Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: P-912/2021-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Darku Šuperu, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem u [adresa], zastupano po punomoćniku Dragi Aćimoviću, odvjetniku u Osijeku, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Slavku Nediću, odvjetniku u Osijeku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 23. siječnja 2025., u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača na strani tuženika, te uz javnu objavu presude, 20. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ŽR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dvorište i garaža [adresa] površine 91m2, što je tuženik GRAD OSIJEK sa sjedištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati, a što će u suprotnom zamijeniti ova presuda, te trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja na istoj nekretnini, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku [adresa] sa sjedištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju ŽR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak postupka u iznosu od 2.400,64 EUR-a (dvijetisućečetristoeura-šezdesetčetiricenta), u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troška postupka.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev umješača ZR za naknadu troška postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tuženik vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi k. č. br. [katastarska čestica] dvorište i garaža [adresa] površine 91m2. Navodi da je posjednik predmetne nekretnine te garaže sagrađene na navedenoj čestici k. č. br. [katastarska čestica], te da je vlasništvo i posjed predmetne garaže stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog 30. lipnja 2021. sa ranijim izvanknjižnim vlasnikom DR. Nadalje, navodi da je UR vlasništvo predmetne nekretnine, odnosno garaže, stekao Ugovorom o darovanju od 24. veljače 2017. od JR, a koji je predmetno vlasništvo stekao temeljem Ugovora o zamjeni nekretnina sa Petrović Ž sklopljenog dana 02. studenog 1981., navodeći da je AR FR investitor izgradnje predmetne garaže koju je sagradio temeljem rješenja bivše Općine Osijek kao prednika Grada Osijeka koja mu je rješenjem od 22. listopada 1971. odobrila građenje i utvrdila komunalni doprinos za izgradnju predmetne garaže koja se nalazi uz stambenu zgradu u [adresa], odnosno danas [adresa]. U odnosu na predmetnu garažu, tužitelj navodi da je raniji vlasnik LR dana **.**.2017. pribavio od strane Grada Osijeka i uporabnu dozvolu, te je utvrđeno da je Grad Osijek izdao odobrenje za građenje predmetne garaže 1971. godine. Predmetna garaža nalazi se na predmetnoj nekretnini i koristi je za svoje potrebe. Isto tako, navodi da drži da je putem svojih prednika te temeljem građenja po predmetnim prednicima stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi predmetna garaža te je predložio sudu da donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj stekao pravo vlasništva građenjem i dosjelošću, a što je tuženik dužan priznati te trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja na istoj nekretnini. Potražuje i naknadu troškova postupka.

1.1. Tijekom postupka, odnosno na ročištu održanom 9. ožujka 2023. tužitelj je naveo da je Grad Osijek odnosno bivša Općina Osijek predmetnu česticu 5623/1 k. o. [katastarska općina] u cijelosti dala predniku tužitelja AR radi izgradnje garaže. Isti je temeljem navedene odluke Općine Osijek stupio u posjed cijele čestice, jer se dio čestice za koji tuženik osporava stjecanja prava vlasništva tužitelju nalazi do [adresa], a garaža na suprotnom južnom dijelu čestice, pa je prilikom izgradnje morao koristiti posjed cijele čestice da bi uopće garažu izgradio, a potom je nakon izgradnje garaže koristio cijelu česticu, kako bi uopće došao do predmetne garaže. Sukladno navedenom, naveo je da postoji pravna osnova temeljem kojeg je prednik tužitelja u posjedu cijele čestice te da je njegov posjed zakonit i istinit, kao i da Grad Osijek nakon davanja čestice predniku tužitelja 22. listopada 1971. godine nije nikada predniku tužitelja, pa ni tužitelju osporio posjed, a kamoli kvalitetu. Iz istih razloga polazeći od predmetnog rješenja o davanju cijele čestice na korištenje radi izgradnje, posjed tužitelja je pošten odnosno savjestan, a sukladno odredbama Zakona o vlasništvu poštenje tužitelja se i predmnijeva. Tužitelj je isticao da činjenica prolaza preko dijela predmetne čestice u dvorište susjedne čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije uopće nikada bila sporna i da nije ni danas, ali eventualni teret služnosti kolnog prolaza u korist kčbr. [katastarska čestica], a na teret predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne može biti razlogom zbog kojeg bi tuženik mogao osnovano osporiti tužbeni zahtjev tužitelja. Nadalje, naveo je da je nakon dobivanja zemljišta na korištenje radi izgradnje garaže, temeljem važećeg građevinske dozvole izgradio garažu, Grad Osijek je po svojim tijelima izdao i uporabnu dozvolu te da Grad Osijek nikada nije zabranio ili osporio građenje predmetne garaže. Tužitelj stoga navodi da su svi izneseni prigovori tuženika neosnovani, te da su ispunjene sve pretpostavke na kojima tužitelj temelji stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine osnovom dosjelosti i građenja, ujedno je izjavio da osporava postojanje pravnog interesa ZR da pristupi u ovaj postupak kao umješač na strani tuženika. Navedeno je sporio iz razloga jer u umješač ZR u podnesku od 7. ožujka 2023. nije dostavila nikakav dokaz da je vlasnik nekretnine ili posebnog dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sa druge strane čak kada bi se i prihvatila tvrdnja da ima vlasništvo garaže na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], njezin pravni interes prema navodima podneska sastoji se u zahtjevu za služnošću prolaza preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se u ovoj parnici vodi spor oko vlasništva predmetne nekretnine, prema čemu će svoje iznesene pravne interese kao treća osoba moći ostvariti u odnosu na vlasnika nekretnine, bilo sklapanjem ugovora o služnosti ili posebnom parnicom u kojem će činjenični i pravni interes biti potpuno različit od činjenica koje su odlučne za ovu parnicu.

1.2. Nadalje, tužitelj je naveo i da je odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno tzv. načelo jedinstva nekretnine, te za razliku od prijašnjih pravnih propisa ne postoji posebno vlasništvo objekta u odnosu na vlasništvo zemljišta na kojem je objekt sagrađen pa je nemoguće da netko bude vlasnik objekta, a da prethodno nije vlasnik zemljišta.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo je da je pravni prednik tužitelja dobio odobrenje za građenje garaže rješenjem Općinskog sekretarijata za komunalne i građevinske poslove 1971., u režimu kada je zemljište bilo društveno vlasništvo, pa je dobio i suglasnost Stambenog poduzeća i kućnog savjeta da može izgraditi garažu na tom zemljištu, tlocrtne površine 3,80 x 6,00 m. Tuženik je naveo da je upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], čestice i garaže izgrađene na istoj, međutim u naravi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja kolni ulaz za zgradu na [adresa] te se na istoj nalazi kapija za kolni ulaz u predmetnu zgradu, pa slijedom navedenog, tuženik koji je samo formalno upisan kao vlasnik predmetne čestice predlaže sukladno članku 206. i 211. ZPP-a preko parničnog suda da se suvlasnici zgrade na adresi [adresa] obavijeste o započetoj parnici i obzirom da nesporno imaju pravni interes da ih se pozove kao umješača u parnicu, na strani tuženika. Ističe da ne spori pravo vlasništva na izgrađenoj garaži, ali spori pravo vlasništva na cijeloj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s obzirom da je ista u naravi kolni ulaz stanara zgrade na [adresa], te da se na parceli 5623 na kojoj se nalazi predmetna zgrada nalazi još nekoliko garaža koje u naravi, zajedno sa predmetnom garažom predstavljaju jedinstveni objekt a koje bi na taj način kada bi tužitelj postao vlasnik cijele parcele izgubile izlaz na javnu površinu. Slijedom navedenog, predložio je da sud odbije tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom radi utvrđenja da je na k. č. br. [katastarska čestica] stekao pravo vlasništva građenjem i dosjelošću.

2.1. Tijekom postupka, a na ročištu od 9. ožujka 2023., tuženik je naveo da tužitelj tvrdi da je gradnjom i dosjelošću stekao pravo vlasništva na cijeloj kčbr. [katastarska čestica], čime se ne slaže. Naime, naveo je da bi tužitelj eventualno mogao steći pravo vlasništva na dijelu čestice ispod garaže ukoliko sud utvrdi da su u pogledu tog stjecanja ispunjene sve zakonske pretpostavke. U odnosu na ostatak čestice, navodi da tužitelj ne bi mogao steći pravo vlasništva, jer nema niti kvalificirani niti barem pošten posjed, s obzirom da tužitelj nije dokazao da polaže pravo posjeda na ostatak čestice, jer nema valjani pravni temelj posjedovanja toga dijela. Dakle, ističe posjed nije zakonit. Isto tako, naveo je da posjed nije niti pošten jer tužitelj nedvojbeno ima saznanje za upisano pravo vlasništvo za korist Grada Osijeka, a kako sam nema valjanu pravnu osnovu za posjed ostatka čestice to itekako predstavlja okolnost temeljem koje je mogao posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, tim više što navedeni dio čestice služi prolasku vlasnicima objekata na susjednoj čestici. Nadalje, naveo je da se primjenjuje načelo jedinstveno nekretnine, pa je u tom smislu tužitelj eventualno mogao steći zemljište ispod garaže u kojem slučaju bi onda trebalo izvršiti parcelaciju navedene čestice, u kojem je u smislu i išao prijedlog Grada Osijeka na početku ovog postupka.

3. Umješač na strani tuženika ZR u podnesku od 7. ožujka 2023. navela je da s obzirom da kao zainteresirana osoba ima garažu koja se nalazi na adresi [adresa] u [adresa] u naravi kčbr. [katastarska čestica] te da se u ovoj pravnoj stvari vodi postupak radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini upisanoj u k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja kolni prolaz za navedenu nekretninu na adresi [adresa], a isto tako s obzirom da tuženika (kao sadašnji vlasnik navedene čestice) do sada nije zainteresiranoj osobi priječio pravo prolaska česticom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to je evidentno da zainteresirana osoba ima pravni interes da tuženik uspije u ovom postupku. Slijedom navedenog, predložila je sudu da na temelju čl. 206. ZPP-a joj dopusti miješanje u parnicu na strani tuženika.

3.1. Punomoćnik umješača na strani tuženika je na raspravi održanoj 9. ožujka 2023. izjavio da smatra da postoji pravni interes za miješanje na strani tuženika koji se ogleda upravo u tome što tuženik kao sadašnji vlasnik čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nikada nije sporio niti onemogućavao zainteresiranoj osobi prolaz preko navedene čestice, a sam tužitelj u podnesku od 05. rujna 2022. godine je između ostalog izjavio kako stanari u zgradi na adresi [adresa] imaju dvokrilna vrata kroz koja mogu ulaziti i doći u dvorište i do objekata u dvorištu te da zbog toga ne postoji nužni interes istih da se koriste prolazom preko čestice 5625/1.

3.2. Podneskom od 9. ožujka 2023. punomoćnik umješača dostavio dokumentaciju iz koje proizlazi pravni interes za miješanje u ovu parnicu i to Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju od 28. lipnja 2013. (list spisa 81), uplatnicu (list spisa 82) i rješenje Grada Osijeka od 9. veljače 2023. (list spisa 83-84).

3.3. Na raspravi održanoj 23. siječnja 2025. sud je rješenjem prihvatio sudjelovanje ZR iz [adresa], kao umješača na strani tuženika. Pravni interes navedenog umješača ZR proizlazi iz činjenice da je tužiteljica suvlasnica nekretnine (navedeno proizlazi iz Popisa suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim dijelovima, lit spisa 51) na kojoj ima i garažu (navedeno proizlazi iz zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju i iz rješenja Grada Osijeka od 9. veljače 2023., list spisa 81), a koja graniči s predmetnom nekretninom, te da bi došla do svoje garaže mora proći preko predmetne nekretnine a što je dosad i činila, pa je stoga ima pravni interes za sudjelovanjem u ovoj parnici kao umješač na strani tuženika.

3.4. Sud je, a povodom prijedloga tuženika, o otpočetoj parnici obavijestio i druge suvlasnike nekretnine koja se nalazi pokraj predmetne nekretnine.

4. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao izvadak iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list spisa 4), izvod iz katastarskog plana za kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (list spisa 5), rješenje o odobrenju za građenje (list spisa 6-9), zamjedbeni ugovor (list spisa 10), Ugovor o darovanju (list spisa 11-12), Ugovor o kupoprodaji nekretnine (list spisa 13-15), Uporabna dozvola (list spisa 16-17), Geodetski elaborat (list spisa 28-36), zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list spisa 48), popis suvlasnika sa utvrđenim suvlasničkim udjelima (list spisa 51), Zahtjev za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju i uplatnica (list spisa 81-82), rješenje Grada Osijeka od 9. veljače 2023. (list spisa 83-84), saslušao svjedoka i tužitelja.

4.1. Sud nije proveo dokazni prijedlog očevida na licu mjesta, jer je tužitelj na raspravi 9. ožujka 2023. izjavio da povlači dokazni prijedlog za izlazak suda na lice mjesta.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženika radi utvrđenja da je tužitelj temeljem građenja i dosjelošću (putem svojih prednika), stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi predmetna garaža. Isto tako tužitelj se poziva na načelo jedinstva nekretnine (na ročištu održanom 9. ožujka 2023.), te da bi sukladno navedenom načelu tužitelj bio vlasnik cijele predmetne zemljišne čestice na kojoj je izgrađena predmetna garaža.

7. Među parničnim strankama nije sporno da je tuženik Grad Osijek upisan kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] u naravi dvorište i garaža u ul. Šetalište K.F.Šepara, površine 91 m2. Nije ni sporno da je tužitelj vlasnik garaže sagrađene na navedenoj čestici te da je vlasništvo stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog 30. lipnja 2021. sa ranije izvanknjižnim vlasnikom NR, kao i da je Grad Osijek tužiteljevom pravnom predniku dao odobrenje, odnosno uporabnu dozvolu za izgradnju predmetne garaže 1971., a koju tužitelj koristi za svoje potrebe. Isto tako nije ni sporno da do garaže na susjednoj čestici nema drugog kolnog prolaza osim kolnog prolaza preko predmetne čestice. Nije sporno niti da je u vrijeme kada je prednik tužitelja dobio odobrenje za gradnju garaže predmetna čestica bila društveno vlasništvo.

8. Među strankama je sporno je li tužitelj stekao dosjelošću i građenjem po prednicima vlasništvo nad predmetnom nekretninom, odnosno ima li tužitelj kvalificirani, zakonit ili barem pošten posjed te kvalitetu posjeda zemljišta kroz zakonom određeno vrijeme. Sporno je, je li tužitelj stekao vlasništvo predmetne nekretnine i sukladno načelu jedinstava nekretnine.

9. Iz izvatka iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 4), proizlazi da je upisana nekretnina na kčbr. [katastarska čestica] u naravi dvorište i garaža, [adresa], ukupne površine 91m2, te da je vlasnik iste Grad Osijek 1/1.

10. Iz izvoda iz katastarskog plana za kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (list spisa 5) proizlazi skica predmetne čestice.

11. Iz rješenja o odobrenju za građenje (list spisa 6-7) proizlazi da je predmetno rješenje 1971. godine izdala Socijalistička Republika Hrvatska, Općina Osijek, Općinski sekretarijat za komunalne i građevinske poslove kojim je odobrila građenje garaže podnositelju AR na kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pod uvjetom da se drži predloženog projekta, građevinsko-tehničkih propisa i određene uže lokacije.

