REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Čakovcu
Ruđera Boškovića 18
40000 Čakovec
Poslovni broj: P-50/2022-76
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Valentini Varga Gombar, u pravnoj stvari tužiteljice CU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Pintarić Josip, odvjetnik iz Čakovca, protiv tužene OU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Odvjetničko društvo Golubić i Šikić iz Čakovca, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane dana 09. siječnja 2025.god. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja ŽU, odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika Krešimira Golubića, odvjetnika, dana 20. veljače 2025.god. objavio je i
p r e s u d i o j e :
I. Djelomično se usvaja tužbeni zahtjev tužiteljice CU te se sudi : a) Nalaže se tuženoj OU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljici UU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 12.144,13 EUR ( dvanaesttisućastočetrde- setičetiri eura i trinaest centi ), ranije 91.500,00 HRK, zajedno sa zateznim kamatama, koje teku od dana dospijeća pojedinog iznosa do 31.07.2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućim na: na iznos od 199,08 EUR / 1.500,00 kn od 15.02.2017.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.03.2017.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.04.2017.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.05.2017.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.06.2017.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.07.2017.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.08.2017.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.09.2017.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.10.2017.g., do isplate na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.11.2017.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.12.2017.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.01.2018.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.02.2018.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.03.2018.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.04.2018.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.05.2018.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.06.2018.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.07.2018.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.08.2018.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.09.2018.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.10.2018.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.11.2018.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.12.2018.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.01.2019.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.02.2019.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.03.2019.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.04.2019.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.05.2019.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.06.2019.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.07.2019.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.08.2019.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.09.2019.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.10.2019.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.11.2019.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.12.2019.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.01.2020.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.02.2020.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.03.2020.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.04.2020.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.05.2020.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.06.2020.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.07.2020.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.08.2020.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.09.2020.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.10.2020.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.11.2020.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.12.2020.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.01.2021.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.02.2021.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.03.2021.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.04.2021.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.05.2021.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.06.2021.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.07.2021.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.08.2021.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.09.2021.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.10.2021.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR / 1.500,00 kn od 15.11.2021.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.12.2021.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.01.2022.g., do isplate
na iznos od 199,08 EUR /1.500,00 kn od 15.02.2022.g., do isplate,
sve u roku od 15 dana.
b). Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.523,04 EUR ( tritisućepetstodvadesetitri eura i četiri centa ), zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
II. S ostatkom tužbenog zahtjeva se tužiteljica UU o d b i j a i to u dijelu koji glasi:
"a) Nalaže se tuženoj OU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljici UU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.430,45 EUR ( 40.728,35 kn), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana podnošenja tužbe do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
b) Nalaže se tuženoj OU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljici UU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 477,80 EUR ( 3.600,00 kn), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana podnošenja tužbe do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
Obrazloženje :
1. Tužiteljica je dana 09. veljače 2022.god. podnijela tužbu protiv tužene u kojoj navodi da su tužiteljica i tužena su suvlasnice nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], Pašnjak, ukupne površine 471 m2, upisane kod Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjela Šibenik, u zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća na [adresa]. Tužiteljica je upisana u suvlasničkom dijelu 1/4, dok je u preostalom dijelu upisana tužena 3/4. Tužiteljica je u svrhu legalizacije kuće na predmetnoj nekretnini platila sljedeće stavke: Arhitektonski projekat potreban za legalizaciju nelegalno izgrađene predmetne kuće u iznosu od 15.000,00 kn, u 3. mjesecu 2017.g., Naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene građevine u iznosu od 959,25 kn, Komunalni doprinos za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće u iznosu od 3.079,00 kn, Vodni doprinos za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće u iznosu od 6.566,22 kn, Troškovi geodeta za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće u iznosu od 4.500,00 kn. S obzirom da je tužiteljica, a u svrhu legalizacije trebala putovati iz [adresa] za Šibenik i to 2 puta, tako je ista za ta 2 putovanja (900 km x 2kn/km x 2 puta) platila iznos od 3.600,00 kn. Tužena kao suvlasnica predmetne nekretnine dužna je sudjelovati u predmetnim troškovima, razmjerno veličini svojega suvlasničkog dijela, odnosno nadoknaditi 3/4 dijela predmetnih opisanih troškova. Ukupni troškovi legalizacije kuće iznosili su 33.704,47 kn, te je tužena dužna sudjelovati sa iznosom od 25.278,35 kn koji predstavlja 3/4 dijela istoga. Nadalje, tužiteljica je, da bi kuću dovela do stanja pogodnog za stanovanje i boravak uložila slijedeća sredstva na ime: Troškova sanacije krova nad kućom i kuhinjom (zidar, različiti građevinski materijali, te putni troškovi): 4.600,00 kn, Troškova sanacije unutrašnjosti kuće zbog propuštanja vode (soboslikar, materijali, putni troškovi): 4.500,00 kn, Troškova montaže novi žljebova i rušenja starih betonskih (limar, materijal i putni troškovi): 4.300,00 kn, Troškova sanacije terase zbog propuštanja vode u konobu i kuhinju (zidar, materijal i putni troškovi): 7.500,00, Troškova izrade nove kanalizacije, te zamjena WC školje (vodoinstalater, materijal, putni troškovi): 3.900,00 kn, Troškova popravka koordinirane ograde terase i ulaznih vrata, izrada oborinske kanalizacije sjevernog krova do gusterne (bravar, vodoinstalater, materijal i putni troškovi): 4.900,00 kn, Troškova bojanja stolarije, metalnih ograda (u 5 godina): 2.000,00 kn. Tužena je kao suvlasnica predmetne nekretnine bila suglasna s opisanim ulaganjima, te je također dužna sudjelovati u predmetnim troškovima, razmjerno veličini svojega suvlasničkog dijela, odnosno nadoknaditi 3/4 dijela predmetnih opisanih troškova tužiteljici. Ukupni troškovi ulaganja u kuću iznosili su 31.700,00 te je tužena dužna sudjelovati sa iznosom od 23.775,00 kn koji predstavlja 3/4 dijela istoga. Tužiteljica je dakle, sve ukupno platila novčani iznos od 65.404,47 kn, pa je tužena istoj dužna isplatiti 3/4 od ukupno iznosa, odnosno 49.053,35 kn, što ovom tužbom i potražuje.
2. Nadalje tužiteljica navodi da su stranke također suvlasnici nekretnine označene kao z. kč. br. [katastarska čestica]/A/1/218/1/1 upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Čakovcu, u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] E, k. o. [katastarska općina], a koji suvlasnički dio je povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine i to: 2. Suvlasnički dio: 1/2 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), II. etažna jedinica u podrumu i dijelu prizemlja, ukupne površine 178,33 m2, označena u projektu etažiranja zelenom bojom. Tužiteljica je upisana u suvlasničkom dijelu 1/3, dok je u preostalom dijelu upisana tužena (2/3). Iako su stranke suvlasnici, tužena se nalazi u isključivom posjedu predmetne nekretnine, te dio nekretnine koji se nalazi u podrumu i dijelu prizemlja, iznajmljuje, a u gornjem dijelu ista živi. Tako ostvarene najamnine tužena je dužna isplatiti tužiteljici, sukladno njezinom suvlasničkom omjeru, kao što je dužna istoj platiti naknadu zbog korištenja njezinog suvlasničkog dijela. Tužiteljica ne raspolaže ugovorima o najmu koje je tužena sklapala sa svojim najmoprimcima, već je samo dobila informaciju da su takvi ugovori sklopljeni i prijavljeni nadležnoj poreznoj upravi. Budući prosječna cijena najma za sličnu nekretninu jednakog položaja i površine iznosi 4.500,00 kn, to je tužena dužna isplatiti tužiteljici dio najamnine odnoseće na predmetnu nekretninu, razmjerno njezinom suvlasničkom dijelu od 1/3, odnosno mjesečni iznos od 1.500,00 kn, posljednjih 5 godina. Stoga predlaže da sud tužiteljicu obveže s osnova nekretnine u k. o. [katastarska općina] ([adresa] ) isplatu iznosa od ukupno 49.053,35 HRK, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe do isplate, a s osnova isplate za nekretninu u k. o. [katastarska općina] ukupan iznos od 91.500,00 HRK i to za razdoblje od 15. veljače 2017.god. do 15. veljače 2022.god., zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, te traži naknadu troškova parničnog postupka.
3. Tužena u odgovoru navodi da nije sporno da su stranke suvlasnice nekretnine upisane u Zemljišnoj knjizi koja se vodi kod Općinskog suda u Šibeniku u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća u [adresa] i da je tužiteljica upisana kao suvlasnica u 1/4 dijela, a tužena u 3/4 dijela. Međutim, tuženoj nije poznato da je tužiteljica podnijela zahtjev za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće i da je platila troškove u iznosu od 33.704,47 kn, jer je kuća sagrađena na temelju rješenja o uvjetima uređenja prostora za izgradnju vikend kuće u [adresa] broj UP I-161/1-82 od 23. 06. 1982. godine. Iz tog razloga nije bilo potrebno da tužiteljica podnosi zahtjev za legalizaciju predmetne građevine koja nije bila ovlaštena da bez suglasnosti tužene kao većinske suvlasnice podnosi zahtjev. Ukoliko je pak tužiteljica na građevinskom zemljištu bez znanja tužene izvodila bilo koje građevinske radove/dogradnju, nadogradnju i sl./ bez građevinske dozvole dužna je sama snositi posljedice. Što se tiče navodnih troškova sanacije kuće, tužena o tome također nema saznanja niti je za izvođenje tih radova dala suglasnost. Kako tužiteljica koristi kuću dužna je sama plaćati i sve režijske troškove. Tužena ističe prigovor zastare po svim osnovama iz toč. tužbe.
