REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

51500 Krk

Poslovni broj: P-1114/2024.-9.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A  N A  T E M E LJ U  P R I Z N A NJ A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sucu Nataliji Denona u pravnoj stvari tužitelja ŠČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Demo, odvjetnik iz Krka, protiv tuženika 1. GČ, [adresa]; 2. JČ, [adresa]; 3. KČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 4. ĆČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 5. VČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 6. ĐČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženici od 3. do 6. utuženi osobno, te ujedno i kao slijednici iza pok. IČ, [adresa], zajedno sa tuženicima pod 1. i 2.; 7. HČ, [adresa], 8. ŽČ, [adresa], tuženici od 7. do 8. kao slijednici pok. OČ iz [adresa] (jedne od inicijalnih tuženica) i ČČ iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene 5. veljače 2025., javno objavivši odluku 20. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj ŠČ iz općine Omišalj, Njivice, Kala kbr. 7, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnik 12/24 dijela cijele (1/1 dijela) nekretnine zemljišnoknjižnih oznaka k. č. [katastarska čestica], Njivice, vrt površine 119 m², upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice, a koja nekretnina se vodi u zemljišnoj knjizi Zemljišnoknjižnog odjela Krk Općinskog suda u Crikvenici.

II Ovlašćuje se tužitelj da po pravomoćnosti ove presude, temeljem nje, zatraži i ishodi uknjižbu prava suvlasništva na svoje ime i za svoju korist na nekretnini iz točke I. izreke ove presude, uz istodoban izbris tog prava s imena upisanih osoba, a koji upis su glede nekretnine navedene u točki I. izreke ove presude tuženi dužni trpjeti.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 21. lipnja 2023. podnio ovom sudu tužbu protiv uvodno označenih tuženika radi utvrđenja prava suvlasništva u 12/24 suvlasničkog dijela na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], vrt površine 119 m2, upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – [adresa], navodeći da je u samostalan i pošten posjed navedene nekretnine ušao nakon zaključenja Darovnog ugovora od 12. srpnja 1984. sa svojim ocem ŠČ i majkom EČ, koji da su pak u poštenom posjedu utužene nekretnine bili više od 40 godina. Držeći da su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava su/vlasništva dosjelošću, predlaže da sud, nakon provedenog dokaznog postupka, donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev sadržaja kao u izreci predmetne presude.

2. Predmetna tužba sa svim prilozima dostavljena je tuženicima radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu, sve sukladno odredbama čl. 284. st. 1. i čl. 285. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP). Iako su tuženici tužbu uredno zaprimili, odgovor na tužbu nisu podnijeli, izuzev VČ koji je u vlastoručno potpisanoj izjavi od 4. veljače 2025. izjavio da priznaje tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Držeći da u konkretnom slučaju, unatoč tome što tužba nije osporena od strane tuženika, nisu ispunjene sve procesne pretpostavke iz čl 331.b ZPP-a koje moraju biti kumulativno ispunjene za donošenje presude zbog ogluhe, to je ovaj sud proveo dokazni postupak, te nakon analize svih izvedenih dokaza, zaključio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je prije svega izvršio uvid u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju koja je dostavljena uz tužbu, i to u vlasnički list za utuženu nekretninu iz kojeg proizlazi da je tužitelj već upisan u 12/24 suvlasničkog dijela predmetne nekretnine, a da su u preostalom suvlasničkom dijelu (ovdje utuženom) upisani tuženici, odnosno njihovi pravni prednici; zatim u prijepis posjedovnog lista 3682 za k. o. [katastarska općina]- [adresa], iz kojeg proizlazi da su kao posjednici na predmetnoj čestici upisani svi zemljišnoknjižni suvlasnici; nadalje u kopiju katastarskog plana, te u identifikaciju čestica od 20.06.2023. iz koje proizlazi da čestica k. č. br. [katastarska čestica] nove katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] – [adresa] odgovara dijelu k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica] prethodne k. o. [katastarska općina]; zatim u Darovni ugovor od 12. srpnja 1984., koji je zaključen između MČ pok. Š i EČ rođ. G kao darovatelja sa jedne strane, te ŠČP, ovdje tužitelja, kao daroprimatelja sa druge strane, a predmet kojeg Ugovora je bilo više nekretnina, između kojih i čestica stare izmjere oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te u fotografiju na listu 63 spisa koja prikazuje utuženi vrt, te kuću tužitelja. Također, tijekom glavne rasprave proveden je i dokaz saslušanjem svjedoka ZČ iz [adresa] i TČ iz [adresa], te dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke.

