Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž Zk-23/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sutkinji Mirjani Rubić, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice ČĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i dr. iz Rijeke, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] L, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj Z-15721/2021-9 (Z-27898/2020) od 1. rujna 2021., dana 20. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj Z-15721/2021-9 (Z- 27898/2020) od 1. rujna 2021.

Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe pod Z-29697/2021.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagateljice te je potvrđeno rješenje poslovni broj Z-27898/2020-7 od 12. travnja 2021. kojim je odbačen prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

2.Protiv citirane odluke žali se predlagateljica iz svih zakonskih razloga predlažući ga u smislu žalbenih navoda preinačiti te dopustiti zahtijevani upis i odrediti brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga.

2.1.Odgovor na žalbu nije dostavljen.

3.Žalba nije osnovana.

4.Ispitujući pobijano rješenje u granicama ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje:ZPP) koji se u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje na temelju članka 99. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine 63/19, 128/22 i 155/23 dalje:ZZK) utvrđeno je kako donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena nijedna bitna povreda odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka na koje se u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti, a na druge se žalbom ne ukazuje.

5.Predlagateljica je podnijela prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka navodeći kako zemljišnoknjižno stanje na nekretninama označenima kao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] L ne odgovara stvarnom stanju jer je stanje u naravi u potpunosti izmijenjeno budući su suvlasnici međusobno uredili način korištenja istih tako da svaki od suvlasnika koristi zaseban, fizički odijeljen dio. Također i da je predlagateljica 1993. od CĆ kupila dio nekretnine označen sa k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] L, detaljno opisan i određen ugovorom, a na kojem je već u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora bila izgrađena zgrada koja se sastoji od dva apartmana s ograđenim dvorištem, što je u samostalnom posjedu predlagateljice od 1993., koja od tada na tom fizički odijeljenom dijelu nekretnine neometano izvršava sva vlasnička prava.

5.1.U prilog tome predlagateljica je dostavila Elaborat izrađen od Geo Dešman d.o.o. iz veljače 2013. navodeći kako koristi i vrši vlasničke ovlasti na dijelu nekretnine k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], koji dio je na skici lica mjesta označen brojevima 2-10-11-12- 13-14-15-16-1-2 i slovom B, što u naravi čini prizemlje tj. suteren zgrade na adresi u [adresa]. Slijedom navedenog da upis u zemljišnim knjigama ne odgovara stvarnom stanju vlasništva nekretnina stečenom pravnim poslom glede kojih se nalazi u samostalnom poštenom posjedu preko 25 godina. Stoga je predlagateljica, smatrajući da za to ima opravdani razlog, predložila da se dozvoli pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka i donese rješenje kojim će se dozvoliti upis prava vlasništva u njezinu korist za cijelo na sjeverozapadnom dijelu k. č. [katastarska čestica] u površini od 77m2 te na sjeverozapadnom dijelu k. č. [katastarska čestica] u površini od 20m2 k. o. [katastarska općina] L, koji dio nekretnina je na skici lica mjesta u nalazu Geo Dešman d.o.o. iz veljače 2013. označen kako je prethodno navedeno u ukupnoj površini od 97m2.

5.2.Predlagateljica je uz prijedlog dostavila kupoprodajni ugovor od 20.prosinca 1993. sklopljen između CĆ kao prodavatelja i nje kao kupca kojim kupac kupuje dva apartmana svaki površine 18m2, u predjelu [adresa] u objektu naznačenom kao 6B zajedno sa pripadajućim dijelom zemljišta, zatim dokaz o plaćenom komunalnom doprinosu te nalaz geodetskog vještaka izrađen od PĆ iz veljače 2013. za potrebe parničnog postupka kod Općinskog suda u Malom Lošinju pod brojem P- 232/2012.

6.Iz zemljišnoknjižnog izvatka za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] L proizlazi da je navedena zemljišnoknjižna parcela upisana kao pašnjak površine od 407 m2 na kojoj kao upisani zemljišnoknjižni suvlasnici GĆ, DĆ, ČĆB, MĆ i ŽĆ. Na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] L, označenoj kao pašnjak od 455m2, dolaze upisani CĆB, PĆB, HĆ, predlagateljica i OĆ iz [adresa].

