1 P-345/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stjepana Radića 81, OIB: 29399232217 po sucu Anđelki Bagić u pravnoj stvari tužitelja Županijska uprava za ceste na području Šibensko-kninske županije, Šibenik, Velimira Škorpika 27, OIB: 04762304388, kojeg zastupa ravnatelj ĐH, dipl.ing., a ovaj je zastupan po punomoćniku mr.sc. Tomislav Burić, odvjetnik, specijalist trgovačkog prava iz Šibenika, Ante Starčevića 2, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika HŽ Cargo d.o.o. za prijevoz tereta, Heinzelova 51, 1000 Zagreb, zastupan po DH, punomoćnici po zaposlenju, radi predaje u posjed i isplate nakon održanog zaključenog ročišta glavne rasprave dana 09. siječnja 2025. godine u nazočnosti punomoćnika Tomislava Burić, odvjetnika iz Šibenika i punomoćnika tužene DH, na ročištu objave i dostave presude dana 20. siječnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I.Nalaže se tuženiku da tužitelju preda u posjed nekretninu koja se nalazi u [adresa] u sklopu Kolodvora “ Ražine“ upisano u zemljišne knjige Općinskog suda u Šibeniku za k. o. [katastarska općina] u Z. U. [broj ZK uloška] čest. zem. [katastarska čestica], gospodarska zgrada 331 m2, gospodarsko dvorište 367 m2, slobodnu od osoba i stvari, u roku od petnaest dana.

II.Nalaže se tuženiku da tužitelju, u roku od petnaest dana, isplati iznos od 230.036,80 Euro zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku do 31.12.2022. godine po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate,po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, i to kako slijedi:

- od 16.02. 2017. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.03. 2017. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.04. 2017. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.05. 2017. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.06. 2017. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.07. 2017. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.08. 2017. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.09. 2017. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.10. 2017. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.11. 2017. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.12. 2017. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.01. 2018. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.02. 2018. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.03. 2018. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.04.2018. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.05.2018. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.06.2018. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.07. 2018. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.08. 2018. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.09. 2018. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.10. 2018. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.11. 2018. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.12. 2018. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.01. 2019. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.02. 2019. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.03. 2019. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.04. 2019. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.05. 2019. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.06. 2019. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.07. 2019. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.08. 2019. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.09. 2019. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.10. 2019. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.11. 2019. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.12. 2019. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.01. 2020. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.02. 2020. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.03. 2020. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.04. 2020. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.05. 2020. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.06. 2020. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.07. 2020. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.08. 2020. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.09. 2020. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.10. 2020. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.11. 2020. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.12. 2020. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.01. 2021. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.02. 2021. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.03. 2021. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.04. 2021. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.05. 2021. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.06. 2021. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.07. 2021. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.08. 2021. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.09. 2021. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.10. 2021. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.11. 2021. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.12. 2021. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.01. 2022. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.02. 2022. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.03. 2022. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.04. 2022. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.05. 2022. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.06. 2022. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.07. 2022. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.08. 2022. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.09. 2022. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.10. 2022. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.11. 2022. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.12. 2022. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.01. 2023. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.02. 2023. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.03. 2023. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.04. 2023. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.05. 2023. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.06. 2023. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.07. 2023. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.08. 2023. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.09. 2023. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.10. 2023. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.11. 2023. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.12. 2023. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.01. 2024. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.02. 2024. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.03. 2024. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.04. 2024. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.05. 2024. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.06. 2024. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.07. 2024. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.08. 2024. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.09. 2024. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.10. 2024. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.11. 2024. godine iznos od 2.447,20 Euro,

- od 16.12. 2024. godine iznos od 2.447,20 Euro

III. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju parnični trošak ovog postupka u roku od 15 dana .“

Obrazloženje

1.Tužitelj je u tužbi i tijekom postupka naveo da je vlasnik nekretnine koja se nalazi u [adresa], u sklopu Kolodvora „Ražine“, upisano u zemljišne knjige Općinskog suda u Šibeniku za k. o. [katastarska općina] Z. U. [broj ZK uloška], č.z. 4784/6, gospodarska zgrada 331 m2, gospodarsko dvorište 367 m2.

2.Predmetna nekretnina da u naravi predstavlja gospodarsku zgradu s dvorištem koja se nalazi u sklopu željezničkog kolodvora „ [adresa] u [adresa]. Tuženik rečenu nekretninu koristi kao skladišno-uredski prostor od 5. veljače 2007.g., a uočekivanju rješavanja međusobnih odnosa između tužitelja, tuženika i HŽ- IFRASTRUKTURA d.o.o. vezano za nagodbu sklopljenu na zapisniku pred Uredom državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Odsjek za imovinsko pravne poslove, dana 21. veljače 2005.g.

