Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    R1 Ob-841/2023-24

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Gundulićeva 27

    S P L I T

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda, Krasni Batarelo, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice pod MS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naspram predloženika pod 1) CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i predloženice pod 2) MSC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održane glavne rasprave, uz isključenje javnosti, zaključene dana 04. veljače 2025., u nazočnosti predlagateljice, a objavljenog dana 20. veljače 2025.,

    r i j e š i o  j e

    I. Utvrđuje se kako su predlagateljica MS, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojni CS, rođen **.**.1941., OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u kontinuitetu u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 1970. do 21. listopada 2020., te slijedom toga MS ima sva prava koja joj kao izvanbračnoj supruzi pripadaju iza smrti CS, u odnosu na prava iz Mirovinskog osiguranja.

    Obrazloženje

    1. Kod ovog suda dana 28. travnja 2023. zaprimljen je prijedlog predlagateljice, naspram predloženika radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. CS, zaveden pod gore navedenim poslovnim brojem.

    U prijedlogu predlagateljica navodi kako je 1970. započela izvanbračnu zajednicu sa prednikom predloženika pod 1) i 2), pok. CS rođenim **.**.1941., a koja je izvanbračna zajednica trajala do dana njegove smrti 21. listopada 2020. Od kraja 1970. s pok. CS kako je stanovala u [adresa] na adresi [adresa]. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednica predlagateljice i pok. CS kako je rođeno dvoje djece CS dana **.**.1972. i CSC rođena **.**.1970.

    Zbog navedenog predloženo je po provedenom postupku donijeti rješenje kojim se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice MS i pok. CS, u vremenskom trajanju od 1. siječnja 1970. pa sve do dana smrti pok. CS **.**.2020.

    2. Dana 3. listopada 2023. u spis je zaprimljen podnesak predlagateljice u kojem ističe kako ustraje u predmetnom postupku isključivo radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza smrti CS.

    3. Po zaprimanju prijedloga isti je s dokumentacijom dostavljen predloženicima pod 1 i 2.

    4. Dana 4. studenog 2024. u spis je zaprimljen podnesak predloženice pod 2) CSC - Icking Kate. U istome navodi kako nije u mogućnosti pristupiti na ročište određeno za dan 8. studenog 2024. jer živi i radi u Njemačkoj, a koje se ročište održava radi utvrđenja izvanbračne zajednice njene majke MS s njenim pok. ocem CS. Njena majka MS i otac, sada pok. CS kako su imali i živjeli u klasičnom braku iako to nisu zakonski potvrdili. Njena majka pok. ocu M kako je bila prava supruga i partnerica u svakom smislu. Zajednički kako su se brinuli o njima, o njoj i bratu M i odlučivali zajednički u svakodnevnom životu. U teškim, zadnjim godinama kada je tata obolio na srcu upravo njena majka kako se o njemu brinula, njegovala ga i skrbila. Zadnjih godina kako je bio vrlo teško bolestan jer je obolio od demencije.

    5. Na ročištu održanom dana 8. studenog 2024. na koje ročište nije pristupila predloženica pod 2),a opravdala je izostanak zaprimljenim podneskom od 4. studenog 2024., predlagateljica je ustrajala u prijedlogu.

    Predloženik pod 1) CS potvrdio je primitak cjelokupne dokumentacije spisa. S prijedlogom kako je u cijelosti suglasan iz razloga što je predlagateljica cijelo vrijeme do dana smrti pok. CS živjela s njim u zajednici kao bračni drugovi.