12. Iz rješenja Općinski sekretarijat za komunalne i građevinske poslove (list spisa 8) proizlazi da se utvrđuje da je AR dužan uplatiti doprinose za izgradnju skloništa na području Općine Osijek.

13. Iz zamjedbenog ugovora (list spisa 10) proizlazi da je isti sačinjen dana 2. studenog 1981. između FR iz [adresa] i JR iz [adresa], kojim ugovorom FR i ĆR zamjenjuju garaže u Osijeku, tako da FR ustupa besteretno garažu u [adresa] izgrađenu temeljem rješenja o odobrenju za garđenje UP/I-04-3033/1-71 ĆR, a ĆR ustupa besteretno garažu izgrađenu prema rješenju o građenju broj 08-7652/1-65 iza objekta Vij. B. Kidriča 47.

14. Iz Ugovora o darovanju (list spisa 11-12) proizlazi da je isti zaključen u Osijeku, dana 24. veljače 2017. između ĆR i IR. Navedenim ugovorom darovatelj je vlasnik garaže u Osijeku na adresi [adresa], katastarske čestice br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izgrađene po rješenju o odobrenju građenja UP/I-04-3033/1-1971 izdanom od Općinskog sekretarijata za komunalne i građevinske poslove Općine Osijek daroprimatelju daruje predmetnu garažu, dok je daroprimatelj prima na dar. Predmetni Ugovor ovjeren je kod Javnog bilježnika Mandice Popović iz Osijeka.

15. Iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine (list spisa 13-15) proizlazi da je isti sklopljen dana 30. lipnja 2021. između IR, kao prodavatelja i ŽR, kao kupca te je predmetnim Ugovorom ugovoreno da ugovorne srane suglasno utvrđuju kako je Prodavatelj u cijelosti vanknjižni vlasnik garaže površine 23m2 na adresi [adresa] iz [adresa], izgrađene na zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], a koja garaža je izgrađena po rješenju o odobrenju za građenje UP-I-04-3038/1-1971 izdanog od strane Općinskog sekretarijata za komunalne i građevinske poslove Općine Osijek dana 22. listopada 1971., te da je za predmetnu garažu priložen i u zemljišne knjige upisan akt – Uporabna dozvola za građevine Grada Osijeka. Ugovorom je suglasno utvrđeno kako Prodavatelj nije upisan u zemljišne knjige kao knjižni vlasnik nekretnine iz čl. 1. Ugovora o kupoprodaji (člankom 1. suglasno je utvrđeno da je prodavatelj vanknjižni vlasnik garaže površine 23 m2) s obzirom da je predmetna nekretnina trenutno vanknjižno vlasništvo. Ugovorena je kupoprodajna cijena u iznosu od 2.300,00 EUR-a. Isto tako, ugovorom je ugovoreno da Prodavatelj jamči Kupcu da je predmetna nekretnina njegovo vlasništvu tj. da je u njegovom samostalnom i zakonitom posjedu te da nije opterećena nikakvim teretom ni pravom u korist treće osobe. Kupoprodajni ugovor ovjeren je kod Javnog bilježnika Mandice Popović iz Osijeka.

16. Iz Uporabne dozvole za građevine čiji je akt za građenje uništen ili nedostupan (list spisa 16-17, kao i na listu spisa 35-36) proizlazi da je predmetnu dozvolu izdao Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Osijeka dana 6. lipnja 2017., a na zahtjev IR, a kojom je utvrđeno u toč. I. da je za izgrađenu pomoćnu građevinu – garažu na građevinskoj česticu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], akt za građenje uništen i da je uništena arhiva tijela graditeljstva uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja. Nadalje, u toč. II. navode se podaci o građevini i to dimenzija građevine čiji je tlocrt dimenzija oko 3,80x6,00 m, visine oko 3,00, mjereno od niže kote uređenog terena, te da je način smještaja na čestici takav da je građevina stambene namjene, pomoćna građevina, polugrađena prizemnica. U toč.

III. navodi se da ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta, te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo izdavanju ove dozvole.

17. Iz Geodetskog elaborata od 31. kolovoza 2017. (list spisa 28-36) proizlazi da je elaborat sačinio Ured ovlaštenog inženjera geodezije Zoran Marčec, ing. geodezije Geodetski elaborat sačinjen je na zahtjev IR sačinjen radi evidentiranja zgrade na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, evidentirana je garaža za koju se prilaže Uporabna dozvola od 6. lipnja 2017. izdanu od strane Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje. Navedeno je da svojim potpisom vlasnik predmetne čestice Grad Osijek, kao i naručitelj posla UR potvrđuju da su suglasni sa izvršenim promjenama na predmetnoj čestici. Nadalje, iz Izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima proizlazi da je na zahtjev IR na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu Grada Osijeka, izvršeno evidentiranje stvarnih međa na terenu u svrhu evidentiranja podataka o zgradama te da su vlasnik predmetne čestice kao i naručitelj upoznati sa utvrđenim stanjem. Iz Suglasnosti Grada Osijeka od 8. rujan 2017. proizlazi da je Grad Osijek, da daje suglasnost za upis zgrade na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa] i to garaža površine 23m2 i dvorište površine 68m2, kao i da se upis zgrada vrši temeljem Uporabne dozvole Grada Osijeka od 6.6.2017. Suglasnost je izdao Grad Osijek umjesto potpisa dokumenata u elaboratu, a kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

18. Iz popisa suvlasnika sa utvrđenim suvlasničkim udjelima nekretnine koja graniči s predmetnom nekretninom na kojoj se nalazi garaža (list spisa 51) proizlazi da je šifra zgrade 301, [adresa], da ukupna površina i površina korištenja iznose 473,06 m2, te da su suvlasnici: ZR, Državne nekretnine d.o.o. – stanar Z D, ŽR D, CR i U, J A i F L te CR.

19. Iz Zahtjeva za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju i uplatnica (list spisa 81- 82) proizlazi da je Zahtjev podnijela ZR, koji je zaprimljen u Gradu Osijeku dana 28. lipnja 2013. Zahtjevom ista moli Grad Osijek da joj izda rješenje o izvedenom stanju sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Navodi da se radi o građevini – pomoćna zgrada manje od 50m2, odnosno garaža, da se nalazi na adresi [adresa], da je izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

20. Iz rješenja Grada Osijeka od 9. veljače 2023. (list spisa 83-84) proizlazi da je Gard Osijek odlučujući o Zahtjevu ZR rješenjem u toč. I. riješio da se obveznici ZR iz [adresa] utvrđuje visina naknade u iznosu od 66,36 eura za zadržavanje nezakonito izgrađene pomoćne zgrade koja je izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa]. U toč. II. navedeno je da je ista dužna platiti naknadu iz toč. I. rješenja te je u toč. III. određeno da je dužna platiti naknadu u roku 30 dana.

21. Iz iskaza svjedoka UR proizlazi da je imao u vlasništvu garažu na [adresa], koju garažu je naslijedio od sada pokojnog JR, koji je bio njegov ujak, a ĆR je vlasništvo te garaže stekao zamjenom garaža sa osobom koja se zove FR, a prezimena se ne može sjetiti. O svemu tome postoji dokumentacija. Garaža na [adresa] bila je navedena kao ostavinska imovina u rješenju o nasljeđivanju iza njegovog pokojnog ujaka ĆR. Nakon što je garažu naslijedio, stupio je u posjed garaže i prodao ju prije 2 godine gospodinu ŽR. Jedini prolaz do navedene garaže je ulaz u dvorište. Tamo ima još tri, četiri garaže te su svi do garaža ulazili kroz to dvorište. Prodao je tužitelju samo garažu. Sve je navedeno u papirima. Garaža je bila izvanknjižno vlasništvo. On je u posjedu garaže bio jedno dvije, tri godine. Koristio ju je kada bi išao u grad da ostavi automobil. Njegov ujak ĆR bio je u posjedu garaže oko 40 do 45 godina te koliko zna nitko mu nije osporavao pravo vlasništva posjeda garaže i zemljišta. Predmetnu garažu stekao je rješenjem o nasljeđivanju. Nakon što mu je predočen Ugovor o darovanju na stranici 11 spisa, naveo je da se radilo o darovanju garaže od strane ĆR njemu. Koliko zna Grad Osijek, dok je on bio vlasnik, tamo nije imao nekakvih vlasničkih ovlaštena na tom prolazu i na toj garaži. Nadalje, naveo je da iz dokumentacije koju mu je dao ujak ĆR nije uočio da bi Grad Osijek imao ikakva prava na toj nekretnini. Poznato mu je da garaža ima uporabnu dozvolu. Navedeno mu je poznato iz razloga jer je on to ishodio. Uporabnu dozvolu je izdao Zavod za komunalne djelatnosti. Znao je da je Grad Osijek upisan kao vlasnik te zemljišnoknjižne čestice.

21.1. Iskaz svjedoka sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da je predmetnu garažu dobio darovanjem od svog ujaka ĆR, kao i da je prodao tužitelju garažu, a za koju je on ishodio uporabnu dozvolu, kao i da je znao da je Grad Osijek upisan kao vlasnik te zemljišnoknjižne čestice, jer je navedeno u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu, a osobito s Ugovorom o darovanju sklopljenom između ĆR i UR, te sa Ugovorom o kupoprodaji sklopljenim između tužitelja i svjedoka UR. Nadalje, iskaz svjedoka vjerodostojan je i u dijelu u kojem je naveo da njegovom ujaku nitko nije osporavao pravo vlasništva posjeda garaže i zemljišta jer je u tom dijelu iskaz jasan, bez proturječnosti.

21.2. Iskaz svjedoka sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da je predmetnu garažu stekao nasljeđivanjem od svog ujaka ĆR, jer suprotno proizlazi iz Ugovora o darovanju (a i svjedok se nakon što mu je Ugovor o darovanju predočen ispravio i naveo da je navedenu garažu stekao darovanje).

22. Iz iskaza tužitelja ŽR proizlazi da je s ĐR sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine u naravi garaže na adresi [adresa]. Tim ugovorom kupio je i zemljište na kojem se nalazi garaža. Na čestici koja je predmet spora to je jedina garaža. U kupoprodajnom ugovoru piše da mu prodavatelj prodaje garažu izgrađenu na određenoj čestici, kao vanknjižno vlasništvo, a da je sama garaža izgrađena po rješenju iz 1971. godine, a kojim rješenjem je tadašnjem investitoru dano pravo izgradnje na cijeloj čestici. Nakon što je sklopio Ugovor i isplatio kupoprodajnu cijenu, stupio je u posjed predmetne garaže. Navedena garaža graniči sa česticom na kojoj se nalazi još četiri garaže, u koje se ulazi preko čestice koja je predmet spora, a postoji još jedan ulaz do tih garaža kroz dvokrilna vrata na stambenoj zgradi, s napomenom da se kroz ta dvokrilna vrata ne može prolaziti automobilom jer su preuska za prolazak automobilom. Dakle, jedini kolni ulaz do ostalih garaža je preko ove čestice na kojoj se nalazi njegova garaža. Na susjednoj čestici njegov pokojni djed je kupio stan 1956. godine i on je upoznat s time da se preko predmetne čestice prolazilo automobilima do garaža negdje od 1970. godine, kada je taj prolaz otvoren. Kada mu je gospodin UR ponudio da mu proda predmetnu garažu, izvršio je uvid u dokumentaciju koju on posjeduje i kada je utvrdio da su papiri čisti, da postoji dokaz o vlasništvu i neprekinutom posjedu od 1971. godine, kada je garaža izgrađena, odlučio se za kupnju navedene nekretnine. Unatrag dvije godine je vlasnik predmetne nekretnine i nikome nije osporen prolaz te dalje predmetnu nekretninu vlasnici garaža koriste za prolazak automobila, na susjednoj čestici, među kojima je i on. Smatra da je u konkretnom slučaju pitanje prolaza periferno pitanje, te stanje kakvo jeste, tako će i ostati. Pokušao je riješiti mirnim putem spor sa Gradom, međutim nije bilo odgovora te je zato pokrenuo ovaj spor. Na kućnom broju 7 njegov djed je kupio stan 1956. godine, nakon njegove smrti 2005. godine stan je naslijedila baka, a nakon njene smrti 2008. godine stan je naslijedila njegova majka, a 2013. godine, kada je ona preminula, stan su naslijedili on i njegove sestre, svaki 1/3. S obzirom na navedeno poznato mu je posjedovno stanje na predmetnoj nekretnini. Nije poznavao gospodina ĆR. Nije mu poznato da bi Grad Osijek bilo kada i na bilo koji način ometao vlasništvo i posjed na predmetnoj nekretnini. Nadalje, tužitelj je naveo da je prvotni vlasnik bio izvjesni FR, koji je živio u toj zgradi, te je mijenjao garažu sa ĆR, nakon što se negdje odselio.

22.1. Iskaza tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da je predmetnu garažu kupio od UR, da njega, kao niti njegove pretke nitko nije smetao u posjedovanju predmetne garaže i zemljišta na kojem se ista nalazi, jer isto proizlazi iz ugovora o kupoprodaji i iskaza svjedoka UR.

22.2. Iskaz tužitelja sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da je ugovorom o kupoprodaji kupio i zemljište na kojem se nalazi garaža jer suprotno proizlazi iz Ugovora o kupoprodaji i to čl. 1. u kojem se navodi da stranke suglasno utvrđuju da je prodavatelj u cijelosti vanknjižni vlasnik garaže površine 23m2 na adresi [adresa], izgrađene na zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], te da stranke suglasno utvrđuju cijenu za nekretninu iz čl. 1. ugovora. Isto tako, iskaz tužitelja nevjerodostojan je u dijelu u kojem navodi da sama garaža izgrađena po rješenju iz 1971. godine, a kojim rješenjem je tadašnjem investitoru dano pravo izgradnje na cijeloj čestici jer isto ne proizlazi iz rješenja o odobrenju za građenje iz listopada 1971.

23. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno sud je utvrdio;

- da su Ugovorom o kupoprodaji sklopljenim između tužitelja kao kupca i UR kao prodavatelja, ugovorne strane suglasno utvrdile da je prodavatelj u cijelosti vanknjižni vlasnik garaže površine 23m2 na adresi [adresa], izgrađene na zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], te da stranke suglasno utvrđuju cijenu za nekretninu iz čl. 1. ugovora, odnosno da je tužitelj vlasnik garaže izgrađene na kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da pravnim prednicima tužitelja nitko nije osporavao pravo i posjedovanje garaže i zemljišta,

- da je navedena garaža legalizrana,

- da je graditelj garaže AR 1971. ishodio rješenje o odobrenju za garažu kojim rješenjem je Općinski sekreterijat za komunalne i građevinske poslove općine Osijek odobrio HR da može izgraditi garažu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], - da je Grad Osijek dao Suglasnost 8. rujan 2017. (list spisa 34) za upis zgrade na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa] i to garaža površine 23m2 i dvorište površine 68m2, kao i da se upis zgrada vrši temeljem Uporabne dozvole Grada Osijeka od 6.6.2017. Suglasnost je izdao Grad Osijek kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisana ukupna površina čestice 91 m2 te je upisano dvorište 68m2 i garaža 23 m2, te da je kao vlasnik upisan Grad

24. Prije svega potrebno je reći da tužitelj u tužbi navodi da je pravo vlasništva cijele čestice stekao dosjelošću i građenjem, a tijekom postupka navodi da sukladno načelu jedinstva nekretnine tužitelj treba biti vlasnik cijele čestice jer je vlasnik predmetne garaže.

25. U vezi tužiteljevih navoda da je pravo vlasništva stekao dosjelošću potrebno je reći da se sukladno čl. 159. st. 1. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 76/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. u nastavku: ZV) dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinca lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten posjed, samostalno trajao dvostruko vrijeme od vremena iz čl. 159. st. 2.i 3. ZV-a

26. Odredbom čl. 18. ZV-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno.

27. Tijekom postupka tuženik je dokazao da tužitelj, kao i njegovi preci, nisu bili pošteni posjednici predmetne nekretnine na kojoj se nalazi garaža čiji je izvanknjižni vlasnik tužitelj. Naime, iz Rješenja o odobrenju za građenje iz listopada 1971. proizlazi da je graditelj garaže AR dobio odobrenje samo za građenje garaže na predmetnoj nekretnini, te iz istog ne proizlazi da je dobio pravo na posjed cijele nekretnine. Nadalje, AR zamjedbenim ugovorom dao odnosno ustupio navedenu garažu ĆR. Nadalje, ĆR ugovorom o darovanju daruje navedenu garažu SR. Iz iskaza svjedoka ER proizlazi da je znao da je Grad Osijek upisan kao vlasnik te zemljišnoknjižne čestice. KR je Ugovorom o kupoprodaji tužitelju prodao predmetnu garažu.

27.1. Dakle, tužitelj, kao i njegovi prednici, u vrijeme kad su izgradili, odnosno stekli predmetnu garažu znali su da se garaža nalazi na čestici koju nisu stekli i da nemaju pravo posjedovati cijelu nekretninu, kao i da je ista u vlasništvu Grada Osijeka. Stoga tužitelj, kao i njegovi prednici nisu bili pošteni posjednici predmetne čestice, pa tužitelj predmetnu česticu nije stekao dosjelošću.

28. Nadalje, tužitelj tijekom postupka navodi da je pravo vlasništva stekao, između ostaloga, i na uspostavi jedinstva nekretnine prema odredbama ZV-a.

29. Prema odredbi čl. 9. st. 1. ZV-a pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kada je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnu knjigu u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno zemljišnoknjižno tijelo, koje kao takvo čini jednu nekretninu. Prema tome, pojedinačnu nekretninu čini uvijek zemljišna čestica uključujući i ono što je s njom trajno povezano, a to što je s njom trajno povezano (u konkretnom slučaju to je izgrađena garaža).

29.1. Odredbom čl. 395. st. 2. ZV-a određeno je da se od dana stupanja na snagu tog Zakona odredbe propisa koje su na snazi, a različito uređuju pripadanje zgrada, odnosno dijelova zgrada od pripadnosti zemljišta, imaju tumačiti i primjenjivati samo u skladu s načelom jedinstvenosti nekretnine.

30. Odredbom čl. 367. st. 1. ZV-a propisano je da ako do stupanja na snagu ZV-a na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada u nečijem vlasništvu te je upisana u zemljišnoj knjizi kao zemljišnoknjižno tijelo zasebno od zemljišta na kojem je izgrađena, vlasnik zgrade steći će pravo vlasništva cijele nekretnine spajanjem svih zemljišnoknjižnih tijela u jedno uz upis prava vlasništva na spojeno tijelo u korist vlasnika zgrade.

30.1. Odredbom čl. 368. st. 1. ZV-a propisano je da ako je do stupanja na snagu ZV- a na društvenom vlasništvu bila izgrađena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ZV-a u nečijem vlasništvu, ali nije upisana u zemljišnoj knjizi iako je upisano zemljište na kojem je izgrađena, vlasnik te zgrade steći će pravo vlasništva cijele nekretnine upisom postojanja zgrade na zemljišnoj čestici na kojoj je izgrađena, uz upis prava vlasništva na cijelom zemljišnoknjižnom tijelu u korist vlasnika zgrade.

30.2. U konkretnom slučaju, prednik tužitelja AR je 1971. od nadležnog tijela tada Općine Osijek dobio odobrenje za građenje garaže na predmetnoj čestici, te je isti izgradnjom garaže postao vlasnik garaže. Tijekom postupka nije sporno da je u vrijeme kada je AR dobio odobrenje za građenje garaže predmetna čestica bila u društvenom vlasništvu (navedeno je tuženik naveo u odgovoru na tužbu). AR je potom prenio vlasništvo na ĆR, a on potom na UR, a koji je ugovorom o kupoprodaji prenio vlasništvo predmetne garaže na tužitelja. Dakle, tužitelj je vlasnik navedene garaže, a koja garaža je izgrađena na čestici koja je u vlasništvu Grada Osijeka (tijekom postupka nije niti sporno da je tužitelj vlasnik garaže koja je izgrađena na predmetnoj čestici).

30.3. Iz zk. ul. broj [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proizlazi da je u navedenom zemljišnoknjižnom ulošku upisano [adresa] površine 91 m2, dvorište od 68 m2 i garaže površine 23 m2. Dakle, u navedenom zemljišnoknjižnom ulošku upisana je garaža.

