REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-127/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vandi Blažević, u pravnoj stvari tužitelja UG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici UGN iz [adresa], protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. veljače 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i odsutnosti tuženika, dana 20. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Ulica Vatroslava Jagića 33, 10 000 Zagreb, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju UG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime pravične novčane naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 2.382,00 eura skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 22.11.2023. godine pa do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zakonske zatezne kamate na iznos od 2.180,00 eura od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 22.11.2023. godine do dana isplate 19.12.2023. godine po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 1.500,00 eura skupa sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 18.09.2023. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca VUPIK PLUS d.o.o. iz Vukovara, Sajmište 113/c na Svinjogojskoj farmi Pačetina prilikom pretjerivanja životinja u kamion kada ga je jedna životinja udarila u koljeno lijeve nove i ozlijedila. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj svoj posao obavljao na uobičajeni način i pažljivo i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima za naknadu štete. S obzirom na navedeno tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev dana 22.11.2023., a tuženik mu je u predmetu broj: IMOD 6414 2023 isplatio 19.12.2023. iznos od 2.180,00 eura, a koji iznos za tužitelja ne predstavlja pravični iznos naknade štete. Tužitelj se javio u Nacionalnu memorijalnu bolnicu dr. Juraj Njavro Vukovar gdje su mu dijagnosticirali ozljedu: Contusio genu slat. sini, a kasnije tijekom liječenja su mu postavili i dijagnozu:

Laesio manisci med et MCL genus sin. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je zadobio jak udarac u koljeno, nakon čega su mu životinje prešle preko koljena, koje je bilo odmah jako bolno, a kretnje su bile limitirane te je on trpio intenzivne bolove i strah. Tužitelj je morao mirovati, držati novu na povišenom, nositi elastični zavoj preko dana, stavljati led lokalno preko podloge i uzimati analgetike. Kako bolovi nisu prolazili, tužitelju je propisano nošenje ortoze za stabilizaciju koljena i hod uz podlaktične štake sa rasterećenjem lijeve noge. Tužitelj je proveo fizikalnu terapiju, ali unatoč tome i provedenom liječenju kod tužitelja su zaostali bolni i ograničeni pokreti u lijevom koljenu uslijed čega mu je smanjena životna aktivnost pa trpi duševne boli. Tužitelju je tijekom liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Slijedom navedenog kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa on na ime naknade neimovinske i imovinske štete, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti potražuje kako slijedi: naknadu za pretrpljene bolove, za pretrpljeni strah, za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti i za tuđu pomoć.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje nastanak štetnog događaja od dana 13. rujna 2023. te da je tuženik s poslodavcem tužitelja VUPIK PLUS D.O.O., SAJMIŠTE 113 C, 32000 VUKOVAR, u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Nije sporno da se tužitelj obratio tuženiku odštetnim zahtjevom u mirnom postupku u kojem mu je temeljem dostavljene dokumentacije, a vodeći računa o svim okolnostima konkretnog slučaja, isplatio naknadu štete u ukupnom iznosu od EUR 2.180,00 EUR. S tim u vezi, tuženik smatra da je u cijelosti ispunio svoju obvezu naknade štete prema tužitelju budući da gore navedeni nesporno isplaćeni iznos predstavlja primjerenu pravičnu naknadu te je u skladu s orijentacijskim kriterijima koji su bili važeći u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva. Tužitelja, koji je radnik u svinjogojstvu, je, prilikom pretjerivanja svinja životinja udarila u lijevo koljeno. Tužitelj je zadobio iščašenje i nategnuće dijelova koljena. Iz uz tužbu priležeće dokumentacije razvidno je kako je oporavak tužitelja tekao uredno. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući ga previsokim, obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijske kriterije te sudsku praksu. Ne protivi se prijedlogu tužitelja za provođenjem medicinskog vještačenja na okolnost ocjene povrede prava osobnosti, ali predlaže da u cilju razgraničenja tegoba uzrokovanih ozljedom u štetnom događaju i prijašnjih bolesti, kao i njegovog općeg zdravstvenog stanja prije nezgode, sud istog obveže da dostavi u spis slijedeću dokumentaciju: - cjelokupnu medicinsku dokumentaciju vezanu za ozljeđivanje tužitelja u štetnom događaju iz koje će biti vidljiv tijek i završetak liječenja, - zdravstveni karton tužitelja od liječnika primarne zdravstvene zaštite, - originalnu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na ozljede zadobivene u štetnom događaju, radi uvida odnosno njene usporedbe s preslikama dostavljenim uz tužbu. Naime, za sve one posljedice koje su danas prisutne kod tužitelja, a nisu u svezi sa štetnim događajem, tuženik ne može odgovarati, a radi utvrđenja tog činjeničnog stanja, nužno je izvršiti uvid u cjelokupni ovjereni zdravstveni karton tužitelja i ostale gore predložene dokaze. Tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći i njege. Ovo iz razloga što tužitelj uz tužbu nije dostavio dokaz da je istu plaćao te se pretpostavlja da su mu istu pružali ukućani. Dakle, obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Zaključno, tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, a provedeno je i vještačenje po prof.dr. sc. Zvonimiru Puljizu.

4. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, Odluka USRH, 70/19 i 80/22 dalje u tekstu: ZPP-a).

5. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, odgovornost, a sporna je visina tužbenog zahtjeva.

7. Ovaj sud je utvrdio da je tužitelj doživio ozljedu na radu i to na način da je zadobio ozljede (kasnije opisane i objektivizirane medicinskim vještačenjem provedenim u ovom postupku), prilikom obavljanja poslova temeljem ugovora o povremenom radu.

8. Čl. 25 Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14,118/14,154/14,94/18,96/18) propisuje odgovornost poslodavca navodeći da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Načelo objektivne odgovornosti poslodavca za štetu radniku sadržano je i u Direktivi 89/391/EEZ koja je implementirana u Zakon o radu. Odredbom čl. 111. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/18, 98/19) propisano da ukoliko radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

9. U postupku je utvrđeno da je do ozljede na radu tužitelja došlo tijekom obavljanja radnih zadataka tužitelja. Radne dužnosti tužitelja nisu sporne između stranaka.

10. Temeljem čl. 17 Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima.

11. Temeljem čl. 27 istoga Zakona poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način, a u st. 2 navedeno je da će poslodavac osposobljavanje provesti na način da radnika obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, da radniku objasni i da radnika osposobi za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada u skladu s procjenom rizika kojima je izložen na radu i u vezi s radom. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru proizlazi da je poslodavac postupao u skladu sa zakonom.

12. Čl. 25 Zakona o zaštiti na radu u st. 2 propisuje da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

13. Odredbom čl. 1067. st. 2. i 3. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti, a pri tom se može i djelomično osloboditi odgovornosti ukoliko je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

14. Odgovornost tuženika temelji se na odredbama čl. 111. ZR-a i 1063. ZOO-a.

15. Čl. 1100 st. 1 i 2 ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, a ukoliko nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema, s tim da će se pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli, straha, cilja kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojene s njezinom naravi i društvenom svrhom. Čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod kojima se podrazumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života i drugo. Kako bi utvrdio opseg i visinu tužbenog zahtjeva sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr.sc. Zvonimiru Puljizu.

16. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljedu lijevog koljena pod dijagnozom contusio genus l. sin. (natučenje lijevog koljena). Uvidom u medicinsku dokumentaciju priloženu u spisu te pregled tužitelja te možemo zaključiti da je navedena ozljeda uzrokovala povredu tjelesnog i duševnog zdravlja. Ozljeda je bila liječena na uobičajen način Ozljeda je u jasnoj uzročno-posljedičnoj vezi s štetnim događajem. Liječenje možemo smatrati završenim oko 3 mjeseci nakon štetnog događaja kada je zdravstveno stanje stabilizirano. Bol jakog intenziteta je trajala 3 dana, srednjeg 7 dana, manjeg još 3 mjesaca. Zaostale manje boli su trajnog karaktera i posljedica su već postojećeg oštećenja hrskavice u zglobu (tzv. Hondromalacija patele, opisana na nalazu MR koljena, a nije uzrokovana predmetnim štetnim događajem) te prekomjerne tjelesne težine tužitelja. Tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishod liječenja) je u jakom intenzitetu trajao 3 dana u srednjem 7 dana, a u manjem mjesec dana. Kasni strah je trajao 2 mjeseca, a manifestira se zabrinutošću u vezi povratka na posao. 4 4 Kod tužitelja nema trajnih posljedica niti smanjenja životne ili radne sposobnosti koja bi bila posljedica predmetnog štetnog događaja. Sadašnje postojeće tegobe su posljedica postojeće od ranije prisutnog oštećenja hrskavice zgloba (tzv. hondromalacije patele) kao i prekomjerne tjelesne težine. Tuđa pomoć i njega radi obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti tužitelju je bila potrebna po 3 sata dnevno mjesec dana, potom 2 sata dnevno još mjesec dana i po jedan sat dnevno još mjesec dana to pri oblačenju, obavljanju higijene, odlasku na liječenje, preglede u nabavku namirnica i obavljanju kućnih poslova, s obzirom da je koristio štake pri hodu i prema preporuci liječnika morao rasteretiti lijevu nogu. Naruženosti nema.

17. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao jasno, potkrijepljeno, stručno i uvjerljivo.

18. Člankom 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05

- dalje ZOO-a) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, a ukoliko nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema, s tim da će se pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli, straha, cilja kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojene s njezinom naravi i društvenom svrhom. Čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod kojima se podrazumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života i drugo.

19. S obzirom na duljinu i intenzitet fizičkih bolova, ovaj sud smatra da tužitelju u smislu čl. 1100 ZOO-a po toj osnovi pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.790,00 eura.

20. S obzirom na trajanje i intenzitet straha, ovaj sud smatra da mu u smislu čl. 1100 ZOO-a po toj osnovi pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.432,00 eura.

21. Što se tiče tuđe pomoći i njege za svakodnevne poslove, koja je tužitelju bila potrebna u trajanju od 180 sati sud je tužitelju s tog osnova dosudio iznos od 540.00 eura obzirom da je kao vrijednost sata uzeo iznos od 3,00 eura po satu sukladno prebivalištu tužitelja i sudskoj praksi u trenutku donošenja presude.

22. Slijedom svega navedenoga tužitelju bi na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti pripadala pravična novčana naknada u iznosu od 4.022,00 eura s osnova neimovinske štete, dok bi joj s osnova imovinske nenovčane štete s osnova pružene pomoći i njege pripadao iznos od 540,00 eura. Ovaj iznos umanjuje se za nesporno isplaćenih 2.180,00 eura.

23. Kamate su tužitelju dosuđene sukladno čl. 29 st. 1 ZOO-a u vezi sa čl. 1103 ZOO-a.

24. Kamata na iznos tuđe pomoći i njege dosuđena je od trenutka presuđenja pa do isplate (čl. 1089. st. 2. ZOO-a).

25. Visina stope zatezne kamate određena je sukladno čl. 29 st. 2 ZOO-a.

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 2 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužiteljice po punomoćniku, a prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, sastav odštetnog zahtjeva, sastav tužbe (Tbr. 7/1), sastav jednog obrazloženog podneska (Tbr. 8/1), zastupanje na tri ročišta (Tbr. 9/1), a na to je trebalo nadodati i iznos PDV-a od 25%, a ovome su pridodani i troškovi vještačenja, pa ukupan trošak tužiteljice iznosi 1.500,00 eura.

U Zagrebu, dana 20. veljače 2025.

Sutkinja:

Vanda Blažević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste, putem ovog suda na nadležni županijski sud, u 4 istovjetna primjerka za sud i stranke.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku