Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijek

Europska avenija 7

31 000 Osijek

Pn-91/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari I. tužitelja ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužiteljice RT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Darku Šuperu, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Darko Šuper, Ivan Jukić, Iva Kovačev Radić, Dino Vukušić i Ena Petrović u Osijeku, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, zastupani po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui u Zagrebu, radi naknade štete, nakon rasprave održane i zaključene 7. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, 20. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje I. tužitelju ŽT isplatiti na ime naknade neimovinske štete iznos od 597,25 EUR (petstodevedesetsedameurai dvadesetpetcenti) sa zateznom kamatom tekućom od 1. ožujka 2020. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

te iznos od 298,63 EUR (dvijestodevedesetosameuraišezdesettricenta) sa zateznom kamatom tekućom od 19. lipnja 2020. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i na ime imovinske štete iznos od 46,18 EUR (četrdesetšesteuraosamnaest centi) sa zateznom kamatom od 15. siječnja 2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i iznos od 6,63 EUR (šesteuraišezdesettricenta) sa zateznom kamatom od 15. siječnja 2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje II. tužiteljici CT isplatiti na ime naknade neimovinske štete iznos od 796,34 EUR (sedamstodevedesetšesteuratridesetčetiricenta) sa zateznom kamatom tekućom od 1. ožujka 2020. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

te iznos od 398,17 EUR (tristodevedesetosameurasedamnaestcenti) sa zateznom kamatom tekućom od 19. lipnja 2020. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i na ime imovinske štete iznos od 127,97 EUR (stodvadesetsedameura devedesetsedamcenti) sa zateznom kamatom tekućom:

na iznos od 63,98 EUR (šezdesettrieuradevedesetosamcenti) od 15. siječnja 2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te

na iznos od 63,98 EUR (šezdesettrieuradevedesetosamcenti) od 15. veljače 2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i

na ime imovinske štete-troškova participacije iznos od 6,63 EUR (šesteurai šezdesettricenta) sa zateznom kamatom od 15. siječnja 2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev I. tužitelja za određivanje zatezne kamate tekuće od 15. prosinca 2018. do 29. veljače 2020. na iznos od 597,25 EUR (petstodevedesetsedameuradvadesetpetcenti), te za određivanje zatezne kamate tekuće od 15. prosinca 2018. do 18. lipnja 2020. na iznos od 298,63 EUR (dvijestodevedesetosameurašezdesettricenta), kao neosnovan.

IV. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev II. tužiteljice za određivanje zatezne kamate tekuće od 15. prosinca 2018. do 29. veljače 2020. na iznos od 796,34 EUR (sedamstodevedesetšesteuratridesetčetiricenta), te za određivanje zatezne kamate tekuće od 15. prosinca 2018. do 18. lipnja 2020. na iznos od 398,17 EUR (tristodevedesetosameurasedamnaestcenti), kao neosnovan.

V. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev I. tužitelja na ime naknade imovinske štete u iznosu od 48,99 EUR (četrdesetosameuradevedesetdevetcenti), zajedno sa zateznom kamatom na navedeni iznos po stopi određenoj članku 29. Zakona o obveznim odnosima od 15. siječnja 2019. do isplate, kao neosnovan.

VI. Nalaže se tuženiku naknaditi I. i II. tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu od 3.806,74 EUR (tritisućeosamstošesteurasedamdesetčetiricenta) sa zateznom kamatom od 20. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

VII. Djelomično se odbija zahtjev I. i II. tužitelja za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 1.153,09 EUR (tisućustopedesetrieuradevetcenti), kao neosnovan.

VIII. U cijelosti se odbija zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog postupka u ukupnom iznosu od 3.558,40 EUR (tritisućepetstopedesetosameuračetrdesetcenti), uvećan za zatezne kamate od dana donošenja ove presude do isplate, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Rijeci od 24. travnja 2024., broj Gž-848/2022-3, ukinuta je presuda ovog suda od 18. veljače 2022., broj Pn-129/2019-59, te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno odlučivanje.