30.4. Budući da je u konkretnom slučaju tuženik vlasnik čestice na kojoj je upisana garaža, a da je tužitelj vlasnik garaže koja je izgrađena na tuženikovoj čestici, na konkretni slučaj se primjenjuje odredbe čl. 9. ZV-a i čl. 368. ZV-a. Naime, prije nego je stupio na snagu ZV na čestici tuženika Grada Osijeka (ranije društveno vlasništvo) bila je izgrađena tužiteljeva garaža koja do 2017. nije bila upisana u zemljišnim knjigama, a 2017. Grad Osijek daje suglasnost za upis zgrade na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to garaža površine 23 m2 i dvorište površine 68 m2, te je potom garaža i upisana u navedenu česticu.

30.5. Dakle, sukladno čl. 368. st. 1. ZV-a vlasnik garaže stekao je pravo vlasništva cijele nekretnine upisom postojanja zgrade na zemljišnoj čestici na kojoj je izgrađena. Budući da prilikom upisa garaže u zemljišnoknjižni uložak nije upisano i pravo vlasništva na cijelom zemljišnoknjižnom tijelu u korist vlasnika zgrade-garaže , ovaj sud je sukladno čl. 9. ZV-a u vezi čl. 368. st. 1. ZV-a utvrdio da je tužitelj kao vlasnik zgrade- garaže koja je trajno spojena sa zemljišnom česticom stekao vlasništvo cijele čestice na kojoj je izgrađena navedena garaža.

30.6. Imajući na umu sve navedeno, kao i da se nakon stupanja na snagu ZV-a odnosno od 1. siječnja 1997., mora uvažavati načelo jedinstva nekretnine, te da odluka suda ne može glede pitanja prava vlasništva na nekretnini odstupati od tog načela (tako i u odluci Rev-x-1151/11-2 od 19. rujna 2012.). Slijedom svega navedenoga odlučeno kao pod toč. I. izreke.

30.7. Potrebno je reći da je tužitelj u tužbenom zahtjevu naveo pravnu osnovu na temelju koje stječe pravo vlasništva, odnosno da ju stječe na temelju dosjelosti i građenjem, a da je tijekom postupka isticao da je česticu stekao primjenom načela jedinstvenosti nekretnine, te s obzirom na to da je sud utvrdio da je tužitelj vlasništvo predmetne nekretnine stekao sukladno načelu jedinstva nekretnine (čl. 9. ZV-a) ovaj sud je u izreci presude izostavio navedene pravne osnove koje je tužitelj u tužbi naveo. Nadalje, sud je u izreku presude naveo k. o. [katastarska općina] i broj zk. uloška, jer isto nije bilo navedeno u tužbenom zahtjevu, nego je bila navedena kč.br. te da je tuženik dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva. Ovdje se posebno ističe da tijekom postupka nije sporan identitet premetne čestice, broj zk. uloška, kč.br. i katastarska općina, pa je stoga sud navedeni broj zk. uloška u izreci presude naveo samo radi jasnije identifikacije čestice.

31. Budući da je tuženik tijekom postupka navodio da se vlasnici garaža koje se nalaze na čestici pokraj predmetne čestice, s predmetnom česticom koriste na način da prelaze svojim automobilima preko nje kako bi došli do garaža, potrebno je reći da navedene okolnosti ne utječu na stjecanje prava vlasništva na predmetnoj čestici.

32. Tužitelj je u cijelosti uspio u sporu pa mu sukladno čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., u nastavku: ZPP) pripada naknada troškova postupka. Tužitelju je priznata naknada trošak sastava tužbe u iznosu 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku Tarifa), trošak sastava podneska od 28. rujna 2021., 6. srpnja 2022., 13. ožujka 2023. u iznosu od 200,00 EUR-a za svaki podnesak sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, te trošak zastupanja na ročištu održanom 16. srpnja 2022., 8. studenog 2022., 9. ožujka 2023., 23. siječnja 2025., za svako ročište iznos od 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, što sveukupno iznosi 1.800,00 EUR-a, uvećano za 25% PDV-a što iznosi 2.250,00 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 5 Tarife uvećano za 25% PDV-a iznosi 125,00 EUR-a, što sveukupno iznosi 2.375,00 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 25,64 EUR-a, što iznosi 2.400,64 EUR-a, te je stoga odlučeno kao pod toč. II. izreke.

32.1. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 7. rujna 2022. jer u navedenom podnesku tužitelj ponavlja navode koje je već iznio tijekom postupka. Nadalje, isto tako tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 29. prosinca 2023. i 21. kolovoza 2024. jer je navode iz tog podneska mogao iznijeti na ročištu, pa navedeni podnesci nisu bili potrebni za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari (čl. 155. st. 1. ZPP-a). Tužitelju nije priznata niti naknada trošak sudske pristojbe na presudu, jer u vrijeme donošenja ove odluke navedenu pristojbu nije niti platio.

33. Tuženik je u cijelosti izgubio u sporu pa mu ne pripada naknada troška postupka, pa je stoga odlučeno kao pod toč. III. izreke.

34. Umješaču ZR ne pripada naknada troška postupka, jer je ista bila umješač na strani tuženika koji je u cijelosti izgubio u sporu. Potrebno je reći da umješač svojim radnjama nije tužitelju prouzročio troškove. Slijedom navedenoga odlučeno je kao pod toč. IV. izreke.

Osijek, 20. veljače 2025.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. Pun. umješača