4. Nadalje tužne navodi da je neosporna je činjenica da su stranke suvlasnici nekretnine opisane u tužbi i da tužena iznajmljuje opisani stan u tužbi. Stan iznajmljuje jer nema sredstva za podmirenje režijskim troškova i komunalnu naknadu. Komunalnu naknadu tužena je platila za vrijeme od 2015. -2022. godine 3.961,09 kn. Pored toga tužena ima izdataka i za održavanje nekretnina, a u tim troškovima ne sudjeluje tužiteljica kao suvlasnica. Međutim, nisu točni navodi u tužbi da tužena mjesečno ostvaruje najamninu u iznosu od 4.500,00 kn, već u bruto iznosu od 1.000,00 kn. Zatim tužena navodi i da tužiteljica isključivo koristi kuću u [adresa], prema saznanju tužene preko ljeta iznajmljuje turistima i ostvaruje daleko veći iznos od najamnine koju ostvaruje tužena od najma stana. Radi mirnog rješenja spora bez prejudiciranja sudske odluke tužena predlaže prijeboj međusobnih tražbina. Navodi i da da je tužiteljica upoznata da se kod Općinskog suda u Šibeniku pod posl. broj R1-24/2021 vodi postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice – kuća u mjestu [adresa] i da su do sada bila zakazana dva ročišta, koja je sud odgodio jer protustranka/tužiteljica u ovom postupku izbjegava primitak poziva i time stvara nepotrebne parnične troškove. Kako kuća u [adresa] nije ucrtana u Katastru, tužena je angažirala mjernika iz Šibenika da ucrta kuću, međutim, tužiteljica se tome protivi, pa je i dalje u zemljišnoj knjizi umjesto kuće upisan pašnjak, pa zbog toga tužena trpi štetu. Predlaže se da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice i obveže je da tuženoj naknadi parnični trošak sa zateznom kamatom koja se obračunava od dana presuđenja do isplate po stopi koja je određena sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a.
5. Sud je Rješenjem od dana 26. travnja 2022.god. uputio stranke da u roku od 8 (osam) dana pokrenu postupak mirenja. Stranke isti postupak nisu pokrenule, pa je ovaj sud u parničnom postupku nastavio postupak dokazivanja.
6. Tužena je tijekom ovog parničnog postupka mijenjala punomoćnike – odvjetnike, a sve uredne punomoći su dostavljene u spis.
7. Tužiteljica je dana 10. svibnja 2024.god. svoj tužbeni zahtjev specificirala u odnosu na nekretninu u [adresa] koja ima površinu 178,33 m2, pa prema podacima Porezne uprave bi onda prosječna cijena najma iznosila 840,82 EUR ( 6.335,16 kuna), što bi za suvlasnički dio tužiteljice od 1/3 dijela nekretnine iznosilo 280,27 EUR, te ona potražuje i manje tj. 1.500,00 kuna mjesečno što je sada, kao i u prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu, u razdoblju od 15. veljače 2017.god. do 15. veljače 2022.god., zajedno sa zakonskom kamatom od dospijeća pojedinog mjesečnog iznosa do isplate. S osnova isplate za ulaganja i troškove za nekretninu u k. o. [katastarska općina] tužiteljica i nadalje potražuje ukupan iznos od 49.053,35 kuna, što je sada 6.510,49 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe do isplate.
8. Tužiteljica je u podnesku od 25. travnja 2024.god. podnijela prijedlog za osiguranje svoje novčane tražbine prema postavljenom tužbenom zahtjevu na način da se odredi osiguranje zabranom ovdje tuženoj da otuđi ili optereti svoju nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] E s obzirom da tužiteljica ima saznanja da tužena tu nekretninu namjerava prodati.
9. U svezi toga je sud, a s obzirom da se radi o hitnom i neovisnom postupku osiguranja, formirao novi spis broj P- 169/2024 i u tom spisu je donesena odluka po tom prijedlogu za osiguranje i to Rješenje o određivanju privremene mjere dana 26. travnja 2024.god.. Ovdje tužena je podnijela žalbu na rješenje suda, te je u tijeku postupak kod nadležnog Županijskog suda koji još nije okončan.
10. Nakon što je provedeno vještačenje putem Zamolnice kod Općinskog suda u Šibeniku tužiteljica je u podnesku od 10. svibnja 2024.god. navela da budući da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da su nužni bili troškovi obnove i legalizacije nekretnine u k. o. [katastarska općina] u ukupnom iznosu od 7.240,60 EUR, pa onda na tuženu otpada iznos od 5.430,45 EUR koji joj je tužena dužna isplatiti, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe do isplate,, zatim u posebnoj točki sada potražuje iznos od 477,80 EUR ( 3.600,00 kuna ) koji se odnosi na trošak putovanja iz [adresa] za Šibenik i to 2 puta u svrhu legalizacije nekretnine, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe do isplate. Za isplatu za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] tužiteljica je ostala kod isplate ukupnog iznosa od 12.144,13 EUR (91.500,00 kuna ), u pojedinačnim mjesečnim iznosima. Ostala je i kod zahtjeva za naknadu troškova postupka.
11. Dakle, tužbeni zahtjev glasi sada kao u izreci ove presude.
12. Tužena se protivila preinaci tužbenog zahtjeva.
13. Prema odredbi čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 – koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme podnošenja tužbe ) preinaku tužbe predstavlja promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg zahtjeva ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Osim tog prema odredbi čl. 191. st. 3. Zakona o parničnom postupku tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.
14. Sud stoga smatra da se ne radi o preinaci tužbenog zahtjeva, te odlučuje o ovom tako specificiranom tužbenom zahtjevu.
15. Tužiteljica tijekom postupka ističe da je vještak utvrdio koja su bila realna ulaganja u nekretninu u k. o. [katastarska općina] sukladno stvarnom i izvedenom stanju i da je utvrdio vrstu i visinu navedenih radova, da je proces legalizacije bio nužan iz razloga što je postojala stara građevna dozvola koja je očito odstupila i na temelju koje se nije mogla ishoditi uporabna dozvola, te kako su predmetni radovi bili nužni za održavanje i očuvanje nekretnine.
16. Punomoćnik tuženika navodi da smatra sa su ulaganja u predmetnu nekretninu koja navode da su izvršena nisu nužna ulaganja usmjerena na propadanje nekretnine nego se radi o estetskim i funkcionalnim ulaganjima koja su izvedene da bi se tužiteljici olakšalo ljetovanje u predmetnoj nekretnini i to bez naknade većinskoj vlasnici te za navedena ulaganja nije tražila dozvolu te većinsku vlasnicu nije niti obavijestila.
17. Stranke su se tijekom postupka dodatno očitovale, te su osporavale navode suprotne strane.
18. Dana 10. svibnja 2024.god. tužiteljica je u podnesku specificirala svoj tužbeni zahtjev na način da sada od tužene traži isplatu iznos od 5.430,45 EUR (40.728,35 kn), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana podnošenja tužbe do isplate, zatim iznosa od 477,80 EUR ( 3.600,00 kuna ) koji se odnosi na nastali putni trošak za potrebe legalizacije, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do isplate i iznos od 12.144,13 EUR ( 91.500,00 kn), zajedno sa zateznim kamatama, koje teku od dana dospijeća pojedinog iznosa do isplate za razdoblje od 15. veljače 2017.god. do 15. veljače 2022.god., svaki mjesec na iznos od 199,08 EUR / 1.500,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.
19. Općinski sud u Šibeniku je uz dopis od dana 28. ožujka 2024.god. u ovaj spis dostavio po provedenoj Zamolnici svoj spis broj Pom-60/2023 i to Zapisnik s očevida održanog dana 08. veljače 2024.god. na licu mjesta, kao i s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka Bašić Antea iz Šibenika iz ožujka 2024.god., što je kod ovoga suda zaprimljeno dana 12. travnja 2024.god.
20. Sud je uvidom u Zapisnik Općinskog suda u Šibeniku broj Pom-60/2023 utvrdio da su na očevidu na licu mjesta bile prisutne stranke i to tužiteljica osobno, tužena osobno i punomoćnik tužene.
21. Na ročištu održanom kod ovoga suda dana 09. siječnja 2025.god. utvrđeno je da se stalni sudski vještak Ante Bašić očitovao na primjedbe u očitovanjima od dana 17. rujna 2024., 13. listopada 2024. i 09. prosinca 2024., te su ta očitovanja dostavljena pun. Stranaka, kao i da je strankama uručen i Zapisnik s očevida koji je proveo Općinski sud u Šibeniku pod brojem Pom-60/2023 dana 18. ožujka 2024. kao i nalaz vještaka Bašića iz tog spisa od 12. travnja 2024.
22. Sud je putem e-spisa provjerio i spis Općinskog suda u Šibeniku broj R1-24/2021 te je utvrđeno da je isti još uvijek u rješavanju.
23. Tužitelj je na tom ročištu ostao u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva kako je isti uređen podneskom od dana 10. svibnja 2024. te je izjavio da nema daljnjih dokaznih prijedloga te predlaže zaključenje glavne rasprave.
24. Tužena ostaje kod odgovora na tužbu, svih dosad iznijetih navoda i dokaznih prijedloga, te kod svih iznijetih prigovora. Tuženik smatra da saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi neće biti otklonjeni nedostaci u njegovom nalazu i mišljenju budući iste nije otklonio višekratnim očitovanjima na prigovor tuženika, te stoga nije potrebno pozvati vještaka na glavnu raspravu, ali ponavlja da ovakvim vještačenjem nisu dokazani navodi na kojima tužiteljica temelji tužbu i tužbeni zahtjev.
25. Stoga je sud na ročištu održanom dana 09. siječnja 2025.god. sud je nakon što su svi predloženi dokazi po strankama provedeni, izvršio je još uvid u dokumentaciju, te je nakon provedenog postupka dokazivanja na tom ročištu zaključio glavnu raspravu.