2. Tužitelji su ovom sudu 31. svibnja 2019. podnijeli tužbu protiv tuženika navodeći kako se I. tužitelj vlasnik osobnog vozila marke Volkswagen 1.6 TDI, reg. oznake [registarska oznaka] kojim se kao vozač dana 15. prosinca 2018. kretao oko 18:30 sati na autocesti od Osijeka ka Zagrebu, a s kojim je u trenutku prometne nesreće kao suvozač bila prisutna i II. tužiteljica. Oko 18:30 sati na sjevernoj kolničkoj traci u smjeru kretanja vozila I. tužitelja kretalo se ispred njega putničko vozilo, autobus Neopan SHD 12 reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu tvrtke Maxhari tours sa sjedištem u [adresa], te je prilikom dolaska do izlaza Kutina, s autobusa koji se nalazio ispred vozila tužitelja došlo do otpadanja pogonskih kotača od kojih se jedan našao na lijevoj prometnoj traci po kojoj se u tom trenutku kretao osobni automobil u vlasništvu I. tužitelja. Uslijed naleta na navedeni kotač došlo je do trzaja, kočenja i otvaranja zračnih jastuka, što je uzrokovalo trzajne ozljede kod I. tužitelja i II. tužiteljice kao vozača i suvozačice osobnog automobila, a jednako tako i do razbijanja vjetrobranskog stakla. Budući da u trenutku navedenog štetnog događaja autobus nije imao valjano osiguranje od odgovornosti za štetu trećim osobama koje bi vrijedilo u Republici Hrvatskoj, tuženik je pasivno legitimiran za štetu koju su pretrpjeli tužitelji. Također navodi kako je u postupku namirenja pretrpljene štete, tuženik glede štete na vozilu ovlastio Uniqa osiguranje d.d. koje je I. tužitelju istu štetu namirilo. Tužitelji navode kako je u navedenoj prometnoj nezgodi I. tužitelj zadobio nagnječinu leđa u području desne lopatice koja predstavlja laku tjelesnu ozljedu te je zbog toga trpio fizičke boli, a jednako tako pretrpio je i strah kao posljedicu navedene prometne nezgode te smatra da mu pripada pravo na pravičnu naknadu neimovinske štete u iznosu od 5.500,00 kuna. Pored toga, I. tužitelj je bio na bolovanju od 18. prosinca do 31. prosinca 2018. pa je primio manju plaću za 12/2018 u iznosu od 319,91 kunu u odnosu na plaću za 11/2018, a isto tako je platio i participaciju prilikom posjeta KBC-u Osijek u iznosu 50,00 kuna. II. tužiteljica je u navedenoj prometnoj nesreći zadobila nagnječinu čeonog dijela glave te istegnuće mišića vrata što predstavlja lake tjelesne ozljede. Također je uslijed prometne nesreće pretrpjela strah, a jednako tako i fizičke bolove, te s obzirom na intenzitet i trajanje istih smatra da joj pripada pravo na pravičnu naknadu u visini 6.000,00 kuna. Uslijed nesreće je bila na bolovanju od 18. prosinca 2018. do 15. siječnja 2019. te je primila manju plaću u iznosu od 481,92 kuna, a isto tako je zbog liječenja u KBC Osijek platila participaciju od 50,00 kuna. Tužitelji navode kako su se prije pokretanja postupka obratili tuženiku radi pokušaja mirnog rješenja spora, što je isti svojim očitovanjem od 1. ožujka 2019. pod svojim brojem NO 201900037 odbio smatrajući da se radi o povredi prava osobnosti koja je neznatna te da stoga sukladno odredbi članka 1100. Zakona o obveznim odnosima tužitelji nemaju pravo na naknadu štete. Prema mišljenju tužitelja, zaštita prava osobnosti je otkloniti svaku nesporno pretrpljenu štetu, a ukoliko bi se prihvatio pravni stav tuženika da nije u obvezi otkloniti po njemu neznatnu štetu, to bi značilo da bi zbog takvih vidova štete oštećenici bili u drugačijem pravnom položaju i pred zakonom od onoga koji imaju osobe koje pretrpe teže posljedice različitih izvanugovornih štetnih događaja, iako su i jedni i drugi pretrpjeli povredu prava osobnosti. Tužitelji stoga predlažu sudu da temeljem odredbe članka 29., a u vezi s člancima 1045. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, naloži tuženiku da tužiteljima naknadi štetu kao i da im naknadi troškove parničnog postupka, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama, a sve u roku od 15 dana.