    Na tom ročištu sud je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice i predloženika pod 1). Predlagateljica MS u iskazu je navela kako je pok. supruga M upoznala 1964. U to vrijeme kako je bila u dobi od 17 godina. Prije početka zajedničkog života sa M kako je bila u bračnoj zajednici koja je razvedena. Po razvodu te bračne zajednice ponovno kako je susrela M, svidjeli su se jedno drugome, te su kao momak i cura odvojenim životom živjeli od 1967.-1969. Skupa kako su počeli živjeti koncem 1969. i od tada kako se nikada nisu razdvajali. Na upit suda zašto se nije sklopila bračna zajednica izjavljuje kako M potječe iz tradicionalne katoličke obitelji, u to vrijeme njima kako je smetalo da se viđa sa razvedenom ženom. Iz tog razloga nakon što su odlučili živjeti skupa od konca 1969. pa do 1971. kako su živjeli u [adresa] u podstanarskom stanu. Od samog početka zajedničkog života međusobno su se uvažavali, pomagali, cijenili jedno drugo te zajednički donosili odluke te zajednički snašali troškove života. Prvo dijete CSC kako je rođena 1970. Nedugo po njenom rođenju kako je imala određenih zdravstvenih problema, s plućima i kašljem u narodu poznat kao "kukurikavac". Kako je preporuka liječnika bila da bi CSC više odgovarao svježi i čišći zrak donijeli su odluku da se vrate u [adresa] kod roditelja pok. supruga. Od 1971. kako žive u [adresa] u obiteljskoj kući suprugovih roditelja, skupa s njima u zajedničkom domaćinstvu. Na upit suda kako je to bilo moguće s obzirom da navodi da oni nisu prihvatili njihovu životnu zajednicu predlagateljica ističe kako su se kao roditelji vodili najboljim interesom za tada mal. CSC, a oni kao baka i djed kako su prihvatili unuče. Kroz vrlo kratko vrijeme odnosi između njih, a pri tom misli na sebe i pok. supruga i njegovih roditelja su se popravili tako da je s cijelom obitelji i pok. suprugom živjela u zajedničkom domaćinstvu s njegovim roditeljima sve do dana njihove smrti. Uzajamno su se svi skupa pomagali, uzdržavali i vodili brigu jedni o drugima, a oni kako su njima kao roditeljima pomagali oko djece. Drugo dijete, M, kako je rođen 1972. Za vrijeme života pok. suprug M kako je radio u građevinskom poduzeću Dobri. Uvijek je imao stalne prihode. Kako je njegova firma otišla pod stečaj on kako je otišao u prijevremenu mirovinu. Predlagateljica kako je također cijelo vrijeme radila i to u firmi Laurus koja se bavila ugostiteljstvom i radila je kao konobarica. Zajedničkim radom kako su odgajali i uzdržavali dvoje djece, međusobno se pomagali, donosili odluke, uvažavali jedno drugo i sve tako do dana Davorove smrti, preminuo je 21. listopada 2020. U odnosu na ostavinski postupak iza pok. CS navodi kako se je odrekla svog dijela u ime sina M.

    U iskazu predloženik CS naveo je kako je predlagateljica njegova majka. Otkada zna za sebe živio je sa sestrom CSC i roditeljima MS i CS u [adresa], u obiteljskoj kući bake i djeda po ocu. Živjeli su svi skupa u zajedničkom domaćinstvu, međusobno se pomagali i uvažavali. Oboje roditelja kako je radilo i privređivalo. Pok. otac kako je za života kupio stan u [adresa] na adresi [adresa]. U [adresa] kako je živio do završetka osnovne škole. Kada je krenuo u srednju školu kako je polako prelazio živjeti u [adresa] zbog čega od završetka srednje škole živi u [adresa]. Pok. otac i majka kako su živjeli uvijek skupa, međusobno pomagali i uvažavali. Majka kako se brinula o ocu sve do njegove smrti 21. listopada 2020. Otac pred smrt kako je bio teškog zdravstvenog stanja, operirao je kukove, imao je operaciju srca a i javili su se problemi staračke demencije. Cijelo to vrijeme o pok. ocu kako se brinula njegova majka. Povremeno kako su ih posjećivali u [adresa] i on i njegova sestra CSC koja sada živi i radi u Njemačkoj. Iz ovih razloga kako je u cijelosti suglasan s prijedlogom predlagateljice kojime je zatraženo utvrđenje izvanbračne zajednice.

    6. Na ročištu održanom dana 4. veljače 2025. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka BS i LS.

    Svjedokinja DS u iskazu je navela kako je rodom iz [adresa]. U odnosu na pok. CS navodi kako je on nešto mlađi od nje, odnosno kako se poznaju od rođenja. Zajedno su odrasli, išli u istu osnovnu školu, a i završili su istu srednju školu u Splitu. Ističe kako poznaje predlagateljicu, pok. M i njihovo dvoje djece M i CSC, kao i pok. svekra i svekrvu odnosno roditelje pok. M. Saznanja o njihovom zajedničkom životu kako ima iz razloga jer je po završetku srednje škole kada se zaposlila i zaključila brak s VS, njen suprugu kako je jedno vrijeme radio odnosno stažirao u poduzeću u kojem je radio pok. M koji mu je bio poslovođa. Upravo iz tog razloga kako ima saznanja o trajanju njihovog zajedničkog života iz razloga jer je pok. OS kao svoju curu predstavio još 1969., otkada žive skupa. Ističe kako zna da je njihova kći OS rođena 1970. Prvo vrijeme zajedničko života kako su živjeli u [adresa], nakon čega se preseljavaju u [adresa] gdje i žive cijelo vrijeme. Tijekom zajedničkog života u [adresa] ističe kako su svi skupa živjeli u obiteljskoj kući roditelja pok. M, pok. C i OS. Kasnije kako su dobili i drugo dijete, sina M. Živjeli su u skladnoj zajednici, međusobno su se pomagali i uzdržavali. Predlagateljica kako se je brinula i skrbila o pok. M je imao određenih zdravstvenih problema pred kraj života,a brinula se i o njegovim roditeljima, pok. C i pok. OS. Cijelo vrijeme kako je smatrala da su u braku jer su tako živjeli i tek kada je dobila poziv za sud kako je zapravo saznala da su živjeli u izvanbračnoj zajednici.

    Svjedok LS, u iskazu je naveo kako gospođu MS i pok. M poznaje unazad dugo godina. Od pok. M kako je stariji te ga poznaje od rođenja jer su prvi susjedi koji su se međusobno uvažavali i uvijek pomagali. Zbog proteka vremena ne može se sjetiti kada je MS s pok. M došla u [adresa]. Poznato mu je da je njihova kći OS rođena 1970. a nakon nje dobili su i sina M. Cijelo vrijeme MS i pok. M kako su živjeli u skladnoj zajednici sve do njegove smrti. Međusobno su se pomagali uvažali donosili odluke kao bračni drugovi. Osim što se je MS brinula i skrbila o M jer je zadnje godine života bio bolestan brinula se i skrbila i o Davorovim roditeljima, pok. C i OS. U odnosu na ova saznanja navodi kako je njihov zajednički život neprekidno i u kontinuitetu trajao i prije rođenja prvog djeteta OS, pa sve do smrti pok. M.

    Po izvedenom dokazu saslušanjem svjedoka predlagateljica je istakla kako nema primjedbi na iskaze svjedoka, nema daljnjih dokaznih prijedloga uz prijedlog sudu da dovrši raspravljenje i donese odluku sukladno provedenim dokazima.

    Na tom ročištu dovršeno je raspravljanje.

    7. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom uvjerenja o prebivalištu za MS PP Sinj od 3. travnja 2023., preslike osobne iskaznice za pok. CS, izvatka iz matice rođenih za MS Matičnog ureda Otočac od 13. travnja 2005., smrtnog lista Matičnog ureda Sinj za CS od 2. studenog 2020., rodnog lista Matičnog ureda Split za MSC i CS od 31. ožujka 2023., rješenja o nasljeđivanju posl. broja O-4583/20 od 6. travnja 2021., izveden je dokaz saslušanjem predlagateljice, predloženika pod 1) te svjedoka DS i LS, dok je sud odustao od izvođenja dokaza saslušanjem predloženika pod 2.

    8. Prijedlog predlagateljice je osnovan.

    9. Pregledom Smrtnog lista za pok. CS Matičnog ureda Sinj od 2. studenog 2020. utvrđeno je kako je isti preminuo dana **.**.2020.

    10. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju iza pok. CS rođenog **.**.1941. a umrlog **.**.2020. poslovnog broja O-4583/20 od 6. travnja 2021. javnog bilježnika Vladimira Delonga, u obrazloženju istog navodi se kako ostavitelj nije ostavio oporuku pa se radi o nasljeđivanju temeljem zakona. Na nasljedstvo kako su pozvani nasljednici prvog nasljednog reda, i to vanbračna supruga MS , sin CS i kći MSC ostavitelja. Izvanbračna supruga ostavitelja MS kako se prihvatila nasljedstva koje joj pripada temeljem zakona time da je taj dio ustupila svom sinu CS. Sin ostavitelja CS kako se prihvatio nasljedstva koje ga pripada temeljem zakona i ustupa ostalih nasljednika. Kći ostavitelja BSC iako uredno pozvana da dostavi nasljedničku izjavu, nije dala nasljedničku izjavu o odricanju od nasljedstva pa je o njenom pravu odlučeno primjenom čl. 220. st.2. Zakona o nasljeđivanju.

    11. Da bi se utvrdilo je li između predlagateljice i sada pok. CS postojala izvanbračna zajednica u periodu od 1970. pa do dana njegove smrti 21. listopada 2020. sud je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice, predloženika pod 1) te svjedoka BS i LS, dok je sud odustao od izvođenja dokaza saslušanjem predloženice pod 2), koja je svoj neodlazak na ročište opravdala iz razloga jer živi i radi u Njemačkoj, ali je cijenio navode u podnesku u kojem ističe kako su predlagateljica i pok. CS njeni roditelji koji su živjeli u skladnoj i neprekidnoj zajednici od njenog rođenja pa sve do dana očeve smrti 21. lisotpaa 2020. u [adresa] međusobno se pomažući a u kojoj je zajednici osim njen rođen i njen brat CS.

    Cijeneći iskaze sud je utvrdio kako je predlagateljica istinito iskazivala te kako je njen iskaz detaljan i životan, a njene navode u iskazu potvrdili su predloženici pod 1) i 2), a sukladan je sa svjedočenjima BS i LS.