26. U postupku dokazivanja sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (list 8 spisa), uplatnicu za naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene građevine (list 9 i 10 spisa), rješenje grada Šibenika, Upravni odjel za komunalne djelatnosti (list 11 i 12 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 13 i 14 spisa), rješenje grada Šibenika, Upravnog odjela za komunalne djelatnosti (list 15-17, te 18-19 spisa), opomenu za komunalni doprinos (list 20 spisa), rješenje o ovrsi (list 21 i 22 spisa), ispis s računa PBZ d.d. (list 23 i 24 spisa), fotografije (list 25-33 spisa), arhitektonski projekt potreban za legalizaciju (list 34-56 spisa), fotografije radova (list 57-68 spisa), geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (list 69-80 spisa), fotografije radova (list 81-86 spisa), rješenje Hrvatskih voda (list 87-93 spisa), preslike uplatnica Hrvatskih voda (list 94-104 spisa), dopis Privredne banke Zagreb d.d. (list 105 spisa), podatke Hrvatskih voda (list 106-110 spisa), podatke Privredne banke Zagreb d.d. (list 111-113 spisa), ugovor o najmu (list 147 spisa), podatke Porezne uprave, Ispostave Čakovec (list 158-163 spisa), podatke grada [adresa], Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i drugo (list 181-191 spisa), podatke Porezne uprave, Ispostave Čakovec (list 193-198 spisa), podatke Turističke zajednice grada Šibenika (list 202 spisa), dopis i prijepis spisa Općinskog suda u Šibeniku Pom-60/2023 (list 241-245 spisa), te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ante Bašića dostavljenog u taj spis 12. travnja 2024. (list 246-274 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 284 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 285 i 286 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 287 i 288 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine (list 289-292 spisa), te podatke (list 293- 314 spisa), očitovanje vještaka Ante Bašića od 17. rujna 2024. (list 333-336 spisa), očitovanje vještaka Ante Bašića od 13. listopada 2024. (list 343-345 spisa), očitovanje vještaka Ante Bašića od 09. prosinca 2024. (list 351 i 352 spisa). saslušani su svjedoci JU i VU, te su saslušani tužiteljica ČU i tužena OU, kao stranke u svrhu dokazivanja.
27. Analizom izvedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku kao i rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je specificirani tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan u dosuđujućem dijelu.
28. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. Zakona o parničnom postupku, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.
29. U čl. 221.a. Zakona o parničnom postupku određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu; o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
30. Predmet ovog postupka su dvije nekretnine i zahtjevi vezani uz iste i to za :
- nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] (kuća na otoku [adresa] ) troškovi izvršene legalizacije nekretnine i izvršena ulaganja da bi ista bila pogodna za stanovanje
- nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] ( kuća u [adresa] ) isplata s osnova neostvarene najamnine za suvlasnički dio te nekretnine.
31. Tužiteljica i tužena su kćer i majka, iste su očito godinama u lošim obiteljskim odnosima, te svaka tijekom ovog postupka tvrdi da ima potraživanja prema drugoj, a iz međusobnih odnosa i komunikacije očito je da su odnosi izrazito narušeni i da stranke ne brinu jedna o drugoj kako bi to trebalo u obitelji, te se oko ničega ne mogu dogovoriti.
32. Nije sporno da su tužiteljica i tužena suvlasnice nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( Općinski sud u Šibeniku, zemljišno-knjižni odjel Šibenik ), čest.br. 2027/326 pašnjak od 471 m2, koja je u naravi kuća-vikendica na otoku [adresa].
33. Nije sporno da su stranke suvlasnici nekretnine i to upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Čakovcu, u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] E, k. o. [katastarska općina], čest.br. 228/1/2/A/1/218/1/1 a koji suvlasnički dio je povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine i to: 2. Suvlasnički dio: 1/2 etažno vlasništvo (E-2), II. etažna jedinica u podrumu i dijelu prizemlja, ukupne površine 178,33 m2, označena u projektu etažiranja zelenom bojom i to je tužiteljica upisana u suvlasničkom dijelu 1/3, dok je u preostalom dijelu u 2/3 dijela upisana tužena. Navedena nekretnina se nalazi na adresi [adresa].
34. Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje svojem nositelju (vlasniku) daje najpotpuniju (ali ne i apsolutnu), za svakog mjerodavnu privatno pravnu vlast na stvari što je pravni poredak dozvoljava i jamči. Sa svojim stvarima i koristima od te stvari, vlasnik je ovlašten činiti što ga je volja, ako to nije protivno tuđim pravima i zakonskim ograničenjima. Ovlasti prava vlasništva su pravo vlasnika da stvar posjeduje, uporabi, koristi i njome raspolaže. Ako bi treća osoba ugrožavala vlasnikove ovlasti i time vrijeđala njegovo pravo vlasništva, vlasnik može podnijeti vlasnički zahtjev (tužbu ).
35. Temeljem čl. 8. st. 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama ( Narodne novine RH broj 63/19 i 128/22 ), zemljišne knjige, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava, a smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta.
36. Stranke tijekom postupka navode i svoja druga međusobna potraživanja (dugovanja ), međutim sud sukladno čl. 2. Zakona o parničnom postupku odlučuje samo u granicama postavljenih zahtjeva, ne izvan istih, pa se takvi navodi onda ne uzimaju u obzir.
37. Isto tako se tijekom postupka navode suvlasnički omjeri na obje nekretnine i kako ih je pojedina stranka stekla, međutim u ovom postupku se ne odlučuje niti ne utvrđuje o nikakvim suvlasničkim omjerima niti na jednoj nekretnini, već se uzimaju u obzir podaci iz zemljišnih knjiga, kao javnih isprava i na temelju istih se odlučuje.
38. Za donošenje odluke o cjelokupnom postavljenom tužbenom zahtjevu sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju, te je saslušao svjedoke i tužiteljicu i tuženu kao stranke u svrhu dokazivanja, te je putem Zamolnice proveo očevid na licu mjesta putem nadležnog Općinskog suda u Šibeniku, uz sudjelovanje građevinskog vještaka.
39. Kako su predmet postupka dvije nekretnine, tako će se prvo obrazložiti donošenje odluke za nekretninu u k. o. [katastarska općina], a nakon toga za nekretninu u k. o. [katastarska općina].
40. U daljnjem tijeku postupka su saslušani svjedoci i stranke.
41. Svjedokinja JU, je izjavila da poznaje ovdje prisutnu tuženu OU kod koje sam bila podstanar, i s tuženom je sklopila ugovor o najmu i bila sam podstanar u donjem dijelu kuće koja se nalazi na adresi [adresa]. Ona je imala u najmu donji stan, na kući je bio jedan ulaz za hodnik, a onda je imala još jedan poseban ulaz za stan. U najmu je imala otprilike 80 m2 i to su bile dvije sobe, kuhinja, hodnik, kupaonica s WC-om. Ugovor je sklopila na više godina, sklopljen je krajem 2017., a s te adrese se s djecom odselila krajem mjeseca listopada 2022. Za najam je tuženoj plaćala mjesečno 1.000,00 kuna i to u gotovini na ruke i svaki put je potpisala da je platila. Osim toga je plaćala polovicu režija, a budući da nije bilo posebnih brojila, pa onda svaki mjesec kada je došao račun za struju, vodu, plin i smeće su taj ukupan trošak režija podijelile po pola, te je tuženoj dala u gotovini polovinu iznosa. Tužena OU, je živjela u toj kući u gornjem stanu, kroz cijelo vrijeme osim kada je išla malo na godišnji. Njezin dio stana je možda površine oko 60 m2.
42. Sud je navedenoj svjedokinji povjerovao jer je iskaz dan životno i logično, nije u nikakvim obiteljskim i drugim odnosima sa strankama i nije zainteresirana za ishod ovog spora.
43. Svjedok ĆU, je izjavio da mu je tužiteljica UU supruga s kojom je u braku 27 godina, a ovdje tužena OU je njegova punica. Tužiteljica i tužena nisu u dobrim odnosima, a iste su majka i kćer. Niti on ne razgovara s tuženom. Tužiteljica i tužena su suvlasnice nekretnina i to kuće u [adresa] na adresi [adresa] i tu je supruga suvlasnica u 1/3, to je naslijedila po svom pokojnom ocu LU. Tužena je suvlasnica u toj kući 2/3. Osim toga su tužiteljica i tužena suvlasnice jedne nekretnine na otoku [adresa] koji se još uvijek vodi kao pašnjak, ali je u naravi kuća. To je također supruga naslijedila po svom pokojnom ocu LU. Tužiteljica i tužena nikada nisu bile u dobrim odnosima, međutim veći problemi su počeli nakon smrti tužiteljičinog oca koji je bio od tužene suprug, a nakon dva tjedna kako je on umro tužiteljičin brat, a tuženičin sin BU je isto umro. Zbog toga je tužena bila u lošem psihičkom stanju, jedno vrijeme je bila i na liječenju. Oni su pokušali doći u suposjed kuće u [adresa], tužena je tamo imala podstanara, on je promijenio brave, tužena ja čak preko tog podstanara zvala i policiju. Probala je nakon toga još par puta da si uzme neke stvari iz te kuće, no nije uspjela. U toj kući u [adresa], na adresi [adresa] je supruga živjela prije nego su se oženili, a sada žive nekih 300 metara dalje u stambenoj zgradi. Ta kuća u [adresa] i to njezin donji dio se je iznajmljivao još od 2008. godine i novci su išli tastu i punici, a nakon što je umro tast, punica – tužena je kroz cijelo to vrijeme iznajmljivala donji kat kuće, to je nekih 100 m2 i novac od najamnine je išao samo njoj. Što se tiče nekretnine na otoku [adresa] ista se nalazi u ulici Zapadna obala. Na toj čestici se je počela graditi kuća negdje 1980. -tih te je ista završena 2000. godine. Gore se nalazi 48 m2 kuće i 30 m2 terase, dok je dolje kuhinja od 15 m2, te konoba od 15 m2. Ta kuća je bila izgrađena, ali je bila u dosta lošem stanju jer su propali žljebovi, dio krova se urušio, bio je problem s cisternom za vodu, padala je žbuka, padali su stropovi u konobi, propuštala je terasa, stolarija je bila u lošem stanju, kao i metalne ograde. Supruga – tužiteljica i on su tamo povremeno išli na godišnji. Kada se je donio Zakon o legalizaciji, a ova kuća nije bila legalna tako su se s tuženom dogovorili da se ta kuća legalizira. Prvo su tražili tamo na onom području tko bi to napravio pa su angažirali arhitekta tu iz [adresa] koji je napravio projektnu dokumentaciju, to je sve dogovoreno s tuženom. Legalizacija te kuće ih je koštala oko 15.000,00 kuna i to je bilo 2021. godine i to su koštali samo projekti. Podnijeli su zahtjev za legalizaciju, trebali su ići na [adresa] radi pokazivanja objekta, te su još jednom išli jer je trebalo podnijeti neku dodatnu dokumentaciju. Dobili su rješenje o izvedenom stanju, dobili su kaznu za nelegalno sagrađenu nekretninu, 1.000,00 kuna, platili su komunalni doprinos od 3.000,00 kuna, vodni doprinos oko 6.500,00 kuna, platili su geodeta za legalizaciju objekta što je bilo 4.500,00 kuna. To je sve bilo u dogovoru s tuženom. Ta kuća još uvijek nije upisana u zemljišne knjige i nismo pokrenuli upis kuće jer je to isto veliki trošak, a tužena još uvijek nije platila niti svoj dio troškova legalizacije. Kako je ta kuća propadala dogovor je bio da se naprave neki nužni radovi, pa se je tako popravio krov i žljebovi što je koštalo oko 4.500,00 kuna, sanirali su terasu zbog propuštanja vode što je koštalo 7.500,00 kuna, popravili su ograde na terasi što je koštalo 5.000,00 kuna, zatim se je unutra gletalo, poravnavali zidovi i isti su se bojali što je koštalo oko 4.500,00 kuna, zatim se zaštopala kanalizacija i pukla je školjka, što su sve promijenili, i to je koštalo oko 4.500,00 kuna. Majstori su bili jako skupi pa su unajmili majstore odavde koje su tamo vozili i odavde su vozili materijal. Tužiteljica – supruga i on tu kuću koriste po ljeti kada su na godišnjem odmoru, a tu kuću nikada nisu iznajmljivali. Ta kuća nema vodu, ista se koristi iz cisterne, a to su morali popravljati, a kuća nema niti struju negdje od 2009. godine kada ju je Elektra isključila zbog neplaćanja računa. Tužena nije zabranila izvođenje radova ili istima prigovarala za tu nekretninu na otoku [adresa]. Oni su još stavili nove metalne žljebove, to je išao raditi tu limar iz [adresa]. Tužena je znala da oni izvode te radove na kući na [adresa]. Tužiteljica je prije više od 10 godina, htjela doći u posjed te kuće jer je htjela tu imati kancelariju jer se bavi projektiranjem strojarskih instalacija, pitala je tuženu, ali joj je tužena zabranila ulazak u kuću. Tužiteljica je od tužene tražila ključeve od te kuće mirnim putem. Tuženu su prije podnošenje ove tužbe pitali da im plati dio troškova, više puta, ali nikada ništa nije platila. Ne zna da li tužena ikada odlazi u tu kuću na [adresa] niti zna da li ima ključeve od iste. Oni joj nisu zabranili.