2.1. Tužitelji su svojim podneskom od 19. lipnja 2020. preinačili tužbeni zahtjev, a budući da je Vrhovni sud Republike Hrvatske 15. lipnja 2020. na sjednici građanskog odjela izmijenio nove orijentacijske kriterije na način da je visina pravične novčane naknade za neimovinske štete povećana za 50%. Potom su tužitelji podneskom od 4. ožujka 2021. sukladno nalazu i mišljenju vještaka financijsko-knjigovodstvene struke preinačili tužbeni zahtjev u odnosu na imovinsku štetu za I. i II. tužitelja. Slijedom navedenoga ovaj sud je na ročištu održanom 8. srpnja 2021. donio rješenje kojim dopušta navedenu preinaku tužbenog zahtjeva, a budući da je Vrhovni sud Republike Hrvatske donio nove orijentacijske kriterije u odnosu na neimovinsku štetu, dok je u odnosu na imovinsku štetu dopustio preinaku tužbe, budući da tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka jer je to tek mogao nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, sukladno članku 190. stavku 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. – dalje u tekstu: ZPP), a u vezi članka 186.b. stavak 3. ZPP.

2.2. Tužitelji su potom na ročištu održanom kod ovog suda 7. siječnja 2025. uskladili tužbeni zahtjev sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22. i 88/22.), te se u toj situaciji nije radilo o preinaci tužbenog zahtjeva, već samo njegovim usklađenje s novom službenom valutom u Republici Hrvatskoj.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, te odgovornost za prometnu nesreću. Osporava uzročnu vezu kao pretpostavku odgovornosti za štetu, odnosno osporava uzročno – posljedičnu vezu između, u medicinskoj dokumentaciji, opisanih ozljeda i štetnog događaja. Smatra kako iz dostavljene medicinske dokumentacije proizlazi kako se kod tužitelja radi o neznatnoj povredi prava osobnosti, te sukladno odredbi članka 1100. Zakona o obveznim odnosima ne postoji pravo na naknadu štete. Pojašnjava kako se naknada za ozljede smije dosuditi samo ako sud nađe da to težine povreda i okolnosti slučaja opravdavaju, vodeći pri tome računa o cilju kojemu služi pravična naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom (članak 1100. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima). U prilog svojim navodima dostavlja i primjerke sudske prakse. Također predlaže da se provede sudsko – medicinsko vještačenje po vještaku specijalistu sudske medicine, a da predmet vještačenja bude eventualna povreda tjelesnog i duševnog zdravlja, jesu li I. tužitelj i II. tužiteljica zadobili tjelesne ozljede, jesu li tjelesne ozljede dovele do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja, o kakvoj se težini povrede tjelesnog i duševnog zdravlja radi, te ako postoji oštećenje tjelesnog i duševnog zdravlja, u kojem postotku. Tuženik također osporava i potraživanje zatraženih troškova participacije i naknade za izgubljenu zaradu, te osporava i uzročnu vezu između bolovanja i prometne nesreće. Za II. tužiteljicu ističe prigovor suodgovornosti zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom, a što potvrđuje podatak u medicinskoj dokumentaciji – „glavom je udarila“. Radi utvrđenja istoga, predlaže provođenje vještačenja po vještaku sudske medicine i vještaku prometne struke. Predlaže sudu u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu parničnih troškova tuženiku sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate. Također predlaže o parnici obavijestiti kao treću osobu vlasnika neosiguranog autobusa reg. oznake [registarska oznaka] „Maxhari Tours“, Topanice, Općina Kamenice, [adresa], a radi postizanja intervencijskog efekta i eventualnog miješanja u parnicu na strani tuženika jer postoji mogućnost postavljanja naknadnog regresnog zahtjeva prema istome.

4. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priležeću dokumentaciju i to u potvrdu o plaćanju, potvrdu o prometnoj nezgodi Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Postaje prometne policije Kutina, nalaz protokol br. 2018020670 KBC-a Osijek, karton I. tužitelja, Račun br. 20181360475 KBC-a Osijek, izvješće o privremenoj nesposobnosti/ spriječenosti za rad, karton II. tužiteljice, Izvješće o privremenoj nesposobnosti/ spriječenosti za rad, nalaz protokol br. 2018020671 KBC- a Osijek, račun br. 20181360759 KBC-a Osijek, odgovor tuženika na odštetni zahtjev, odluku Uniqa osiguranja d.d. o odštetnom zahtjevu, obračun plaće II. tužiteljice, obračunsku ispravu za isplatu plaće za I. tužitelja, Zdravstveni karton II. tužiteljice, potvrdu o plaćanju, zdravstveni karton I. tužitelja, službenu zabilješku br. 511-10-17- 05-5/256-2018. D.R. Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Postaje prometne policije Kutina, zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, bolničke prijave, dokumentaciju očevida, potvrdu o plaćanju, potvrdu o plaćanju, elektronički zapis iz matice vjenčanih, notu Ministarstva vanjskih poslova Republike Kosovo, zapisnik za pružanje međunarodne pravne pomoći. Provedeno je kombinirano prometno- medicinsko vještačenje po vještacima Draženu Jeđudu, univ.spec.traff. (Moto ing) i prof.dr.sc. Ivanu Lovriću, prim.dr.med., te financijsko-knjigovodstveno vještačenje po vještakinji Dubravki Herceg, dipl.oec. (Rezultat d.o.o.), saslušani su vještaci prof.dr.sc. Ivan Lovrić, prim.dr.med. i Dubravka Herceg, dipl.oec. Nadalje, saslušani su i I. i II. tužitelji.

5. Iz potvrde o prometnoj nezgodi Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Postaje prometne policije Kutina proizlazi kako je na dijelu sjeverne kolničke trake autoceste A3 Bregana-Zagreb-Lipovac došlo do oštećenja osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] (vozač osobnog automobila je I tužitelj dok su u vozilu još bili II tužiteljica te AT) i autobusa reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), gdje je vozač bio ČT zajedno sa još 55 putnika.

6. Iz nalaza protokol br. 2018020670 KBC-a Osijek proizlazi kako je I tužitelj ŽT zbog boli mišića desne lopatice bio pregledan, a budući da je kao vozač sudjelovao u prometnoj nezgodi te mu je radi istoga preporučena terapija.

7. Iz kartona I. tužitelja, Račun br. 20181360475 KBC-a Osijek proizlazi kako je isti bio na bolovanju od 18. prosinca 2018. do 31. prosinca 2018.

8. Iz računa KBC Osijek od 16.prosinca 2018. proizlazi kako je I tužitelju ŽT ispostavljen račun u visini od 50,00 kuna kao participacije u obveznom sudjelovanju u troškovima ZZ.

9. Iz izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad proizlazi kako je I. tužitelju ŽT trajala privremena nesposobnost za rad od 18. prosinca 2018. do 31. prosinca 2018.

10. Iz kartona II. tužiteljice proizlazi kako je ista, radi bolova u vratnoj kralježnici bila pregledana te joj je radi istoga istoj prepisana terapija.

11. Iz Izvješća o privremenoj nesposobnosti/ spriječenosti za rad proizlazi kako je II. tužiteljici CT trajala privremena nesposobnost za rad od 1. siječnja 2019. do 15. siječnja 2019.

12. Iz nalaza protokol br. 2018020671 KBC-a Osijek proizlazi kako je II. tužiteljica CT zbog iščašenja i nategnuća kralježnice bila pregledan, a budući da je kao suvozač sudjelovala u prometnoj nezgodi te joj je radi istoga preporučena terapija.

13. Iz računa br. 20181360759 KBC-a Osijek proizlazi kako je II. tužiteljici CT ispostavljen račun u visini od 50,00 kuna kao participacije u obveznom sudjelovanju u troškovima ZZ.

14. Iz odgovora tuženika na odštetni zahtjev proizlazi kako je tuženik odbio odštetni zahtjev I. i II. tužitelja jer se radi o neznatnoj povredi, pa ne postoji pravo novčane naknade.

15. Iz odluke Uniqa osiguranja d.d. o odštetnom zahtjevu proizlazi kako istu nisu u mogućnosti obraditi odštetni zahtjev te upućuju da se za naknadu štete obrate tuženiku.

16. Iz obračuna plaće II. tužiteljice proizlazi kako je istoj za listopad 2018. isplaćena neto plaća u visini od 4.215,70 kuna, za studeni 2018. neto plaća u visini od 4030,36 kuna, te za prosinac 2018. iznos od 3.548,24 kune.

17. Iz obračunske isprave za isplatu plaće za I. tužitelja proizlazi kako je isti za rujan, listopad, studeni i prosinac 2018. imao isplaćenu neto plaću od 10.479,56 kuna, 10.475,75 kuna, 10.384,71 kuna, odnosno 9.741,65 kuna.