3.Međutim do današnjeg dana gore navedeni sporni odnosi nisu riješeni niti su sklopljen odgovarajući pravni poslovi koji bi predstavljali, među ostalim, pravnu osnovu takvog korištenja predmetne nekretnine od strane tuženika HŽ CARGO d.o.o., slijedom čega proizlazi zaključak kako HŽ-CARGO d.o.o. OIB: 08720210702 predmetnu nekretninu koja se nalazi u [adresa], u sklopu Kolodvora „Ražine“, upisano u zemljišne knjige Općinskog suda u Šibeniku za k. o. [katastarska općina] u Z. U. [broj ZK uloška], č.z. 4784/6, gospodarska zgrada 331 m2, gospodarsko dvorište 367 m2, koristi kao skladišno uredski prostor, bez valjane pravne osnove.

4.Tužitelj da nema pristupa svojoj nekretnini, a tuženik odbija plaćati naknadu za korištenje. Naime, tužitelj se višekratno pisanim putem pokušao vansudski dogovoriti s tuženikom o plaćanju prikladne naknade za korištenje predmetne nekretnine, te predaji iste u posjed, ali svi su ti napori ostali bez uspjeha.

4.1.Kako je iz historijata ove tužbe pod točkom 1. razvidno, tuženik predmetnu nekretninu koja se nalazi u [adresa], u sklopu Kolodvora „Ražine“, upisano u zemljišne knjige Općinskog suda u Šibeniku za k. o. [katastarska općina] u Z. U. [broj ZK uloška], č.z. 4784/6, gospodarska zgrada 331 m2, gospodarsko dvorište 367 m2, koristi bez valjane pravne osnove i bez suglasnosti tužitelja, to se predlaže da sud naloži iseljenje, temeljem odredbi čl. 161. i čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

5.Također, tuženik da je temeljem čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima, u obvezi naknaditi vlasniku korist koju je imao od uporabe predmetne nekretnine. Citiranim je člankom propisano kad je netko uporabio tuđu stvar na svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava naknadu štete, ili kad nje i nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.

5.1.Prema okolnostima konkretnog slučaja, tuženik da je nekretninu koja je u vlasništvu tužitelja zacijelo, upotrijebio u svoju korist, neosnovano se obogatio za iznos zakupnine koji bi inače za takvo korištenje trebao platiti.

6.S obzirom na lokaciju i namjenu predmetne nekretnine, tuženik s rečene osnove duguje tužitelju mjesečni iznos od 90,00 HRK/m2 uredskog prostora (99,18 m2) dakle 8.926,20 kn mjesečno za uredski prostor, odnosno 56,25 HRK/m2 skladišnog prostora (219,42 m2), dakle312.322,25 kn mjesečno za skladišni prostor, odnosno ukupno 21.258,45 kn mjesečno, a što za posljednjih 60 mjeseci (pet godina) iznosi ukupno 1.259.239,50 kn.

7.Tuženik je u odgovoru na tužbu od 28. studenog 2022. godine naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tužitelj da nije pružio niti jedan dokaz da nekretnina čiji je zemljišno-knjižni izvadak dostavljen uz tužbu predstavlja nekretninu koja se nalazi na adresi u [adresa], a ponajmanje da se ista nalazi u sklopu kolodvora „Ražine“. Posljedično, tuženik, između ostalog, da osporava aktivnu legitimaciju tužitelja.

7.1.Tuženik da osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva ističe da nekretninu gospodarsku zgradu s dvorištem koja se nalazi u sklopu željezničkog kolodvora Ražine ne koristi bez pravne osnove. U postupku izvlaštenja nekretnina u svrhu rekonstrukcije Tehnološke ceste i izgradnje umjetnog tunela u [adresa], dana 21.veljače 2005. godine pred Uredom državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Odsjek za imovinsko-pravne poslove, pod Klasom: 943-05/05- 01/61 Lj.D., Urbroj: 2182-04- 04-/05-01 da je zaključena Nagodba između Hrvatskih željeznica (kao vlasnika nekretnine) i ovdje tuženika (kao obveznika plaćanja naknade), dalje: „Nagodba“. Predmetnom nagodbom (čl.2. iste) tužitelj da se obvezao Hrvatskim željeznicama na ime naknade za izvlaštene nekretnine (specificirane u čl.1. Nagodbe): a) predati u vlasništvo zamjensko zemljište površine cca 7000 m2 na odobrenoj lokaciji u Ražinama, a koje će zemljište tuženik o svom trošku otkupiti od sadašnjih vlasnika; b) na otkupljenom zemljištu izgraditi o svom trošku novo skladište, bez obzira na razliku u procjeni između starog i novog skladišta, te isto predati u vlasništvo Hrvatskih željeznica, a sukladno projektu izgradnje zamjenskog skladišta u kolodvoru Ražine; c) skladište predviđeno za rušenje izgrađeno na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] porušiti tek nakon što bude izgrađeno i za korištenje spremno zamjensko skladište i zemljište. Uz novo zamjensko skladište izgraditi kolosijek te čeonu i bočnu rampu snositi sve troškove organizacije prometa tijekom izvođenja radova.