44. Taj svjedok je suprug tužiteljice i osobno je zainteresiran za ishod ovog postupka, govori o legalizaciji nekretnine na otoku [adresa] kao 2021., a prema dokumentaciji u spisu koju su sami predala uz tužbu je taj datum tj. godina znatno ranija. Stoga sud na njegovom iskazu ne može temeljiti odluku jer očito datume legalizacije nekretnine i datume izvođenja radova prilagođava na način da bi tužiteljica uspjela u sporu,
45. Tužiteljica UU, je izjavila da joj je tužena OU njezina majka. Tužbu je podnijela iz razloga jer traži da tužena kao suvlasnica nekretnine na otoku [adresa] na otoku Šibeniku sudjeluje u troškovima legalizacije koji su nastali. Bila je u lošem stanju, nije bila legalizirana i bila je na rubu naseljenog područja i postojala je opasnost da ne uđe u urbanistički plan i da će se morati srušiti od strane države, pa je ona kao suvlasnica zatražila legalizaciju. Tužena je cijelo to vrijeme znala da se mora provesti legalizacija i bila je s time suglasna. Tako sam ja u Šibeniku podnijela zahtjev za legalizaciju 2017. godine i rekli su da to može podnijeti, da može isti glasiti na nju, pa da onda poslije od drugih suvlasnika potražuje te troškove. U okviru legalizacije te kuće na otoku [adresa] ona je imala troškove koje je navela u tužbi, a to su troškovi koje je platila i to arhitekta 15.000,00 kuna, kaznu 900,00 kuna, te ostalih troškova koji su skidani ovrhom i to za komunalni doprinos 3.000,00 kuna, vodni doprinos 6.500,00 kuna, te geodeta 4.500,00 kuna. Da bi to riješila morala je ići u Šibenik dva ili tri puta za što su joj nastala putni troškovi za naftu i cestarinu u visini 3.600,00 kuna. Kako je ta kuća bila u lošem stanju jer je izgrađena od morskog pijeska pa je navlačila vlagu na sebe, počeli su se urušavati zidovi, a unutra je bila vlaga i gljivice, pa se niti ljeti nije moglo boraviti, trebalo je istu sanirati. Tako je prvo 2018. sanirala krov o čemu je u spis dostavila fotografije, kupila je crjepove, platila je majstora i to sve 4.600,00 kuna, kupila je i postavila nove žljebove i još jedan red crjepova, s time da je postavila dva reda crjepova što ju je koštalo oko 4.300,00 kuna što je pobrojala u tužbi za materijal i majstore, ispred te kuće se nalazi terasa, ispod koje je konoba i gusterna za vodu gdje je isto propuštala voda pa je trebalo isto izolirati što je koštalo 7.500,00 kuna, trebalo je sanirati metalnu ogradu, pobojati svu staru stolariju što je koštalo oko 2.000,00 kuna, a kuću je trebalo cijelu i iznutra pobojati što je koštalo 4.500,00 kuna. Cijela ta kuća je kvadratura oko 60 m2, gore 45 m2 i kuhinja 15 m2. Svi ti radovi su poduzimani jedni za drugima, jedno vrijeme se je čekalo jer su se trebali osušiti radovi, no svi radovi su završili prije nego je podnijela ovu tužbu. Sve te radove je trebalo poduzeti jer bi se inače kuća srušila. Tužena je znala za te radove i rekla je da će ih platiti kako bude mogla. Tuženoj su više puta usmeni rekli da to mora platiti dok joj pisane opomene nije slala. Tužena joj nije ništa platila, a na tužbu sam se odlučila jer je mama pokrenula postupak razvrgnuća suvlasništva za tu kuću na otoku [adresa], a koji je pokrenut nakon dugogodišnjeg ostavinskog postupka iza brata, a tuženičinog sina BU koji je umro **.**.2008., a umro je 10 dana nakon smrti tate , a tuženičinog oca LU. Zbog toga je mama završila i na psihijatriji. Osim toga tuži i za kuću u [adresa] gdje su tužena i ona suvlasnice i koji dio kuće mama iznajmljuje i to iznajmljuje podrumski dio i dio kata što je nešto više od 100 m2, dok mama živi na pola kata od nekih 70 m2. Taj dio se je iznajmljivao i prije, a i sada se iznajmljuje. Po papirima iz Porezne se vidi do kada se taj dio kuće u [adresa] iznajmljivao. Ne zna da li je i kada tužena boravila u kući na otoku [adresa]. Ona tamo s obitelji boravi svako ljeto, kada su na godišnjem odmoru. S majkom je prije komunicirala, sada kada su tužbe podnesene ne. Na kući u [adresa] se na fotografijama vidi kako je ta kuća izgledala i vidi se da se je rušio zid, a kako je kuća građena stepenasto, tako su na istoj stavljena ograde koje je trebalo sanirati jer bi se inače savinule, a bez ograde se može pasti na donju etažu. U svezi kuće u [adresa] ona nema saznanja o kakvim troškovima za tu nekretninu ili o visini najma. Nije iznajmljivala tu kuću na otoku [adresa].
46. Tužena OU, je u iskazu rekla da je tužiteljica njezina kćer, od 2009. ili od 2010. ne komuniciraju. Točno je da su na ove dvije nekretnine tužiteljica i ona upisane kao suvlasnice kako je navedeno na gruntovnici, ona je provela te upise. Nema pojma o kakvoj legalizaciji tužiteljica govori. Od 2010. nije bila na [adresa]. Smatra da ta kuća na [adresa] nije trebala nikakvu legalizaciju, jer ima sve uredne papire, jer je pokojni suprug i ona ne bi mogli niti graditi da nisu imali sve potrebne papire, ima potvrdu od urbanizma, ima i građevinsku dozvolu za tu kuću, i zahtjev za priključak struje i sve što je potrebno da se ista upiše u gruntovnicu. Po pokojnom suprugu i sinu su ostali dugovi koje sve je ona platila. Ta kuća je građena od temelja i građena je sa željezom, isto kao i ova u [adresa], a gradnja je počela 1989. dok su veći radovi bili 1995. Za tu kuću na [adresa] je sada pokojni sin 2007. godine kupio nove rolete, nove šalaporke, nova vrata i to je sve stavljeno na kuću. Jedino što ta kuća nije ucrtana u gruntovnici, ali i to je bila spremna platiti, geodet je rekao da bi trošak bio 5.000,00 kuna. Međutim kako ne komunicira s tužiteljicom tako to nije napravljeno. Što se tiče kuće u [adresa] u razdoblju od 2008. – 2010. u njoj nije bilo nikakvih stanara. Navodi da je po smrti sina i muža bila u teškoj financijskoj situaciji, prijetile su joj ovrhe, platila je te sve dugove. Stoga je morala od nekud namaći prihod kako bi te dugove podmirila. Imala je i ukupno 5 operacija od 2015. godine nadalje. Što se tiče tih navodnih radova na kući u [adresa] ti radovi nisu izvršeni niti su morali biti izvršeni, stavljen je jedan novi žlijeb, a što se tiče te ograde na slikama se vidjela da je ista željezna i da je samo varena, nije obojana. Čuje se sa susjedima tamo pa tako zna da ti radovi nisu napravljeni kako se tvrdi. Ta kuća je u dobrom stanju i kada se ista ucrta onda će je prodati. Što pak se tiče ove kuće u [adresa] tu je isto izvršila ulaganja. Istu je iznajmljivala od kraja 2010. do 31.10.2023. i za to je dobivala 1.000,00 kuna mjesečno s time da je skoro 100,00 kuna bio porez, dok su režijske troškove dijelili, stanar i ona. Ona je platila troškove da se te nekretnine upišu kao njeno i vlasništvo tužiteljice za što je platila 500,00 kuna. Tužiteljica je možda htjela dograđivati kuću u [adresa], pa je zato htjela legalizaciju. Tužiteljica i njezina obitelj od 2010. koriste tu kuću na [adresa], tamo idu na godišnji odmor i tamo koriste cijelu kuću, te i alate i čamac i motor od sina. Ona je tamo bila samo jednom od 2010.god., bila je pogledati i isti dan se vratila. Nitko je ništa nije pitao za tu legalizaciju. Nije imala pojma o nikakvim radovima pa zašto bi išta platila. Suvlasnicima kuće u [adresa] nije platila ništa na ime najamnine.