18. Iz zdravstvenog kartona I. tužitelja proizlazi kako je isti, zbog bolova zadobivenih u prometnoj nesreći bio na bolovanju, dok iz zdravstvenog kartona II. tužiteljice proizlazi kako je ista imala bolove u vratnoj kralježnici zbog ozljede zadobivene u prometnoj nesreći.

19. Iz službene zabilješke br. 511-10-17-05-5/256-2018. D.R. Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Postaje prometne policije Kutina proizlazi kako se obavljenim izvidima na mjestu događaja došlo do saznanja da je dana 15. prosinca 2018. oko 18,30 sati FT upravljao autobusom reg. oznake [registarska oznaka] „KS“, kretao se desnom prometnom južne kolničke trake autoceste A-3 Bregana – Zagreb – Lipovac u smjeru zapada, tj. u smjeru Zagreba. Dolaskom na 106 km i 300 metara došlo je do otezanja i ispadanja vijaka na pogonskim kotačima sa lijeve strane vozila, uslijed čega je došlo do ispadanja na kolnik dva lijeva pogonska kotača, unutrašnji kotač zaustavio se na lijevoj prometnoj traci, dok se vanjski zaustavio na traci predviđenoj za zaustavljanje vozila u nuždi, nakon čega je na kotač zaustavljen u lijevoj prometnoj traci sa prednjim dijelom vozila reg. oznake [registarska oznaka] udario ŽT, koji se u trenutku događaja kretao lijevom prometnom sjeverne kolničke trake u istom smjeru, tj. u smjeru zapada. U navedenom događaju nije bilo ozlijeđenih osoba. Oba vozača su podvrgnuta ispitivanju alkohola u organizmu (iz zapisnika o ispitivanju alkohola u organizmu vidljivo da su oba imala 0,00 g/kg).

20. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu proizlazi kako I tužitelj i FT nisu imali alkohola u organizmu nakon prometne nesreće.

21. Iz bolničke prijave proizlazi kako je KBC Osijek prijavio nadležnoj policijskoj postaji lake tjelesne ozljede I. i II. tužitelja koje su, po njihovom navodu, dobili u predmetnoj prometnoj nesreći.

22. Iz dokumentacije očevida proizlazi da se dogodila nesreća, a na način kako je to opisano u službenoj bilješki Postaje prometne policije Kutina, te iz koje su vidljive fotografije da je oštećeno vozilo kojim je upravljao I tužitelj.

23. Iz elektroničkog zapisa iz matice vjenčanih proizlazi da su tužitelji sklopili brak 21. kolovoza 2020., kao i da je prezime II. tužiteljice nakon sklapanja braka ŽT.

24. Iz note Ministarstva vanjskih poslova Republike Kosovo proizlazi kako je, putem Osnovnog suda u Gnjilanu – Ogranak u Kamenici, KT uručena tužba od 31. svibnja 2019., uz popratnu dokumentaciju.

25. Provedenim kombinirano prometno-medicinskim vještačenjem po vještacima Draženu Jeđudu, univ.spec.traff. (Moto ing) i prof.dr.sc. Ivanu Lovriću, prim.dr.med., vještak Dražen Jeđud, univ.spec.traff. utvrdio je kako se prometna nesreća dogodila na način da je osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] udario svojim prednjim frontalnim dijelom u kotač koji je otpao sa autobusa reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]). Kontakt je ostvaren na južnoj (lijevoj) prometnoj traci sjeverne kolničke trake autoceste A3. Na temelju materijalnih tragova, a kako iz autobusa nije izuzet ni tahografski listić, nije moguće odrediti brzine vozila i brzinu kretanja otpalog kotača s autobusa u trenutku nesreće. Usporenje osobnog automobila prilikom udara u kotač je bilo 69,4 m/s2. Prilikom udara u kotač tijela tužitelja su se u odnosu na osobni automobil nastavila relativno kretati primarno prema naprijed, a nakon udara u zategnuti sigurnosni pojas i aktivirani zračni jastuk povratno prema natrag.

