sastoje od više čestica (čkbr. [katastarska čestica]), da iste u naravi predstavljaju dvorište na kojem su sagrađene gospodarske zgrade čiji zidovi zapravo ograđuju dvorište. U zemljišnim knjigama nekretnine tuženika su upisane kao čkbr. zgr. [katastarska čestica] zgrada, čkbr. [katastarska čestica] oranica, čkbr. [katastarska čestica] dvorište, čkbr. [katastarska čestica] vrt. Proizlazi da se na čkbr. [katastarska čestica] dakle u dvorište može doći preko ceste na čkbr. [katastarska čestica] i prolaskom kroz kapiju, da se iz dvorišta može ući u gospodarske objekte jer postoje petera vrata na objektima, da se u objekte može ući i s vanjske strane jer postoje vrata na objektu prema čkbr. [katastarska čestica] koja je u naravi zemljani put, s napomenom da se ta vrata nalaze na granici navedene čkbr. [katastarska čestica] i čkbr [katastarska čestica] koja je u naravi također put (bijeli put) i koja je u vlasništvu tuženika. Sve navedeno proizlazi iz skice lica mjesta koju je sačinio vještak Kliman (stranica 129 spisa). Napominje se da se prema skici vještaka jedan od vanjskih ulaza na nekretnine tuženika (drvena vrata na haustoru) nalazi na čkbr. [katastarska čestica] koja direktno ne graniči s poslužnom nekretninom. Nadalje, prema skici vještaka u zgradu sagrađenu na povlasnoj nekretnini ulazi se s čkbr. [katastarska čestica], na kojoj se nalazi i stepenište za kušaonu na katu te zgrade. Međutim iz iskaza vještaka na očevidu proizlazi da se u na kat zgrade može ući i s dvorišne strane dakle sa čestice 950/1.

11.1. Napominje se da prema podacima iz zemljišnih knjiga čkbr. [katastarska čestica] je cijepana i da je tuženik upisan kao vlasnik čkbr. [katastarska čestica] koje cijepanje očito nije provedeno i u katastru, pa bi bilo svrsishodno pribaviti povijesni z.k. izvadak za čkbr. [katastarska čestica] i provjeriti temeljem čega i kad je izvršeno cijepanje, pa i uvidom u zbirku isprava.

12. Nadalje, iz do sada provedenih dokaza proizlazi da je do povlasne nekretnine tuženika (čkbr. [katastarska čestica] zgrada) moguće doći i drugim pravcem odnosno ulicom (čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica]) do nekretnine tuženika označene kao čest. 950/2 (bijeli put) i preko te čestice do povlasne čkbr. [katastarska čestica], ali i do drvenih vrata na haustoru kroz koji tuženik ima pristup na čkbr. [katastarska čestica]. Činjenica da je tuženik u prostor haustora smjestio inox bure velike zapremnine i inox stroj te drveni stol i time si onemogućio ulaz i prolaz kroz ta vrata, nije odlučna u odnosu na utvrđivanje da li je služnost koju tuženik ima preko nekretnine tuženika izgubila razumnu svrhu.

13. Člankom 174. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., dalje: ZV) propisano je da služnost ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojeg nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati. Obzirom na svrhu služnosti mogu biti stvarne ili osobne (članak 175. stavak 2. ZV).

13.1. Člankom 186. stavak 1. ZV propisano je da stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

13.2. Sukladno članku 188. stavak 1. ZV vlasnik povlasne i vlasnik poslužne nekretnine mogu osnivati stvarne služnosti bilo kojeg sadržaja koji je moguć, a nije zabranjen, bilo da time nastane stanje koje traje i nije potrebno ovlaštenikovo činjenje za izvršavanje ovlasti koje za služnost daje, bilo da se služnost izvršava ponavljanjem ljudskih radnji, uzastopce ili na određeno vrijeme ili u određeno doba godine, osim ako je što drugo zakonom određeno. Sukladno stavku 2. služnost može biti osnovana da služi povlasnoj nekretnini namijenjenoj poljodjelstvu, u kojem slučaju je poljska, inače je kućna služnosti, a sukladno stavku 3. mogu se osnovati poljske služnosti kao 1. služnost puta, ili kao pravo staze, progoniti stoku, ili kao pravo kolnika na poslužnoj nekretnini; 2. služnost vode, ili kao crpsti vodu, ili pojiti stoku bilo vodovoda, tj. vodu odvraćati ili navoditi; 3. služnost paše; 4. šumske služnosti, ili sjeći drva, ili kupiti suho granje, žir; ili što drugo.

13.3. Člankom 190. stavak 1. ZV propisana su posebna pravila za služnost puta, pa je u stavku 1. propisano da vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom.

13.4. Člankom 242. stavak 1. ZV propisano je da izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine, ako nije što posebno određeno, odluku o razvrgnuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana. Stavkom 2. propisano je da će sud na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.

14. Iz iskaza stranaka proizlazi da se navedena služnost koristi dugo niz godina, tuženik je iskazao da su ju koristili njegovi roditelji, pa i djed. Međutim nije jasno, jer to nije ispitano na koji način su isti izvršavali služnost, da li su nekretnine tuženika i u vrijeme njegova djeda izgledale ovako kako danas izgledaju, odnosno da li su bile ovako izgrađene, s ovom namjenom. Nadalje, prema iskazu samog tuženika, on za dolazak na svoje nekretnine koristi i alternativne pravce koji su na skici vještaka označeni crvenom i plavom bojom, ali da cisterna kojom se koristi u manipulaciji vinom ima zapremninu 24000 litara ne može proći alternativnim pravcima i ne može se okrenuti, kao i da u zadnje vrijeme se cisterna parkira na sredini sela i sa crijevom i pumpama koje se provuku preko sporne služnosti se pumpa te da je samo spornim putem moguće iznijeti bačve. Nije ispitano tko se još osim tuženika koristi poslužnom nekretninom radi stvarne služnosti, tko se prije njome koristio, tko su ti drugi seljani, gdje su njihove nekretnine u odnosu na poslužnu nekretninu. Napominje se da se u konkretnom slučaju radi o stvarnoj služnosti, a ne osobnoj služnosti.

15. U povezanosti s navedenim, a u smislu članka 242. stavak 1. i 2. ZV potrebno je na nedvojben način utvrditi da li je za dolazak do nekretnine tuženik postoji drugi prikladniji prolaz ili drugi jednako prikladan prolaz koji bi vlasniku poslužne nekretnine činio manje štete, ili drugi javni prolaz. Dakle, potrebno je provesti predloženo prometno vještačenje.

16. Slijedom svega navedenog, žalbu tužitelja valjalo je uvažiti i prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

16.1. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ispraviti sve na što je ovim rješenjem ukazano, potom će donijeti novu zakonitu odluku za koju će dati valjane i dostatne razloge o odlučnim činjenicama.

17. Temeljem članka 166. ZPP o zahtjevima stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

U Sisku, 20. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Zlatana Bihar