47. Stranke su u svojim iskazima ostali kod navoda iznijetih tijekom postupka.
48. Sporno je da li je i koje radove na nekretnini u k. o. [katastarska općina] ( kuća na otoku [adresa] ) tužiteljica izvršila, da li ima pravo da joj tužena isplati dio iznosa s osnova tih radova, sukladno njezinom suvlasničkom omjeru. Sporno je da li je nastupila zastara te tražbine.
a) Ovaj sud je dana 02. listopada 2023.god. uputio Zamolnicu Općinskom sudu u Šibeniku u kojoj je naveo da s obzirom da je u tijeku postupka predloženo da se provede očevid na licu mjesta uz provođenje građevinskog vještačenja na području Vašega suda, temeljem čl. 179. Zakona o parničnom postupku se isti moli da zakaže i provede očevid na licu mjesta na predmetnoj nekretnini, uz građevinskog vještaka, a radi utvrđivanja : na nekretnini koja je suvlasništvo tužiteljice i tužene i to k. č. br. [katastarska čestica], Pašnjak, ukupne površine 471 m2, upisane kod Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjela Šibenik, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća na otoku [adresa], pod a) vrste i visine izvršenih građevinskih radova navedenih u tužbi i iskazima svjedoka i tužiteljice ( troškova sanacije krova nad kućom i kuhinjom - zidar, različiti građevinski materijali, troškova sanacije unutrašnjosti kuće zbog propuštanja vode - soboslikar, materijali, troškova montaže novi žljebova i rušenja starih betonskih - limar, materijal, troškova sanacije terase zbog propuštanja vode u konobu i kuhinju - zidar, materijal, troškova izrade nove kanalizacije, te zamjena WC školjke - vodoinstalater, materijal, troškova popravka koordinirane ograde terase i ulaznih vrata, izrada oborinske kanalizacije sjevernog krova do gusterne - bravar, vodoinstalater, materijal, troškova bojanja stolarije, metalnih ograda - u 5 godina ), te zatim pod b) da se vještak očituje da li je predmetna nekretnina na [adresa] bila zakonito izgrađena prije postupka legalizacije, te da li je taj postupak legalizacije bilo potrebno provoditi (pa onda i platiti i arhitektonski projekat potreban za legalizaciju nelegalno izgrađene predmetne kuće, naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene građevine, komunalni doprinos za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće, vodni doprinos za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće, troškovi geodeta za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće ), kao i pod c) da se vještak očituje jesu li predmetni radovi bili nužni za održavanje i očuvanje te nekretnine.
49. Na očevidu održanom dana 08. veljače 2024.god. u spisu broj Pom-60/2023 Općinskog suda u Šibeniku je sačinjen Zapisnik te je jasno navedeno da sudski vještak vrši pregled predmetne nekretnine pregledom i fotografiranjem te navodi: Što se tiče procjene ulaganja ista se radi na način da se konzultira nalog iz sudskog Rješenja o očevidu i prema kazivanju supruga tužiteljice gosp. ĆU: 1. Kod kuhinje u suterenu zamijenjeno je 3 reda Mediteran crijepa zbog dotrajalosti ukupne dužine 448+25 cm ukupno 473,00 cm; 2. Na ploči visokog prizemlja izrađen je sloj hidroizolacije u podu prema moru ukupno je potrošeno 1700 kg gotove smjese sa dodatkom tanke mreže Q 196 i sve je to rađeno 2019. godine. Prosječna debljina sloja je 4-5 cm. Dimenzija postoji iz ranijeg spisa, ali ukupne dimenzije cca. 34 m2. 3. Na krovu iznad visokog prizemlja s obje strane krova u podu zamijenjen je 1 red Mediteran crijepa. Također je dodan novi ždrijeb odnosno oluk sa grlom 3 koljena i vertikalnom cijevi. Prednja strana kuće ima 1 grlo, 3 koljena i vertikalnu cijev, promjera sve fi 100 mm. Sa stražnje strane je horizontalna cijev iste dimenzije 8,03 m, 1 grlo i PVC cijev. Prednja strana imamo grlo, 2 koljena, vertikalnu cijev 161 cm i koljeno pri dnu sve fi 100 mm. Stražnja strana imamo horizontalnu cijev 8,03 m, grlo, vertikalnu PVC cijev fi 100 mm dužine 160 cm i na kraju PVC koljeno. 4. Kanalizacija visokog prizemlja: unutar kuće promijenjen je vodokotlić sa wc školjkom i to cca. 2010. godine. Rađena je nova odvodna kanalizacijska cijev fi 348 cm, koljeno 90 cm, kosa cijev fi 110 mm 7,90 cm pa koljeno 75°, kosa cijev 170 cm, pa koljeno 75°, horizontalna cijev 180 cm, koljeno 90°, vertikalna cijev 50 cm i horizontalna cijev 234 cm što se dalje nastavlja u staru cijev i odvodi u septičku jamu. Dijelom su rađeni iskopi koji će se obračunati sukladno viđenom na terenu. 5. Fe ograda na terasi visokog prizemlja: zamijenjena su 2 vertikalna stupa od Fe profila 40x40 mm, visine 102+148 cm koji su zavareni na položenu ploču 50x120 mm debljine 3 mm, pričvršćeno za betonsku podlogu sa 4 vijka za beton fi 10 mm, 2 su stupa istih dimenzija zamijenjena, 1 u kutu i 1 po sredini ograde. Zamijenjena je donja cijev ograde dimenzija 40x40 mm u dužini cca. 300 cm. 6. Unutar visokog prizemlja nakon sanacije dijela krovišta sanirana je vlaga unutar prostorija na način da je plafon i zid gletan i obojen poludisperzivnim bojama (Jupol), rađeno 2010. godine. Vidljivo je da je vlaga i dalje prisutna jer se po plafonima vidi da je boja otpala i da problem treba trajno riješiti sanacijom krovišta. Svjedok tvrdi da je morski pijesak koji pušta sola i da je to problem. 7. Svjedok tvrdi da su grilje na otvorima sa svih strana visokog prizemlja bojane bojama Sandolinom u više navrata cca. svake 4 godine. Također svjedok tvrdi da se fe ograda boja svake 3 godine. 7. Svjedok tvrdi da su grilje na otvorima sa svih strana visokog prizemlja bojane bojama Sandolinom u više navrata cca. svake 4 godine. Također svjedok tvrdi da se fe ograda boja svake 3 godine. 8. Na ulaznim vratima do mora u dvorište zamijenjen je okvir ulaznih vrata, 2 horizontalne cijevi dimenzija 115 cm dimenzija 30x30 mm dok su 2 vertikalne cijevi – okvir vrata dimenzija 139+139 cm obje profila pravokutnog 30x30 mm. Ispuna okvira vrata – ornamenti su demontirani, obojeni i ponovo zavareni. Vještak navodi u odnosu na dokumentaciju građevinske dozvole kuće – moli da obje stanke dostave na e-mail u skenu akte tj. rješenje o dozvoli kao i glavne projekte na osnovu kojih su ti akti izdani bilo da je rješenje o legalizaciji ili građevinska dozvola. Vještak se obvezuje da će primljenu dokumentaciju proslijediti suprotnoj strani.
50. I tužiteljica i tužena su bile osobno prisutne na tom očevidu na licu mjesta.
51. Vještak Bašić Ante je u svom nalazu i mišljenju od dana 12. travnja 2024.god. naveo pod "procjena realnih ulaganja u građevinu (prema stvarnom -izvedenom stanju) i to :
1- Arhitektonski projekat potreban za leglizaciju nelegalno izgrađene predmetne kuće u iznosu od 15.000,00 kn, u 3. mjesecu 2017.g. BTP= 98,7 m2 Građevina < od 200 m2 =Komad x 1000€ Prizna se, 50% . 1000 €
2. Naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene građevine u iznosu od 959,25 kn Priznaje se u cijelosti 127,9 €
3- Komunalni doprinos za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće u iznosu od 3.079,00 kn Priznaje se u cijelosti 410,53 €
4- Vodni doprinos za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće u iznosu od 6.566,22 kn,priznaje se u cijelosti 875,50 €
5- Troškovi geodeta za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće u iznosu od 4.500,00 kn Priznaje se u cijelosti 600,00 €
6- Troškova sanacije krova nad kućom i kuhinjom (zidar, različiti građevinski materijali, te putni troškovi): 4.600,00 kn Priznaje se u cijelosti ...... 613,33 €
7- Troškova sanacije unutrašnjosti kuće zbog propuštanja vode (soboslikar, materijali, putni troškovi): 4.500,00 kn, Priznaje se u cijelosti ...... 600,00 €
8- Troškova montaže novi žljebova i rušenja starih betonskih (limar, material i putni troškovi): 4.300,00 kn Priznaje se u cijelosti 573,33 €
9- Troškova sanacije terase zbog propuštanja vode u konobu i kuhinju (zidar, materijal i putni troškovi): 7.500,00, Priznaje se u cijelosti 1.000,00 €
10- Troškova izrade nove kanalizacije, te zamjena WC školjke (vodoinstalater, materijal, putni troškovi): 3.900,00 kn, Priznaje se u cijelosti ...... 520,00 € 11- Troškova popravka koordinirane ograde terase i ulaznih vrata, izrada oborinske kanalizacije sjevernog krova do gusterne (bravar, vodoinstalater, materijal i putni troškovi): 4.900,00 kn, Priznaje se u cijelosti 653,33 €
12- Troškova bojanja stolarije, metalnih ograda (u 5 godina): 2.000,00 kn Priznaje se u cijelosti 266,67 €
pa su tako ukupna ulaganja u iznosu od : 7.240,60 € ili 54.304,47 kn.