7.2. Dana 15.01.2007.g. da je zaključen Sporazum između tužitelja i tuženika, dalje: „Sporazum“, u kojem je (čl.2.) utvrđeno je da je izgrađeno novo skladište s kolosijekom te bočnom i čeonom rampom na lokaciji u Ražinama (prema čl. 2. Nagodbe). U članku III. Sporazuma utvrđeno je da je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa vezanih uz zemljište na kojem je izgrađeno skladište s kolosijecima i rampom još u tijeku te da će potrajati neko vrijeme te da se ovim Sporazumom želi izvršiti primopredaja skladišta, kolosijeka i rampe. U članku IV. Sporazuma navodi se: „ŽUC Šibenik predaje, dok HŽ Cargo d.o.o. preuzima na upotrebu novoizgrađeno skladište, a HŽ Infrastruktura d.o.o. preuzima kolosjek te bočnu i čeonu rampu na lokaciji u Ražinama, s danom potpisa ovog Sporazuma.“ Predmetni Sporazum potpisan je od strane tužitelja i tuženika, dok HŽ Infrastruktura d.o.o. nije potpisala navedeni Sporazum.

7.3.S obzirom da tužitelj nije ispunio sve svoje obveze preuzete Nagodbom, HŽ Infrastruktura d.o.o. je dana 07. listopada 2009.g. podnijela tužbu pred Općinskim sudom u Šibeniku ( posl.broj: P-3275/09) protiv ovdje tužitelja. U svom odgovoru na tužbu, ovdje tužitelj (tamo tuženik) se očitovao da je izgradio novo zamjensko skladište na Ražinama, sa željezničkim kolosijekom te bočnom i čeonom rampom te da se HŽ Cargo koristi istim, a da postoje problemi oko rješavanja imovinskopravnih odnosa na zemljištu na kojem je izgrađeno skladište, no da ne osporava svoje obveze.

7.4. Dana 28. listopada 2010.g. HŽ Infrastruktura i ovdje tužitelj su zaključili Sporazum, dalje: „Sporazum II“ kojim je između ostalog, ovdje tužitelju, određen dodatni rok u svrhu ispunjenja obveza preuzetih Nagodbom te se tužitelj obvezao da će: a) predati u vlasništvo HŽ Infrastrukture d.o.o. zamjensko zemljište površine cca 7000 m2 na odabranoj lokaciji u Ražinama, a koje će zemljište tuženik o svom trošku otkupiti od sadašnjih vlasnika, a za koje će služba HŽ Infrastrukture d.o.o., Razvoj i građenje,dati suglasnost; b)pribaviti građevinsku i uporabnu dozvolu za novoizgrađeno skladište te kolosijek i čeonu rampu, sve radi uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama; U skladu s zaključenom Sporazumom II, HŽ Infrastruktura je povukla tužbu u predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku posl.broj: P-3275/09.

7.5.No, niti u dodatnom roku od 2 godine ( računajući od 28.10.2010.g.) tužitelj da nije ispunio svoje obveze iz nagodbe te je HŽ Infrastruktura d.o.o. dana 27. listopada 2017.g. ponovno podigla tužbu protiv ovdje tužitelja, a koji postupak se vodi pred Trgovačkim sudom u Zadru, posl.broj: P-266/19 (prije posl.broj:P-253/17) radi naknade štete zbog neispunjenja obveza iz nagodbe. U predmetnom postupku ovdje tuženik ima položaj umješača na strani tužitelja.

7.6. Tijekom predmetnog postupka, a posebno u svojim podnescima od 13.06.2018.g. (odgovor na tužbu) te 18.05.2021.g. tužitelj (tamo tuženik) izričito, kao dokaze neosnovanosti tužbenog zahtjeva HŽ Infrastruktura d.o.o., navodi kako je, sukladno potpisanoj nagodbi, izgradio, novo, zamjensko skladište na Ražinama za koje je ishodio rješenje o izvedenom stanju i koje je u funkciji od 2006.g. te da ga koristi HŽ Cargo d.o.o., kao jedno od društava nastalih podjelom Hrvatskih željeznica.

7.7.Po predaji skladišta, tuženik je predmetno skladište uveo u svoje poslovne knjige u kojima ga vodi u izvanbilančnoj evidenciji. Nastavno na sve izneseno, nedvojbeno je da tuženik predmetno skladište koristi iz razloga što mu ga je tužitelj sam predao na korištenje i to na ime ispunjenja obveza koje je tužitelj preuzeo zaključenjem Nagodbe. Tuženik da osporava površinu i namjenu nekretnine za koju tužitelj navodi da tuženik koristi s obzirom da tužitelj iste nije ničim dokazao odnosno određeni su proizvoljno. Također da osporava i visina mjesečnog iznosa koju tužitelj potražuje za predmetni prostor s obzirom da ista, također, nije dokazana.

7.8. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na predaju u nekretnine u posjed; je naveo da je odredbom čl. 163.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). Čak i u slučaju da tužitelj dokaže da je vlasnik navedenog skladišta, tuženik mu isto nije dužan predati u posjed s obzirom da ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje istog. Nadalje, navodi tužitelja su kontradiktorni s obzirom da se u historijatu tužbe navodi da tuženik koristi cca 318 m2 nekretnine (za koju traži i plaćanje naknade), dok u toč.1. tužbenog zahtjeva traži da mu tuženik preda u posjed nekretninu (slobodnu od osoba i stvari) ukupne površine cca 700 m2, dakle više nego što po navodima samog tužitelja tuženik uopće koristi i ima u posjedu.

8. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu; Ističe se da je čl. 164.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano: „(1) Pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno.“

8.1.Sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, čak da tužitelj dokaže da je vlasnik navedenog skladišta i da mu ga tuženik mora predati, tuženik je u ovom slučaju pošteni posjednik te nije dužan dati naknadu za to što je isto upotrebljavao. Podredno, Ističe se prigovor zastare potraživanja tužitelja iz razloga što se u ovom slučaju, po mišljenju tuženika, ima primijeniti trogodišnji zastarni rok.

9. Sukladno svemu navedenom, predlaže se odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te obvezati tužitelja na naknadu troškova postupka tuženiku

10. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom zemljišne knjige ovog suda, dopisa (list 9 -11) spisa, zapisnika Ureda drž. Uprave dana 21.02.2005.g., sporazuma koji je zaključen 15.01.2007. između HŽ Cargo i HŽ infrastruktura te sporazuma između Županijske uprave za ceste i HŽ infrastruktura, dopis (list 32 i 33) spisa,(list 41,42)spisa, očitovanje (list 45 i 46) spisa, rješenja o izvedenom stanju od 19.12.2012.g., rješenja Z-9772/13, list 65 spisa, ugovora od 10.12.2013., rješenja Z- 3641/14 od 23.06.2014.g., , odluke Vlade RH od 06.07.2006.g., plana podjele HŽ d.o.o. od 12.04.2006., zaključne bilance, početne bilance, odluke o izradi i utvrđenju plana podjele HŽ d.o.o., nova društva u privitku odluke (list 96-234) spisa, očevidom na mjestu spora dana 04.03.24. te pregledom skice mjesta očevida vještaka Sladoljev od 03.04.24. te nalaza i mišljenja Vlade Vukelja i saslušanjem zz tužitelja ĐH. 11.Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

12.Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

13.Potrebno je kao prvo istaknuti da je tuženik predao tužitelju u posjed predmetnu nekretninu koja se nalazi u [adresa] u sklopu Kolodvora “ Ražine“ upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Šibeniku za K. O. Šibenik 8938 čest. zem. [katastarska čestica] i to na način da je tuženik ključeve( svežanj od ukupno 5 ključeva) ove nekretnine u naravi skladišni prostor dostavio uz podnesak od dana 29. srpnja 2024. godine kojim podneskom je naveo da tuženik predaje u posjed tužitelju predmetnu nekretninu, a ovaj sud punomoćniku tužitelju dana 9. siječnja 2025. godine predao ključeve , pa time i posjed , obzirom da je sud na održanom očevidu , a što je vještak građevinske struke Vlado Vukelja dipl. ing. građ. i naveo u svom nalazu da je prostor ispražnjen od namještaj i opreme, te da ima priključke na infrastrukturu vodovod, odvodnju i elektomrežu, a što je sud i neposrednim opažanjem i utvrdio .

14.Dakle, kako je tuženik predao nekretninu u posjed tužitelju ostalo je za raspraviti da li je tuženik koristio predmetnu nekretninu do predaje u posjed u ovom postupku bez valjane pravne osnove i bez suglasnosti tužitelja, pa da je iz tog razloga u obvezi naknaditi vlasniku korist koju je imao od upotrebe predmetne nekretnine po odredbi članka 1120. Zakona o obveznim odnosima („ Narodne novine“ , broj 35/05., 41/08., 125/11 , 75/15 ), dalje: ZOO)po tužbenom zahtjevu tužitelja na isplatu ili se u ovom predmetu odluka o osnovanosti tužbenog zahtijeva temelji na odredbi članka 164.st.1. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br 91/96,68/98., 137799. -odluka USRH, 22/00-Odluka USRH. 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. -prečišćeni tekst i 94/1-ispr.- dalje u tekstu: ZVDSP).

14.1.Potrebno je navesti da je razlika u primjeni odredbe članka 1120.ZOO i članka 164. st. 1. i 165 st.1 ZVDSP. Naime, pravo na naknadu koristi od nepoštenog posjednika iz odredbe članka 165. st. 1 ZVDSP , primjenjuje se u situaciji kad vlasnik , pored tog prava ima pravo i na povrat stvari, dok odredba članka 1120.ZPP pravo na naknadu koristi nije povezala s pravom na povrat stvari. Osim toga valja istaknuti razlikovni kriterij za primjenu odredbe članka 164 st. 1 i 165 st. 1 ZVDSP, u odnosu na odredbu 1120. ZOO-a i stanje stvari. Pa tako, ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnička, valja primijeniti odredbe članka 164. st. 1 i 165. st. 1 ZVDSP , prema kojim odredbama samo nepošten posjednik dužan naknaditi korist od upotrebe tuđe stvari. Međutim , ako je određena star upotrjebljena na način da je promijenila identitet (zbog čega nije moguće ili gospodarski nije opravdano vraćanje te stvari) , tek u takvoj situaciji valja primijeniti odredbu članka 1120. ZOO, prema kojoj je osoba koja je uporabila tuđu stvar u svoju korist dužna vlasniku naknaditi korist i bez obzira na svoje poštenje odnosno nepoštenje.