5. Iz iskaza saslušanih svjedoka ZČ i UČ proizlazi da su oba svjedoka upoznata sa lokacijom predmetne nekretnine, njezinom kulturom, te načinom posjeda na istoj, budući su oboje izjavili da se radi o vrtu pored kuće tužitelja, kojeg tužitelj koristi i obrađuje, i to na način da na istoj sadi razno povrće (krumpire i sl.). Utvrđeno je da se utužena čestica nalazi 15 metara ispod njegove kuće, u nizu vrtova, te da je ograđena gromačama, a da su prije tužitelja taj vrt obrađivali njegovi roditelji ŠČ i EČ. Oni da su umrli 1998. (otac) i 2018. (majka), koje da su svjedoci viđali na prijeporu još u vrijeme kada su oni bili djeca, i to svjedok ZČ od 1973. godine kada se doselio sa roditeljima u [adresa], a UČ iz vremena kada je imao cca 20 godina., tj. oko 1980-ih. Iz iskaza svjedoka proizlazi da tužitelju, kao i njegovim roditeljima, nitko nikada nije osporavao posjed na utuženoj čestici, dok je svjedok UČ k tome nadodao da on poznaje neke od tuženika, i to još iz vremena dok su oni bili mlađi, te da ih nikada nije vidio na utuženoj nekretnini.

6. Iz iskaza tužitelja ŠČ proizlazi da je on naslijedio utuženu nekretninu od svojih roditelja, ali da su mu oni prethodno tu česticu darovali, i to još 1984. godine, od kada se nalazi u njezinom samostalnom posjedu. Na predmetnoj čestici da sadi krumpire, salatu, mrkvu, peršin i ostalo povrće, sve na način kako to proizlazi i iz fotografije na listu 63 spisa, a da su sve to činili i njegovi roditelji prije njega, i to još iz vremena kada je tužitelj bio dijete ("od kad zna za sebe"). Pojasnio je da kuća na fotografiji na listu 63 spisa predstavlja kuću koja je sada njegovo vlasništvo, a u kojoj je nekoć živio sa svojim roditeljima dok su oni bili živi. Nadodao je da se radi o kući koja je pripadala pok. bratiću njegovog oca, koji je cijeli život živio u [adresa], s tim da se pred kraj života vratio na [adresa], gdje da su ga dogledali roditelji tužitelja sve dok njegove smrti 1977., zbog čega da im je on prepustio kuću i okolno zemljište, uključujući i utuženu česticu. Iz iskaza tužitelja nadalje proizlazi da je njegov otac preminuo 1997., a majka 2018., te da je on njihovo jedino dijete. Također, nadodao je da posjed na utuženoj čestici nije nikad bio ometan/osporavan niti njemu, niti njegovim roditeljima.

7. Odredbom čl. 388. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje ZV) propisano je da se stjecanje, promjena pravnih učinaka i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu tog zakona prosuđuju prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drugačije određeno, a u st. 2. toga članka stoji da se stjecanje, promjena, pravni učinak i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga zakona prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

8. Analizom svih provedenih dokaza, i to svakog zasebno, te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj svezi, sve sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud zaključuje da tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