7.U bitnom, u postupku koji je prethodio žalbi utvrđeno je kako predlagateljica, navodeći da je već nesmetana samostalna i poštena posjednica i vlasnica određenog fizički odijeljenog dijela nekretnina označenih sa k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] L, koji predstavlja samostalnu cjelinu (zgrada s dva apartmana i ograđenim dvorištem) ustvari traži da se ispravi upis prava vlasništva na spomenutim nekretninama na način da se na tom dijelu upiše kao vlasnica za cijelo, koji prijedlog je odbačen rješenjem od 12. travnja 2021. uz obrazloženje da se kroz izvanparnični postupak kakav je pojedinačni ispravni postupak ne može tražiti izmjena upisa u posjedovnici zk uloška o površini nekretnine bez dostavljenog prijavnog lista ovjerenog od strane nadležnog katastarskog tijela (čl. 209. st. 6. ZZK), a prigovor izjavljen protiv tog rješenja je iz istih razloga odbijen kao neosnovan.

8.Odredba čl. 208 st. 1 Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine 63/19,128/22 i 155/23, dalje: ZZK) propisuje da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. Daljnji st. 3 istog članka propisuje da opravdani razlog postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

8.1.Prema odredbi članka 209. stavka 2. ZZK-a u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, na koji način i u čiju korist trebali ispraviti. U prijedlogu za otvaranje moraju se navesti činjenice na kojim se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično). Uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška.

8.2.Odredbom članka 209. stavak 4. ZZK-a je propisano da prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojim se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

8.3.U pojedinačnom ispravnom postupku se može zahtijevati i promjena podataka u posjedovnici u odnosu na broj, površinu, oblik, način uporabe i izgrađenost pojedinih dijelova zemljišnoknjižnog tijela. U tom slučaju, ako bi se u ispravnom postupku morali promijeniti podaci u posjedovnici, kao što je ovdje slučaj, u smislu odredbe članka 209. stavka 5. ZKK-a prijedlogu treba priložiti prijavni list ovjeren od strane tijela nadležnog za poslove katastra a u protivnom će se prijedlog odbaciti i upisati zabilježba odbačenog prijedloga.

9.Iz iznesene zakonske regulative proizlazi da se prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka može udovoljiti kada predlagatelj ima pravni interes i opravdani razlog za vođenje takvog postupka koji dokazuje prilaganjem odgovarajućih isprava.

10.Na žalbene navode o tome da se ne mijenja površina i nije potrebno dostavljanje prijavnog lista je odgovoriti kako je iz činjeničnog supstrata i navoda iz prijedloga razvidno da se u konkretnom slučaju pojedinačni ispravni postupak predlaže provesti u pogledu realno određenog dijela k.č 3139/1 i 3141/2 k. o. [katastarska općina] L (zgrada s dva apartmana i ograđenim dvorištem) na način da se taj dio izdvoji u zasebnu nekretninu, dakle predlaže formiranje nove čestice uz upis prava vlasništva predlagateljice na istoj za cijelo.

10.1.Međutim, da bi se takav prijedlog mogao provesti u postupku je nužno promijeniti podatke u posjedovnici (glede broja, površine, oblika, načina uporabe i izgrađenosti katastarskih čestica), radi čega je uz prijedlog nužno i obvezno priložiti prijavni list, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi.

11.Predlagateljica nije podnijela uz prijedlog takav prijavni list, pri čemu na navode žalbe valja reći da sukladno odredbi čl. 94. st. 1. toč. b. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine broj 112/18,39/22) zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjene u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti osim vlasnika ili ovlaštenika i pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes i koja onda u smislu stavka 2. i 3. toga članka mora podnijeti odgovarajuće dokaze o postojanju pravnog interesa.

12.U iznesenom i činjenično pravnom kontekstu, prvostupanjski sud je dao jasne i valjane razloge, a koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, kada je zaključio da se u situaciji kada bi se u ispravnom postupku morali promijeniti podaci u posjedovnici a predlagateljica uz prijedlog nije priložila prijavni list, ne može otvoriti pojedinačni ispravni postupak. Stoga su suprotne tvrdnje predlagateljice bez pravnog uporišta.

14.Imajući u vidu naprijed navedeno, ostali žalbeni navodi nisu odlučni i kao takvi su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

15.Obzirom na sve navedeno, prvostupanjski sud je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo na koje se pozvao kada je odlučio na navedeni način.

16.Slijedom iznesenog, valjalo je odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu i na temelju čl. 149. st.3. ZZK-a odlučiti kao u izreci.

U Splitu, 20. veljače 2025.

SUTKINJA

Mirjana Rubić