14.2.U ovoj konkretnoj pravnoj stvari predmetna nekretnina zbog korištenja od strane tuženika nije pretvorena u nešto drugo, već je korištena na način da nije mijenjan njezin identitet što je sud utvrdio i na očevidu, pa prema ocijeni ovog suda , a na konkretni pravni odnos valja primijeniti odredba ZVDSP, a ne ZOO-a.

14.3Prema odredbi članka 165. st. 1. nepošteni posjednik tuđe stvari dužan je naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svog posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario što u ovom konkretnom predmetu nije slučaj.

15.Ovaj sud je po pregledu nagodbe sklopljene dana 21. veljače 2005. godine utvrdio da je ista sklopljena između tužitelja Županijska uprava za ceste i Hrvatskih željeznica prednika tuženika , a tom nagodbom se je tužitelj Županijska uprava za ceste točkom jedan obvezala na ime izvlaštenog zemljišta u vlasništvu uknjiženog prava vlasništva Željžničko transportno poduzeće Knin potrebnog za rekonstrukciju ceste na ime naknade dati u vlasništvo zamjensko zemljište površine 7000 m2 na odabranoj lokaciji u Ražinama, te na tom zemljištu sagraditi o svom trošku novo skladište bez obzira na razliku između starog i novog skladišta, te isto dati u vlasništvo HŽ, a skladište predviđeno za rušenje izgrađeno na čest. br. 3250/1 i 3251/1 K. O. [katastarska općina] ,će se porušiti tek nakon što bude izgrađeno i za korištenje spremno zamjensko skladište i zemljište na lokaciji U Ražinama, a uz novo skladište da će se izgraditi kolosijek, te čeonu i bočnu rampu, te snositi sve troškove organizacije prometa tijekom izvođenja radova.

16.Nadalje, tužitelj Županijska uprava za ceste i HŽ. Cargo i HŽ-infrastruktura su dana 15. siječnja 2007. godine sklopili sporazum kojim sporazumom su naveli da je od dana sklapanja nagodbe i stjecanja prava vlasništva došlo do statusnih promjena u trgovačkom društvu HŽ-Hrvatske željeznice d. o. o. , pa je temeljem Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ- Hrvatske željeznice d. o. o. ( NN.153/05) i odluke Vlade RH o podjeli trgovačkog društva HŽ Hrvatske željeznice d. o .o . nastale HŽ-Cargo d. o. o. za prijevoz tereta, i HŽ-Infrakstruktura d. o. o. za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture kao pravni slijednici trgovačkog društva HŽ-Hrvatske željeznice.

Točkom III sporazuma je navedeno da će rješenje imovinsko pravnih odnosa za zemljište na kojem je izgrađeno skladište s kolosijekom i rampom, još trajati i isto da će potrajati još neko vrijeme, pa stoga ovim sporazumom stranke žele izvršiti primopredaju predmetnog skladišta , kolosijeka i rampe., a točkom IV je točno i navedeno da ŽUC Šibenik predaje dok HŽ Cargo d. o. o. preuzima na upotrebu neizgrađeno skladište , HŽ -Infrastruktura d. o. o. preuzima kolosijek te bočnu i čeonu rampu na lokaciji u Ražinama s danom potpisivanja sporazuma. Sporazum je potpisan od strane tužitelja Županijskih cesta u tuženika u ovom postupku HŽ-Cargo , ane i od HŽ-Infrastrukture d. o. o.

17.Daljnji sporazum su sklopili tužitelj Županijska uprava za ceste i HŽ- Infrastruktura d. o. o. dana 25. listopada 2010. godine kojim sporazumom je utvrđeno da je HŽ-Infrastruktura d. o. o. podnijela tužbu pred ovim sudom dana 7. listopada 2009. godine zavedena pod posl. br. P-3275/09 , jer ŽUC tužitelj nije ispunio svoju obvezu preuzetu Nagodbom , dok je prednik HŽ- d. o. svoje obveze ispunio, pa da HŽ- Infrastruktura d. o.o. udjeljuje dodatni rok ŽUC-u Šibenik od dvije godine od sklapanja Sporazuma , a u svrhu ispunjenja obveza preuzetih nagodbom na predaju u posjed HŽ-Infrastrukturi zamjensko zemljište , te pribaviti građevinsku dozvolu za neizgrađeno skladište te kolosijek i čeonu rampu, sve radi uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama, a HŽ- Infrastruktura se obvezala povući tužbu , a u slučaju neispunjenja obveze od strane tužitelja ŽUC-a [adresa] od potpisivanja Sporazuma da će ponovno podnijeli tužbu, a šti su isti i učinili , a koji spor se vodi pred Trgovačkim sudom u Zadru pod posl. br. 4P-253/17 radi naknade štete u kojem postupku je tužitelj HŽ- Infrastruktura tuženik Županijska uprava za ceste, a umiješač na strani tužitelja je HŽ- Cargo.