9. Naime, iz iskaza tužitelja, te saslušanih svjedoka, a imajući u vidu da tuženici nisu osporili tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, proizlazilo bi da se tužitelj nalazi u samostalnom i poštenom posjedu utužene nekretnine (vrta uz kuću) od učinjenog darovanja 1984. godine, a da se njegovi roditelji nalaze u samostalnom i poštenom posjedu te nekretnine od smrti bratića tužiteljevog oca 1977.godine, budući da su tada naslijedili i kuću i okolno zemljište, dakle između ostalog i utuženu nekretninu. Kako se tužitelj u činjeničnom supstratu tužbe poziva i na posjed svojih pravnih prednika, koji su prema iskazu tužitelja i saslušanih svjedoka, nedvojbeno uživali posjed na utuženoj čestici, i to samostalno od 1977. godine, to je ovaj sud upravo od te godine procjenjivao vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Pritom nije uzet u obzir Darovni ugovor iz 1984. kao dokaz tužiteljevog zakonitog posjeda, budući da u istom nije navedena i druga čestica stare katastarske izmjere k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja zajedno sa starom k. č. br. [katastarska čestica] (koja je pak navedena u Ugovoru) čini utuženu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – [adresa]. Sukladno tome, ovaj sud drži da tužitelj nije dokazao pretpostavke za kvalificirani posjed, ali da je dokazao da se preko svojih pravnih prednika (roditelja) nalazi u samostalnom i poštenom posjedu od 1977. godine (izvanredna dosjelost). Pritom valja nadodati da se radi o poštenom posjedu, jer ta pretpostavka nije ničim tijekom postupka dovedena u dvojbu (čl. 18. st. 5. ZV-a), već upravo suprotno, iz iskaza saslušanih svjedoka, pa tako i iz izjave VČ, koji je priznao tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, proizlazi da je posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika oduvijek bio pošten.

10. Slijedom navedenog, računajući posjed tužitelja od 1977. godine, to je valjalo prije svega primijeniti odredbe Austrijskog općeg građanskog zakonika (dalje u tekstu: OGZ), koji se ovdje primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91), a koji u pravnom pravilu iz paragrafa 1468. OGZ-a propisuje da se u onim mjestima, gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga, i gdje se stečenje stvari nepokretnih imaju dokazati po sudskih spisima i po inim ispravama, ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga, koji je doista posjeduje, dosjelost svršuje tek poslije 30 godina. Međutim, Načelnim mišljenjem Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda SFRJ broj 3/60 od 4. travnja 1960., taj je rok ograničen na 20 godina, i to bez potrebe dokazivanja zakonitosti posjeda, pa je stoga ovaj sud, primjenjujući upravo taj rok iz Načelnog mišljenja zaključio da je vrijeme potrebno za dosjelost u konkretnom slučaju isteklo 1997. godine, dakle u vrijeme kada je na snazi već bio ZV, koji jednako kao i OGZ, tj. Načelno mišljenje Proširene opće sjednice u čl. 159. st. 3. ZV-a propisuje rok od 20 godina za sjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću.

11. Slijedom navedenog, temeljem čl. 159. st. 3. i čl. 160. ZV-a, te relevantnih odredbi OGZ-a, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja, te odlučiti kao u izreci ove presude.

12. U odnosu na tuženika VČ, koji je priznao tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, valjalo je temeljem čl. 331. ZPP-a, a u svezi sa čl. 3. st. 3. ZPP-a, donijeti presudu na temelju priznanja, ali samu u dijelu u kojem je tuženik VČ utužen osobno, tj. u odnosu na njegovih 1/24 suvlasničkog dijela na predmetnoj nekretnini, jer je u preostalom dijelu isti utužen kao slijednik iza pok. IČ, i to zajedno sa ostalim tuženicima, za što u postupku nije utvrđeno da bi njihova nasljednička zajednica prestala, pa je u tom dijelu isti u statusu jedinstvenog i nužnog suparničara, i to zajedno sa ostalim tuženicima/sunasljednicima iza pok. IČ, koji nisu priznali tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.

13. O troškovima postupka nije odlučeno, budući ih tužitelj nije niti potraživao. U [adresa] 20. veljače 2025.

Sutkinja

Natalija Denona

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.