52. Vještak je još naveo da su radovi izvedeni na objektu bili su nužni za izvođenje uključivo troškovi legalizacije, da postoji stara građevna dozvola od koje se očito odstupilo i na osnovu koje nije mogla biti ishodovana Uporabna dozvola, pa je proces legalizacije bio nužan. Troškovi se priznaju sukladno mišljenju vještaka, opisano u ranijoj tablici i iznose 7.240,60 € ili 54.304,47 KN, od kojih ¾ iznosi 5.430,45 € ili 40.728,35 KN, dok ¼ iznosi1.810,15 € ili 13.576,12 KN. PDV nije u gore navedenom iznosu. Pošto sukladno dogovoru ,stranke nisu dostavile sken dokumentacije, vještak je našao dovoljno dostatnih podataka u spisu P-50-22 ,Općinskog suda u Čakovcu
53. Vještak Bašić se očitovao dana 17. rujna 2024.god. gdje navodi da su činjenice utvrđene Zapisnikom, detaljnim opisom stavki, isti su u skladu sa Zakonom i jednino mogući , s obzirom na protek vremena od trenutka ulaganja do očevida. Svi opisani radovi bili su nužni i potrebni za funkciju objekta , kao i proces legalizacije . Opis stavki je urađen i fotografiran. Navedena ulaganja, s obzirom na protek vremena i rad na otoku ,koji je nekad i do 50% skuplji nego na kopnu, su priznata u donjoj granici vrijednosti. Stavke ulaganja je procijenio na osnovu iskustva,dok je troškove legalizacije ocijenio po svakodnevnom radu na istim poslovima i plaćenim fakturama. Zbog poslolice pocinčani žlijeb ubrzano propada, te se stavlja PVC crijep. Zatim itko ne mijenja ispravni komad sanitarne opreme tj. WC-a. Na par kontrolnih stavki na osnovu iskustva, zaključio je da su primjedbe i ulaganja izvedena i opravdana. Što se tiče opasnosti od rušenja kuće procjena objekta da je statički ugrožena ploča iznad suterena i da treba hitna intervencija . Ovi svi radovi spadaju u redovito održavanje, nužno za funkciju korištenja. U postupku legalizacije mora se legalizirati cijela građevina, a obijaju se m3 ako posjeduje građevnu dozvolu. Iako je obećano i više puta traženo, podaci o postojanju ranije dozvole nikad nisu dostavljeni u spis niti, kako je to obećano ,na očevidu ,dostavljeno mailom. Od postupka legalizacije je višestruka korist kroz akt tzv. legalizacije ,dobije se Građevna i uporabna dozvola u jednom upravnom aktu. Naveo je još d nije posao vještaka da utvrđuje tko je i kada platio izvođenje radova. Stoga u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenje od 27.3.2024.g.
54. Vještak se očitovao i dana 13. listopada 2024.god. gdje navodi da zbog proteka vremena od trenutka radnje do očevida suda je prošlo više godina i jedini mogući način da bi vještak utvrdio činjenično stanje je pregled spisa te očevid na terenu, što je sve obavljeno .Koristio je pristup i u e-spis Općinskog suda u Čakovcu, te je kao prilog tužbi naišao na dokazni materijal koji je potkrijepljen fotografijama. Na očevidu je po stavkama pregledao na licu mjesta i fotografirao, te iste podatke ocijenio. Jasno je rekao da ti radovi su bili nužni da se u tom objektu bar ljeti može boraviti. Prema stanju spisa i očevida, te višegodišnjeg iskustva je utvrdio činjenično stanje i izraditi vještvo. 55. Očitovao se i dana 09. prosinca 2024.god. gdje navodi da su u spisu postojale fotografije i pisani dokazi o ulaganju koje je koristio, sve radove koje je naveo u nalazu su bili izvedeni i bili su nužni za održavanje te zgrade, on je te radove procijenio. Tko ih je izveo i kada to utvrđuje sud.
56. Sud je nalaz i mišljenje i očitovanja vještaka Bašić Antea prihvatio jer je dan stručno i nepristrano, međutim životno je i logično da on ne može odgovoriti i točno utvrditi kad su radovi izvedeni, tko ih je izvodio te je li netko platio te radove. Nije utvrdio niti je li postojala opasnost od rušenja kuće, što vjerojatno nije niti mogao s obzirom na sadašnji izgled nekretnine. Nije utvrdio je li kuća bila prikladna za korištenje prije izvođenja tih radova. Vještak također nije naveo je li tim radovima povećana vrijednost nekretnine ili je riječ samo o redovnom održavanju.
57. Pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje. Zakon nadalje propisuje da kada postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove, odnosno idealne dijelove, kojima je veličina određena veličinom suvlasničkog dijela.
58. Suvlasnički dio i pojam suvlasništva uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji zakon definira suvlasništvo kao sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari kod kojeg svakom pojedinom suvlasniku pripada po neki dio prava vlasništva te stvari, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva.
59. Nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.
60. Pitanje donošenja odluka suvlasnika u vezi s upravljanjem (cijelom) suvlasničkom stvari regulirano je odredbama o suvlasništvu u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tako, prema članku 40. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, o poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova (pri čemu se ta većina računa po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika).
61. Zatim Zakon o vlasništvu i stvarnim pravima, člankom 41. stavak 1. određuje da za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika.
62. U čl. 39. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je određeno (upravljanje stvarju) je u st. 1. određeno da svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu zajednos s ostalim suvlasnicima, dok je u st. 2. određeno da kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga.
63. Odredbom čl. 1121. Zakona o obveznim odnosima ( poslovodstvo bez naloga ) pak je određeno da se obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi.
64. Nije sporno da je taj postupak legalizacije nezakonito izgrađene zgrade pokrenula tužiteljica sukladno odredbi čl. 17. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ( Narodne novine RH broj 86/12, 143/13, sada i 65/17 i 14/19). Općepoznata je činjenica da je svrha donošenja tog Zakona bila uključivanje nezakonito izgrađenih zgrada u pravni sustav, da se troškovi ozakonjenja odnose na nekretnine pa je obveznik plaćanja istih svakodobni vlasnik ili suvlasnik nekretnine.
65. Sud je iz priložene dokumentacije i to Arhitektonskog projekta potrebnog za legalizaciju utvrdio da je isti izradio ĐU, ovlašteni arhitekt i to je isti sačinjen u prosincu 2013.god., te je predan kao prilog Rješenju o izvedenom stanju od dana 19. veljače 2015.god. jer je na isti stavljen štambilj i datum ovlaštene osobe za to Rješenje i u e-spisu gdje je izvornik istog je jasno vidljivo da je izvornik štambilja nadležnog Grada Šibenika, Klasa : Up/I 361-02/2-01/7, Urbroj-2182/01/04-15-11.
66. U istome Arhitektonskom projektu je opisana cijela nekretnina, navedene su površine kako čestice, tako i kuće, kao i svih prostorija u kući, navedeno je u kojoj prostoriji je kakav pod ( pločice, parket ), a ovlašteni arhitekt je sačinio i foto- dokumentaciju ( fotografije ) cijele te kuće, kao prilog projektu. Iz tih priloženih fotografija je vidljivo da je već tada krov tj. crijep na krovu kuće novi. Sud stoga zaključuje da je u tom razdoblju kuća bila dovršena.
67. Tužiteljica tvrdi da je isti Arhitektonski projekat sačinjen u 3. mjesecu 2017.god., međutim nigdje to nije utvrđeno s obzirom na prednje utvrđeno kada je isti izrađen i kada je isti potvrđen u postupku legalizacije nezakonito izgrađene zgrade.
68. Zatim su predani i troškovi geodeta za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće gdje je utvrđeno da je Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade u svrhu Rješenja o izvedenom stanju dao ovlašteni inženjer geodezije HU, da je isti izrađen u travnju 2014.god., a da je predan kao prilog Rješenju o izvedenom stanju od dana 19. veljače 2015.god. jer je na isti stavljen štambilj i datum ovlaštene osobe za to Rješenje i u e-spisu gdje je izvornik istog je jasno vidljivo da je izvornik štambilja nadležnog Grada Šibenika, Klasa : Up/I 361-02/2-01/7, Urbroj-2182/ 01/04/15-11.
69. Iz ova dva dokumenta koja su ovjerile ovlaštene osobe i stavljen je na njih štambilj ovlaštene osobe sud zaključuje da je Rješenje o izvedenom stanju za tu nekretninu izdano dana 19. veljače 2015.god. od nadležnog Grada Šibenika. Tužiteljica u spis nije priložila nikakav drugi dokaz o tome.
70. Tužiteljica tvrdi da je platila naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene građevine i sud je utvrdio da je izdano Rješenje Grada Šibenika, Upravnog odjela za komunalne djelatnosti dana 04. studenog 2014.god. i da je istu trebalo platiti u roku od 30 dana od dana izvršnosti rješenja. Da ta naknada nije plaćena, tada ne bi bilo niti izdano Rješenje o izvedenom stanju jer se isto donosi tek nakon plaćanja te naknade.
71. Zatim je trebalo platiti i komunalni doprinos za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće za što je izdano Rješenje Grada Šibenika, Upravnog odjela za komunalne djelatnosti dana 24. travnja 2015.god. i utvrđen je iznos obveze za godinu dana, a Rješenje je izdano još i dana 14. svibnja 2015.god., dok je Opomena izdana dana 20. srpnja 2016.god.
72. Nastala je i obveza plaćanja vodnog doprinosa za legalizaciju nelegalno izgrađene kuće koji doprinos je trebalo odmah platiti, a Rješenja su izdale Hrvatske vode, za područje mali sliv Krka-Šibensko primorje i ista su izdana dana 11. lipnja 2015.god., 27. studenog 2015.god., 23. studenog 2016.god. i 30. studenog 2016.god. 73. Za odlučivanje u ovom postupku je bitno kada je nastala obveza plaćanja svih tih troškova, a ne kada su isti naplaćeni, konkretno u putem ovrhe jer očito nisu bili plaćeni na vrijeme u roku dospijeća.
74. Tužiteljica ničim nije dokazala da je o postupku legalizacije i o nastalim troškovima obavijestila tuženu, a s obzirom na njihove međusobne loše odnose, ista je mogla poslati tuženoj preporučenu pošiljku s obavijesti, pa bi imala nekakav dokaz o tome.
75. Dakle, svi ovi dokumenti ( arhitekt i geodet ) i rješenja ( Grad Šibenik i Hrvatske vode ) su izrađeni i izdani od 2013.god. do zaključno 2016.god., odnosno više od pet (5 ) godina prije nego je podnesena tužba u ovom predmetu ( podnesena je 09. veljače 2022.god. ).
76. Tužiteljica svojom tužbom traži i naknadu troškova radova koje je navodno izvršila na toj kući u k. o. [katastarska općina] i to kako će se navesti.
77. Traži isplatu s osnova troškova sanacije krova nad kućom i kuhinjom, a kao dokaz je priložila svoje fotografije na kojima se ne vidi datum, a nije priložila nikakve račune za nikakav materijal, za nikakve izvedene radove, niti npr. imena izvođača radova i dr. 78. Tako je isto za sve ostale troškove koje traži i to za : troškovi sanacije unutrašnjosti kuće zbog propuštanja vode, za troškovi sanacije terase zbog propuštanja vode u konobu i kuhinju, za izradu nove kanalizacije, za troškove popravka koordinirane ograde terase, kao i za troškove bojanja stolarije i metalnih ograda, za sve je priložila samo priložila svoje fotografije na kojima se ne vidi datum, a nije priložila nikakve račune za nikakav materijal, za nikakve izvedene radove, niti npr. imena izvođača radova i dr.
79. Za troškove montaže novi žljebova i rušenja starih betonskih je priložila isto tako amo fotografije, bez datuma i računa, a ako se te fotografije usporede sa fotografijama iz priloženog Arhitektonskog projekta vidljivo je da je krov bio nov i još u prosincu 2013.god.
80. Dakle, te svoje tvrdnje tužiteljica dokazuje samo fotografijama koje je sama sačinila, te temeljem iskaza svjedoka i svojeg iskaza. Nije dostavila nikakve račune niti kada su računi plaćeni, niti točno kada su isti izvršeni.
81. Sud smatra da je logično sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kao i priloženim fotografijama, a pogotovo priloženog Geodetskom elaboratu i Arhitektonskom projektu da je ta kuća završena i da je bila pogodna za stanovanje već 2015.god. kada je izdano Rješenje o legalizaciji nezakonito izgrađene zgrade, kako je već naprijed obrazloženo.
82. Osim toga tužiteljica traži i troškove dva odlaska u Šibenik tj. otok [adresa] za taj postupak legalizacije, o čemu isto ne dostavlja nikakve račune niti konkretne dokaze, a kako je sud utvrdio da je legalizacija bila provedena još 2015.god. onda je logično da su ti troškovi ako su nastali, nastali i ranije od te godine.
83. Nužnim troškovima se smatraju oni bez kojih bi stvar propala, pogoršala ili bi joj se vrijednost smanjila, odnosno troškovi koji su potrebni kako kuća ne bi propala i pogoršalo se njezino stanje te kako bi se u njoj moglo stanovati. Korisnim se smatraju oni troškovi koji su pridonijeli povećanju vrijednosti stvari, a je li vrijednost stvari povećana ili nije, prosuđuje se prema objektivnom kriteriju, odnosno prema tržišnoj vrijednosti.
84. Sud je utvrdio temeljem provedenih dokaza i iskaza svjedoka i stranaka, da je tužiteljica te radove obavljala kako bi ona i njezina obitelj tu nekretninu koristili da bi je koristila tijekom ljeta za korištenje godišnjeg odmora. Utvrđeno je da tužena tu nekretninu unatrag par godina nije uopće koristila.
85. U odnosu na troškove legalizacije ključno je pitanje je li bilo potrebno legalizirati građevinu, da li cijelu ili dio, tko ju je i kada nezakonito izgradio te tko je bio ovlašten podnijeti zahtjev za legalizaciju.
86. To tužiteljice nije objasnila, nije navela u kojoj fazi je nekretnina bila izgrađena prije izvršene legalizacije, da li je i koje dozvole je eventualnoimala, što je poduzela da isto provjeri i dr. potraživati od tužene da joj vrati troškove legalizacije.
87. Tužiteljica, koja je kao suvlasnica nekretnine, je bez suglasnosti tuženice, poduzela nužne i korisne poslove, koji su bili potrebni kako bi tužiteljica ostvarila normalne uvjete za korištenje te nekretnine u k. o. [katastarska općina] i da je time između stranaka nastao obvezni odnos koji se prosuđuje po pravilima o poslovodstvu bez naloga.
88. Sud utvrđuje da je tužiteljica ove poslove za nekretninu u k. o. [katastarska općina] poduzela samovlasno bez prethodnog dogovora s tuženom protivno odredbama citiranih čl. 39. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i protivno čl. 1121. Zakona o obveznim odnosima.
89. U konkretnom slučaju radi o pravom poslovodstvu bez naloga jer iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužiteljica obavljala posao kako u svom interesu tako i u interesu tuženice, pa bi tužiteljica imala pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova koje je poduzela na zajedničkoj nekretnini, razmjerno suvlasničkim omjerima u slučaju da iste dokaže.
90. Sukladno sudskoj praksi u konkretnom slučaju su ispunjene sve zakonske pretpostavke za primjenu instituta poslovodstva bez naloga iz čl. 1121. Zakona o obveznim odnosima ( ZOO ) i tužiteljica sukladno odredbi čl. 1124. st. 1. ZOO te troškove može potraživati od ostalih suvlasnika, konkretno tužene, međutim visinu tih troškova mora i dokazati.
91. Tužena je istakla prigovor zastare za navodne troškove legalizacije nezakonito izgrađene građevine, kao i za sve navodno izvršene radove na toj nekretnini u k. o. [katastarska općina] o istome valja odlučiti.
92. Za poslovodstvo bez naloga, sukladno sudskoj praksi, zastara počinje teći od dana kada su izvedeni radovi s osnova troškova sanacije zajedničkih dijelova nekretnine, odnosno od dana nastalih troškova koji se tiču te nekretnine, pa tako i troškova legalizacije nezakonito izgrađene građevine u konkretnom slučaju.
93. Dakle, tužiteljica kao suvlasnica je svoje pravo prema ostalim suvlasnicima tj. tuženoj trebala zahtijevati od trenutka dovršetaka radova i od trenutka dovršenog postupka legalizacije nezakonito izgrađene građevine. Zastara ovog zahtjeva se temelji na poslovodstvu bez naloga, kao obvezno-pravnog zahtjeva.
94. Na poslovodstvo bez naloga primjenjuje se opći zastarni rok iz Zakona o obveznim odnosima koji iznosi pet ( 5 ) godina ( iz čl. 371. Zakona o obveznim odnosima ).
95. Kako je sud na osnovu predloženih i priloženih dokaza, a sukladno pravilima o teretu dokazivanja, utvrdio da da je i legalizacija nezakonito izgrađene građevine, kao i svi navedeni radovi na toj kući u k. o. [katastarska općina] su bili izvršeni do kraja 2015.god. i da su sva rješenja o obvezi plaćanja izdana do kraja te 2015.god., a tužba je podnesena dana 09. veljače 2022.god., dakle više od pet ( 5 ) godina od zadnjih nastalih troškova za tu nekretninu, tako je nastala zastar potraživanja tužiteljice prema tuženoj s ovog osnova i to za : troškove legalizacije nezakonito izgrađene građevine i sve utužene radove izvedene na tom objektu u iznosu od ukupno 5.430,45 EUR ( ¾ vrijednosti koji bi otpao na tuženu, prema specificiranom tužbenom zahtjevu , kao i troškovi s osnova putovanja iz [adresa] u [adresa] ( 2 puta ) za potrebe postupka legalizacije u iznosu od ukupno 477,80 EUR.
96. Stoga je sud ovaj dio tužbenog zahtjeva tužiteljice odbio i odlučio kao u toč. II.a. i b. izreke ove presude.
97. Nadalje je predmet postupka i nekretnina upisan u k. o [katastarska općina], u naravi obiteljska kuća na dvije etaže ( podrum i prizemlje, te kat ).
98. S obzirom na odredbu članka 38. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( dalje : ZV ) i članka 42. stavak 1. ZV i u smislu tih odredbi do podjele nekretnine i utvrđenja koji njezin dio pripada svakom suvlasniku, svi suvlasnici nekretnine imaju pravo koristiti cijelu nekretninu.
99. No, da bi suvlasnik imao pravo na koristi koje je pojedini suvlasnik imao mora postaviti zahtjev za predaju u suposjed te nekretnine ili njenog dijela.
100. Sud utvrdio da je tužiteljica tražila suposjed te nekretnine, a tužena joj je to osporavala te nije bila voljna prepustiti posjed nekretnine, to tužiteljica može postaviti zahtjev za isplatu utuženog iznosa.
101. Naime, sud je utvrdio da iako su stranke suvlasnici, tužena se nalazi u isključivom posjedu predmetne nekretnine, te dio nekretnine koji se nalazi u podrumu i dijelu prizemlja, te se radi o zasebnom stanu, iznajmljuje, a u gornjem dijelu te nekretnine ista živi.
102. Tako ostvarene najamnine tužena je dužna isplatiti tužiteljici, sukladno njezinom suvlasničkom omjeru, kao što je dužna istoj platiti naknadu zbog korištenja njezinog suvlasničkog dijela te nekretnine.
103. Iz poreznog rješenja od dana 05. prosinca 2017. koje je dostavljeno od strane Porezne uprave proizlazi kako je od 01. siječnja 2017. predmetna nekretnina u [adresa] bila u najmu i to temeljem ugovora s najmoprimcem RU (Kozarić), a dostavljen je ugovor o najmu i sa JU.
104. Dakle u utuženom razdoblju od siječnja 2017.god. do veljače 2022.god. za nekretnina u [adresa] je bila u najmu, a istu je iznajmljivala samo tužena, što je sama navela već u odgovoru na tužbu, te u svom iskazu.