    Iz iskaza predlagateljice proizlazi kako su ona i pok. CS skladno i neprekidno živjeli u izvanbračnoj zajednici jedno vrijeme u Splitu, a od konca 1970. u obiteljskoj kući u vlasništvu roditelja pok. CS skupa s njegovim roditeljima sve do smrti pok. CS odnosno 21. listopada 2020. U izvanbračnoj zajednici živjeli su kao u braku, bili su u ekonomskoj, financijskoj i emotivnoj zajednici, odnosno u skladnom partnerskom odnosu. Tijekom trajanja iste rođeno je dvoje djece MSC **.**.1970. i CS **.**.1972.

    12. Iz dostavljenog podneska predloženice pod 2) utvrđeno je kako ona u istom potvrđuje činjenicu zajedničkog života svojih roditelja predlagateljice MS i pok. oca CS koja je trajala neprekidno i u kontinuitetu od njenog rođenja sve do dana smrti pok. oca CS.

    13. Po provedenom dokazu saslušanjem svjedoka utvrđeno je kako su predlagateljica i pok. CS živjeli zajedno od 1970. pa sve do dana smrti pok. CS. Međusobno kako su se pomagali. Posvjedočili su kako su bili u skladnom odnosu, u ekonomskoj, financijskoj i emotivnoj zajednici. Međusobno su se pomagali i uvažavali.

    14. Nakon ovako provedenih dokaza i utvrđenja koja su iz istih proizišla, a koja su utvrđenja navedena, i kojim utvrđenjima protivnih dokaza nema, za navesti je slijedeće. Iz članka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju proizlazi da ostvarivanje prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

    15. Člankom 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 dalje u tekstu: ObZ) propisano je da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

    16. U smislu članka 3. ranije važećeg Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 61/11 i 25/13, dalje u tekstu: ObZ/03) odredbe zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

    17. Iz članka 8. stavka 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 127/13 , 33/15, 14/19 dalje u tekstu: ZN) proizlazi da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, s tim što se izvanbračnom zajednicom u smislu tog zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

    18.Iz provedenih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljica i sada pok. CS nedvojbeno bili u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 1970. do 21. listopada 2020., kao datuma njegove smrti.

    19. Za priznanje učinka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku ( a utvrđeno je da u naprijed navedenom periodu nisu bili), nadalje da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i uspostavljanju emocionalne povezanosti, te ekonomske zajednice u kojoj se izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka, a utvrđeno je da su predlagateljica i sada pok. CS u naprijed navedenom periodu kontinuirano bili u trajnoj zajednici, zajednički stanovali, bili emocionalno povezani, bili u ekonomskoj, financijskoj zajednici, međusobno se pomagali i brinuli jedno o drugom te su u istoj rođena zajednička djeca. Posljedično navedenim utvrđenjima proizišlim iz rezultata provedenog postupka, iskaza predlagateljice, predloženika pod 1)potpisane izjave predloženice pod 2) te saslušanih svjedoka, ovaj sud utvrđuje kako je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pok. CS u kontinuitetu, od 1970. do njegove smrti 21. listopada 2020.

    20. Imajući u vidu da se predlagateljica u prijedlogu izrijekom poziva na svoje ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog CS kod nadležnog tijela, Zavoda za mirovinsko osiguranje i to kao izvanbračni drug, to je za navesti da pasivno legitimirana stranka nije navedeni zavod iako je ranija sudska praksa bila da je protustranka HZMO. Međutim, sukladno recentnom stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci Rev 1639/2022 od 02.veljače 2022., HZMO nije pasivno legitimirana stranka u ovakvim postupcima.

    21. Prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/174, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, dalje ZMO) pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ZMO smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Stoga, iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.

    22. Ukazuje se i na odredbu čl. 436. Obiteljskog kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, prema kojoj stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

    23. Utoliko je predlagateljica pravilno označila kao predloženike djecu pok. CS, jer se radi o postupku između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

    24. Posljedično navedenom, sud je prihvatio kao osnovan prijedlog predlagateljice u odnosu na predloženike jer je upravo on pasivno legitimiran u ovom postupku, a i predlagateljica je u postupku dokazala svojim iskazom i dokaznom dokumentacijom, navodima u Izjavi predloženika te svjedočenjima navedenih svjedoka kako je bila u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim CS u kontinuitetu u razdoblju od 1970. do 21. listopada 2020. kada je isti preminuo, dakle do njegove smrti, zbog čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

    U Splitu, 20. veljače 2025.

    S U D A C

    Krasna Batarelo

    PRAVNA POUKA:Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja.

    Dna:

    - predlagateljici

    - predloženicima pod 1) i 2)

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.