18.Prema planu podjele vidljivo da je izvršena knjigovodstvena podjela, uzimajući u obzir djelatnost svakog od društva koja su nastala podjelom, pa zbog iznimno velikog broja nekretnina i nesređenog imovinsko-pravnog statusa istih, nekretnine da su razdijeljene na način da su one nekretnine koje služe obavljanju djelatnosti pojedinog novonastalog društva ( kao što skladišta služe obavljanju djelatnosti tuženika) pripale tuženiku. Prema odluci o podjeli društva HŽ-Hrvatske željeznice od dana 6. srpnja 2006. godine HŽ-Hrvatske željeznice su se podijelile na četiri trgovačka društva , i to društvo za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke HŽ Infrastruktura , HŽ-Cargo, za HŽ-putnički prijevoz d. o. o. , HŽ- Cargo za prijevoz tereta i HŽ-vuča vlakova.

19. Na očevidu održanom dana 4. ožujka 2024. godine vještak mjernik Pijer Sladoljev, dipl. ing. geod je identificirao predmetnu nekretninu te naveo da predmetna nekretnina predstavlja gospodarsku zgradu sa pripadajućim dvorišnim prostorom koji se nalazi u gradu [adresa], gradski predio Ražine, a uvidom u arhivu DGU PUK Šibenik razvidno je da se predmetna nekretnina identificira kao čest br. 4784/6 K. O. [katastarska općina] i to uvidom u geodetski elaborat kojim je postupalo po rješenju o utvrđivanju građevne čestice te je u istom navedena predmetna čestica formirana od matične čest. br. 4784/5 K. O. [katastarska općina]. Posebno se ističe od strane suda da je po dolazak na mjesto očevida zgradu otvorio punomoćnik tuženika, te pokazao prostorije unutar poslovne zgrade koje su ispražnjene kao i skladišni prostor unutar poslovne zgrade što je uistinu i točno po izvršenom pregledu svih prostorija kao i skladišnog postupka u nazočnosti stranaka postupka.

20.Vještak građevinske struke je po izvršenom pregledu da izvrši i izmjeru poslovne zgrade kako uredskog dijela tako i skladišta radi utvrđivanja mjesečne cijene zakupa po m2 u svom nalazu naveo da nekretnina u naravi predstavlja gospodarsku zgradu u kojoj se u prizemlju nalazi skladište, dva ureda, sanitarni čvor te pristupni hodnici sa stubištem za kat. Na katu se nalaze četiri prostorije koje su namijenjene za uredske prostore te manja čajna kuhinja i sanitarije. Visina skladišnog prostora iznosi 7.5m, dok su ostali prostori visine uobičajene do 3m. Prostor je ispražnjen od namještaja i opreme te ima potrebne priključke na infrastrukturu vodovod, odvodnju i elektromrežu. U odnosu na vrata na skladištu navodi da na skladištu imaju 4 skladišna vrata i da je moguć pristup za utovar i skladištenje tereta koji dođe vlakom i automobilom.

Mjesečnu vrijednost zakupnine vještak je dao u mišljenju od dana11.lipja 2024. godine (list 175-324) spisa navodeći da je prosječna tržišna vrijednost zakupa poslovnog prostora uredske namijene predmetne zgrade 13,81 €/m2, a prosječna tržišna vrijednost zakupa poslovnog prostora skladišne namijene predmetne zgrade 4,79 €/m2, vrijednost zakupa poslovnog prostora na dan vrednovanja 16. veljače 2017. godine i to skladišne namijene 2,73 €m2, a uredski dio je 7,89 €/m2, pa je prosječna cijena zakupa u periodu od 16. veljače 2017. godine do 3. lipnja 2024. godine 2.447,20 €.

21.Na naprijed navedeni nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi , a tužitelj je sukladno nalazu i mišljenju vještaka Vlade Vukelja i uredio tužbeni zahtjev podneskom od dana 17. prosinca 2024. godine, a kojem uređenom tužbenom zahtjevu se protivio tuženik.

22. ĐH, sin Đ, kao zakonski zastupnik tužitelja je naveo da kad je Županijska uprava za ceste rješavala imovinskopravne poslove za potrebe rekonstrukcije tehnološke ceste, a na tom području gdje bi se radila rekonstrukcija nalazile su se i čest. zem. koje su bile u vlasništvu Hrvatskih željeznica. Ispred ureda državne uprave Županijska uprava za ceste da je potpisao nagodbu sa Hrvatskom željeznicom . Nagodbom je bilo dogovoreno da za zemljište i skladište koje se rušilo za rekonstrukciju ceste, a to zemljište i skladište je bilo vlasništvo Hrvatskih željeznica da se na ime toga izgradi novo skladište i otkupi dio zemljišta na lokaciji Ražine, i Županijska uprava za ceste da bi time ispunila uvjete nagodbe. Sve po nagodbi da je sklopljeno radi rušenja i skladišta na kolodvoru [adresa] na tehnološkoj cesti , a tužitelj da je na lokaciji Ražine kupilo zemljište i izgradili skladište sa čeonim i bočnim rampama za Hrvatske željeznice. U međuvremenu Hrvatske željeznice su se podijelile i nastala su četiri društva Hž- Cargo i Hž -infrastruktura i Hž- putnički i Hž- vuča vlakova. Hž vuča se ponovno podijelili na način da je dio otišao na putnički a dio na Cargo. Da bi ispunili nagodbu da su pripremili sporazum koji bi se sklopio sa Hž Cargom i Hž infrastrukturom, Hž Cargo je smatrao da obzirom da je porušeno skladište da polaže pravo na novo skladište. Sporazum da su sklopili zajednički Hž- Cargo, Infrastruktura i ŽUC. Tekst sporazuma je usuglašen i on da je kao predstavnik ŽUC potpisao sporazum i takav je upućen na potpis Hž Cargo i infrastrukturi, kojega je Hž Cargo uskoro potpisao u međuvremenu su zatražili da oni uđu u skladišni prostor, jer im je bio neophodan za obavljanje djelatnosti, i to se sve događalo na lokaciji Ražine gdje su izgradili skladište, sve je išlo u dobroj vjeri. U međuvremenu da su dobili pisano očitovanje od HŽ -infrastrukture da ne žele potpisati sporazum, da njime ne rješavaju nagodbu koja je potpisana, time da su sporazum koji je koncipiran da ga potpišemo svi troje, ŽUC, HŽ- Cargo i infrastruktura ne proizvodi pravne učinke, da nije ni nastao. Obzirom da je sporazumom bilo utvrđeno da sve tri strane imaju obveze i prava koji međusobno ovise jedni o drugom smatrali su da taj sporazum nije ni valjan jer nije realiziran, i iz tog razloga tužitelj smatra da je HŽ- Cargo u nepoštenom posjedu tog skladišta. ŽUC su dale ključ HŽ- Cargu da uđu u skladišni prostor u dobroj vjeri smatrajući da će HŽ- infrastruktura potpisati sporazum, obzirom da su isti sudjelovali u koncipiranju tog sporazuma. Tim više HŽ- infrastruktura je pokrenula tužbu pred Trgovačkim sudom zbog neispunjenja zapisnika o nagodbi, odnosno naknade štete, a HŽ- Cargo se pojavio na njihovoj strani kao umješać na strani tužitelja. Naglasio je da je nagodba sklopljena sa Hrvatskim željeznicama i to je u predmetom spisu od 21. veljače 2005. godine, a 2006 da je bila podjela Hrvatskih željeznica na 4 društva, a fizički je skladište izgrađeno sa rampama 2006 i 2007 godine. Zakonski zastupnik je pojasnio da je tuženiku HŽ- Cargu predan posjed skladišta na Ražinama, iz razloga što su oni sporazum potpisali očekujući i da će HŽ -Infrastruktura potpisati sporazum i zato da su i predali HŽ Cargu u dobroj vjeri smatrajući da su oboje obvezi potpisati sporazum i da će se to dogoditi, a obzirom da su isti nastali od Hrvatskih željeznica koji su s njima potpisali nagodbu. Naime, sporazum je trebao potpisati HŽ- infrastruktura iz razloga što bi oni potvrdili da su njihove obveze podmirene prema Hrvatskim željeznicama. Objekt da su legalizirali i predali ga HŽ Cargu, kad kažem sporazum to je onaj koji je trebao biti potpisan od 15. siječnja 2007. godine, moram kazati da je HŽ infrastruktura podigla tužbu pred Trgovačkim sudom u Zadru P-266/19. Posebno je istaknuo da je po današnjim propisima sklopljena nagodba da ne bi bili u obvezi Hrvatskim željeznicama ništa dati za srušeno skladište i zemljište kuda je prošla javna cesta. Zakonski zastupnik tužitelja je istaknuo da bi ovaj problem bio riješen ukoliko bi HŽ- infrastruktura i Hž- Cargo dali izjavu da su oni postupili sukladno nagodbi i da su njihove obveze podmirene. Predmetni nacrt sporazuma da je sačinjen da on djeluje između svih strana u sporazumu, jer ako nema jednog potpisa od strane u sporazumu, smatra se da sporazum nije ni nastao, iz tog razloga da su i podigli tužbu i smatramo da je HŽ- Cargo u nepoštenom posjedu. HŽ- Cargu da je predan posjed skladišta prije nego je stigla povratna informacija od HŽ- infrastrukture da ne žele potpisati sporazum. Izjavu da HŽ -infrastruktura ne želi potpisati sporazum zz tužitelja navodi da je pisanu izjavu zaprimio, ali se ne može točno sjetiti, misli da je bilo vrijeme odmah nakon što je HŽ- Cargo potpisao sporazum i stupio u posjed, vjerojatno je ima, pa ako ga nađem da će dostaviti u predmetni spis.