105. Tijekom postupka sud je od Porezne uprave, Ispostava Čakovec zatražio podatke i to pribava ugovora o najmu za razdoblje od siječnja 2017.g. do siječnja 2022.g. za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] E k. o. [katastarska općina], kao i podatke o prosječnoj cijeni najma za sličnu nekretninu za razdoblje od siječnja 2017.g. do siječnja 2022.g., te podatke o visini najma i poreza za predmetnu nekretninu, a sukladno ugovoru o najmu od 01. prosinca 2017. koji je tužena predala u spis. 106. Porezna uprava, Ispostava Čakovec je dopisom zaprimljenim dana 17. ožujka 2023.god. navela da prosječna cijena najma stambenog prostrora u II.zoni [adresa] iznosi cca 4,715 EUR/m2.
107. Budući je na temelju podataka nadležne Porazne uprave utvrđeno da je prosječna cijena najma za sličnu nekretninu jednakog položaja i površine iznosi 4,715 EUR/m2, a da je površina te nekretnine 178,33 m2, to je tužena dužna isplatiti tužiteljici dio najamnine i to razmjerno suvlasničkom dijelu tužiteljice na toj nekretnini koji iznosi od 1/3 dijela (jednutrećinu dijela ), odnosno mjesečni iznos od 272,42 EUR. 108. Tužiteljica svojim tužbenim zahtjevom potražuje i niži iznos od toga koji bio joj pripadao za njezin suvlasnički dio te nekretnine (koji iznosi 1/3 dijela ), te traži iznos od 199,08 EUR mjesečno (ranije je to bila protuvrijednost od 1.500,00 kuna mjesečno ) i to traži za posljednjih 5 godina tj. za razdoblje od 15. veljače 2017.god. do dana 15. veljače 2022.god. tj. traži isplatu ukupnog iznosa od . 12.144,13 EUR (što je ranije iznosilo 91.500,00 kn ), zajedno sa zateznim kamatama, koje teku od dana dospijeća pojedinog iznosa do isplate.
109. Taj zatraženi iznos s osnova neostvarene najamnine na koju bi tužiteljica imala pravo kao suvlasnica te nekretnine nije u zastari jer se na to potraživanje primjenjuje opći zastarni rok od 5 (pet ) godina iz Zakona o obveznim odnosima, a kako je tužba podnesena dana 09. veljače 2022.god., tako niti za najraniji utuženi iznos nije nastupila zastara potraživanja, pa onda posljedično niti za ove kasnije dospjele iznose s osnova te neostvarene najamnine.
110. Stoga je ovaj sud tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti usvojio i odlučio kao u toč. I.a. izreke ove presude. Na usvojeni dio tužbenog zahtjeva tužiteljica ima pravo na zakonsku zateznu kamatu tekuću od pojedinog mjesečnog iznosa ( s osnova neostvarene najamnine ) do isplate.
111. Tužena u odgovoru na tužbu navodi da ima izdataka za održavanje nekretnina, a da u tim troškovima ne sudjeluje tužiteljica kao suvlasnica, kao i da tužiteljica koristi kuću na otoku [adresa] i preko ljeta je iznajmljuje turistima o ostvaruje iznos veći od najamnine koju ostvaruje tužena za kuću u [adresa] tj. za najam stana u njoj. 112. Na ročištu održanom dana 31. kolovoza 2022.god. tužena je samo izjavila da stavlja prigovor prijeboja za sav utuženi iznos, a bez naznake kkvu tražbinu tužena i u kojem iznosu ima prema tužiteljici.
113. Tužena tijekom postupka nije postavila niti protutužbeni zahtjev na određeni novčani iznos s obrazloženjem zbog čega traži isplatu od tužiteljice, niti pak je specificirala i naznačila prigovor radi prebivanja do okončanja postupka.
114. Dakle, da bi se radilo o procesnopravnom prigovoru radi prebijanja potrebno je da tuženik ima neku postojeću tražbinu prema tužitelju, a u ovom slučaju u naravi ne postoji nikakva tuženikova tražbina prema tužitelju, a osobito ne neka koja bi bila kompenzibilna
115. Kako tužena nije postavila niti protutužbeni zahtjev niti je postavila prigovor radi prebijanja i za isto dostavila odgovarajuće dokaze, tako sud o istome nije odlučivao u ovom postupku.
116. Grad Čakovec je dopisom zaprimljenim dana 15. ožujka 2023.god. obavijestio sud da za komunalni doprinos za tu nekretninu u [adresa] u razdoblju od siječnja 2017.god. do siječnja 2022.god. nije bilo nikakvih uplata po osnovu komunalnog doprinosa.
117. Dakle, niti tužena koja se na isto poziva taj doprinos nije platila, pa niti ne može tražiti isplatu istog od tužiteljice, a već je obrazloženo da tužena nije postavila niti protutužbeni zahtjev niti je postavila prigovor radi prebijanja i za isto odgovarajuće dokaze, da bi se o istome odlučivalo u ovom postupku.
118. Što se tiče plaćanja režijskih troškova za tu kuću u [adresa], na temelju provedenog postupka dokazivanja utvrđeno je da u istoj živi samo tužena, da je ona istu nekretninu iznajmljivala i primala prihode od najma i dijela troškova, pa onda tužiteljica niti ne mora snašati te troškove za tu nekretninu. Osim toga tužena za isto nije niti postavila valjani zahtjev tijekom postupka.
119. Tužena tvrdi da tužiteljica tu kuću na otoku [adresa] (upisanu u k. o. [katastarska općina] ) preko ljeta iznajmljuje turistima, pa su o istome zatraženi podaci. Dopisom zaprimljenim dana 20. travnja 2023.god. je Turistička zajednica grada Šibenika obavijestila sud o zatraženim podacima o visini najma kuće turistima u mjestu [adresa] na lokaciji na kojoj se nalazi kuća stranaka, a koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i navela je da ne postoji registrirani objekat za pružanje usluga niti za tužiteljicu niti za tuženu u toj k.o. 120. Tužena nije postavila niti protutužbeni zahtjev niti je postavila prigovor radi prebijanja i za isto dostavila odgovarajuće dokaze, da bi se o eventualnoj isplati s osnova ostvarenih prihoda iznajmljivanjem te nekretnine u k. o. [katastarska općina] odlučivalo u ovom postupku.
121. Stoga sud o tome nije odlučivao u ovom postupku.
122. Odluka o troškovima ovog parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku kojim je određeno da ako stranka djelomično uspije u parnici, sud će priznati i izračunati troškove sukladno uspjehu u sporu. 123. Tužiteljica je u sređenom tužbenom zahtjevu tražila isplatu u ukupnom iznosu od 18.052,38 EUR ( 136.015,66 HRK ), a sud joj je dosudio iznos od ukupno 12.144,13 EUR ( 91.500,00 HRK ), pa je onda u ovom postupku ukupno uspjela sa 67 % postavljenog zahtjeva, a pa je dakle tužena uspjela sa ukupno 33 % u ovom postupku. 124. Kada se sukladno čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku oduzmu postoci prema uspjehu stranaka (tužiteljica uspjela sa 67 %, a tužena je uspjela sa 33 %), tada preostaje postotak od 34 %, pa se u tom postotku tužiteljici priznaje trošak ovog postupka.
125. Trošak tužiteljice odnosi se na troškove zastupanja po punomoćniku -odvjetniku, a trošak je odmjeren prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva, kao i sukladno zatraženim troškovima u troškovniku predanom na ročištu sukladno čl. 164. st. 2. Zakona o parničnom postupku, te sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine RH broj 138/23), posebice Tbr. 48. iste, te Tbr. 52 iste tj. 2,00 EUR/bod.
126. Sud tužiteljici priznaje trošak: Tužba 09.02.2022. Tbr. 7.1. 500,00 EUR, Podnesak 14.02.2022. Tbr. 8.4. 50,00 EUR, Ročište 31.08.2022. Tbr. 9.1. 500,00 EUR, Ročište 29.11.2022. Tbr. 9.1. 500,00 EUR, Ročište 07.03.2023. Tbr. 9.1. 500,00 EUR, Podnesak 06.04.2023. Tbr. 8.1. 500,00 EUR, Podnesak 29.05.2023. Tbr. 8.1. 500,00 EUR, Ročište 19.09.2023. Tbr. 9.1. 500,00 EUR, Podnesak 21.02.2024. Tbr. 8.4. 50,00 EUR, Podnesak 10.05.2024. Tbr. 8.1. 500,00 EUR, Podnesak 01.07.2024. Tbr. 8.1. 500,00 EUR, Podnesak 10.10.2024. Tbr. 8.1. 500,00 EUR, Podnesak 25.10.2024. Tbr. 8.1. 500,00 EUR, Podnesak 19.11.2024. Tbr. 8.1. 500,00 EUR, Podnesak 23.12.2024. Tbr. 8.1. 500,00 EUR, Ročište 09.01.2025. Tbr. 9.1. 500,00 EUR, Ročište za objavu Tbr. 9.3. 100,00 EUR, odnosno ukupno: 7.200,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV 25%: 1.800,00 EUR. Tužiteljici se priznaje još i trošak za vještačenje: 900,00 EUR, kao i pristojba na tužbu: 233,59 EUR i pristojba na presudu: 228,28 EUR.
127. Tako ukupno priznati trošak tužiteljice iznosi 10.361,87 EUR, a kako joj se priznaje uspjeh u omjeru od 34 % (ranije obrazloženo prema odredbi ZPP ), to joj sud dosuđuje iznos od 3.523,04 EUR, te je odlučeno kao pod toč. I. b ) izreke. 128. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.
U Čakovcu, 20. veljače 2025. godine.
S U T K I N J A :
Valentina Varga Gombar
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka iste, putem ovog suda na nadležni Županijski sud sukladno čl. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine RH broj 67/18 i 21/22), pismeno u tri istovjetna primjerka.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335 st. 9. Zakona o parničnom postupku).
O tome obavijest:
1. tužiteljica po punomoćniku Pintarić Josipu, odvjetniku iz Čakovca
2. tužena po punomoćniku OD Golubić i Šikić iz Čakovca