23. U ovom postupku sud je nedvojbeno utvrdio da je tužitelj sklopio nagodbu sa tuženikom odnosno njegovim prednikom Hrvatske željeznice dana 21. veljače 2005. godine po kojoj nagodbi se je tužitelj obvezao na ime nekretnina, a među kojima i nekretnina u naravi skladište na čest. br. 3250/1 i 3251/1 K. O. [katastarska općina] koje je tužitelj dobio za izgradnju ceste predati u vlasništvo zemljište od cca 7000 m2 na lokaciji u Ražinama i to zemljište se je tužitelj obvezao i otkupiti ,te na istom sagraditi skladište, bez obzira na razliku u procijeni između starog i novosagrađenog skladišta, te isto predati u posjed i vlasništvo Hrvatskim željeznicama, a sve sukladno zamjenskom skladištu u kolodvoru u Ražinama , a uz zamjensko skladište da će sagraditi i čeonu i bočnu rampu, te snositi sve troškova organizacije prometa tijekom izvođenja radova. Istom nagodbom tužitelj se je obvezao ustupiti i posjed predmetne nekretnine.

23.1. Po izgrađenom skladištu od strane tužitelja dana 15. siječnja 2007. godine tužitelj je sklopio sporazum sa tuženikom i sa HŽ- Infrastruktura d. o. o. koji su nastali temeljem Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ-Hrvatske željeznice d. o. o. ( N. N. 153/05) i odlukom Vlade RH o podijeli trgovačkog društva HŽ –Hrvatske željeznice ,a koji sporazum je u točki dva je navedeno da je skladište te bočna i čeona rampa izgrađeno od strane tužitelja , a nadalje točkom četiri je navedeno da tužitelj ŽUC Šibenik predaje , dok HŽ-Cargo preuzima skladište na upotrebu , a HŽ-infrastruktura d. o. da preuzima kolosijek te bočnu i čeonu rampu na lokaciji u Ražinama s danom popisa ugovara.

23.2.Ovim sporazumom i to točkom tri je konstatirano da je rješenje imovinsko- pravnih odnos na zemljištu , na kojem je izgrađeno skladište s kolosijekom i rampom , još uvijek u tijeku i isto da će potrajati još neko vrijeme , stoga stranke sporazuma da žele izvršiti primopredaju predmetnog skladišta i kolosijeka i rampe.

23.3.Sporazum je potpisan između tužitelja i HŽ-Cargo, a ne i od HŽ- infrastruktura i bez obzira na to što HŽ-infrastruktura d. o. o. nije potpisala Sporazum predaje u posjed skladišta sa bočnom i čeonom rampom su predani tuženiku u posjed u kojem posjedu su isti bili dok nisu posjed predali tužitelju ( set od pet ključeva) slobodan od osoba i stvari na ročištu dana 9. siječnja 2024. godine. d. o. o.

23.4.Dakle, tuženiku je prosijed predan temeljem Sporazuma i bez obzira što treće potpisnik HŽ-Infrastruktura d. o. o. nije potpisao Sporazum što je i sam zakonski zastupnik tužitelja u svom iskaz naveo, po ocijeni ovog suda tuženik je pošteni posjednik i isti je temeljem valjanog pravnog osnova u posjedu skladišta , pa ovdje se ne može primijeniti odredba članka 1120. ZOO-a , već je sud primijenio odredbe članka 164. st. 1 i ZVDSP jer se radi o tuženiku kao poštenom posjedniku.

23.5. Pokretanje postupka pred Trgovačkim sudom pod posl. br. P- 266/19 u kojem postupku je tuženik ovdje tužitelj, a tužitelja HŽ-Infrastruktura d. o. o. i umiješača na strani tužitelja tuženika u ovom postupku radi naknade štete koji postupak je pokrenut nakon što tužitelj nije ispunio svoju obvezu preuzetu nagodbom, posebno utvrđenoj po Sporazum koji je sklopio sa HŽ- Infrastrukturom dana 28. listopada 2010. godine nema utjecaja na ovaj postupak , na niti na utvrđenje ovog suda da se ovdje radi o tuženiku kao poštenom posjedniku , te isti temeljem odredbe članka 164. st. i ZVDSP nije u obvezi isplaćivati tužitelju bilo kakve koristi za vrijeme držanja skladišta u posjedu temeljem valjanog pravnog osnova naprijed navedenog sporazuma i bez obzira što HŽ-Infrastruktura nije potpisala sporazum, a to sve jer je u samom sporazumu točno u toči četiri navedeno što se predaje u posjed tuženiku HŽ-Cargo , a što HŽ-Infrastruktura d. o. o. , a da je nekretnina predana u posjed od strane tužitelja po sporazumu potvrdio i zakonski zastupnik istog u svom iskazu.

24. Sukladno naprijed navedeno i utvrđenom ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da se ovdje radi o tuženiku kao poštenom posjedniku i da sukladno odredbi čanka 164. st.1 ZVDSP je bio u obvezi predati predmetno skladište vlasniku što je u tijeku ovog postupka i učinio, a što se tiče naknade isti nije dužan dati tužitelju kao pošteni posjednik nikakvu naknadu, radi čega je trebalo tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti odbiti i presuditi kao u pravorijeu ove presude.

U Šibeniku, dana 20. veljače 2025. godine

SUDAC

Anđelka Bagić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DN-a:

- kao na zapisniku objave i dostave od dana 20. veljače 2025. godine.