26.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka prof.dr.sc. Ivana Lovrića, prim.dr.med. proizlazi da su ozljede tužitelja mogle nastati kao posljedica prometne nezgode i da su u uzročno- posljedičnoj vezi s predmetnom nezgodom, te je odredio kvalifikatorne okolnosti za ocjenu nematerijalne štete na sljedeći način: za I. tužitelja da je trpio fizičke bolove srednjeg intenziteta 2 dana i lakog intenziteta 10 dana, te da je pretrpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta i sekundarni strah lakog intenziteta u trajanju 5 dana. Nije došlo do smanjenja životne aktivnosti budući da ozljeda I. tužitelja spada u laku tjelesnu ozljedu bez zaostalih anatomsko-funkcijskih posljedica, također ozljede nisu ostavile naruženost izgleda i skladnosti tijela, te I. tužitelju nije bila potrebna ni tuđa pomoć i njega, za II. tužiteljicu da je trpjela fizičke bolove srednjeg intenziteta 2 dana i lakog intenziteta 14 dana, te da je pretrpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta i sekundarni strah lakog intenziteta u trajanju 5 dana. Nije došlo do smanjenja životne aktivnosti budući da ozljede II. tužiteljice spadaju u lake tjelesne ozljede bez zaostalih anatomsko-funkcijskih posljedica, također ozljede nisu ostavile naruženost izgleda i skladnosti tijela, te II. tužiteljici nije bila potrebna ni tuđa pomoć i njega.

27. Provedenim financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještakinji Dubravki Herceg, dipl.oec. (Rezultat d.o.o.) utvrđena je visina izgubljene zarade I. tužitelja ĐT i to izgubljen iznos zarade zbog bolovanja u prosincu 2018. godine iznosi 348,00 kuna, manje ostvarene neto plaće, bruto plaća je manja za 596,86 kuna, neto plaća je manja za 348,00 kuna, ukupan trošak plaće je manji za 699,52 kune. Isto tako, plaćena je participacija što je vidljivo po račun broj: 20181360475, koji glasi na njegovo ime, s datumom računa 16.12.2018., izdan od Kliničkog bolničkog centra Osijek, a za obvezno sudjelovanje u troškovima ZZ (participacija), u iznosu od 50,00 kuna. Za II. tužiteljicu CT je utvrđen iznos izgubljene zarade zbog bolovanja u prosincu 2018. godine i siječnju 2019. godine iznos od 964,24 kune, manje ostvarena meto plaća, bruto plaća je manja za 1.205,30 kuna, neto plaća je manja za 964,24 kuna, ukupan trošak plaće je manji za 1.412,64 kune. Isto tako, plaćena je participacija što je vidljivo po Račun broj: 20181360759, koji glasi na njeno ime, sa datumom računa 17.12.2018., izdan od Kliničkog bolničkog centra Osijek, a za obvezno sudjelovanje u troškovima ZZ (participacija) u iznosu od 50,00 kuna.

28. Saslušan na raspravi, vještak prof.dr.sc. Ivan Lovrić, prim.dr.med. naveo je kako u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 30. siječnja 2020.

28.1. Na upit punomoćnika tužitelja je li u svezi s pretrpljenim ozljedama u prometnoj nezgodi na strani tužitelja nastala potreba za bolovanjem kao vidom imovinske štete izgubljene zarade, vještak je odgovorio da je neosporno da su nastale ozljede posljedica prometne nezgode. Pretrpljene ozljede nisu ostavile anatomsko-funkcijsku posljedicu. Bolovanje i dužina bolovanja je u domeni liječnika obiteljske medicine odnosno liječnika primarne zdravstvene zaštite gdje se tužitelj liječi. Sama dužina bolovanja je u njegovoj domeni, prema tome on određuje i dužinu bolovanja, a s kirurške strane, s obzirom na nastale posljedice bolovanje nije ni trebalo. Vještak je naveo i da je bolovanje neosporno otvoreno nakon predmetne nezgode, međutim, dužina bolovanja je u domeni liječnika koji je otvorio bolovanje.

29. Saslušana na raspravi, Dubravka Herceg, dipl.oec. navela je kako u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 8. prosinca 2020., te kod očitovanja od 31. svibnja 2021., a vezano za primjedbe tuženika je istaknula da je iz nalaza vidljivo da je izgubljena zarada za bolovanje za oba tužitelja izražena u neto iznosima.

30. Nalaze i mišljenja VT, univ.spec.traff. (Moto ing), prof.dr.sc. Ivana Lovrića, prim.dr.med. i Dubravke Herceg, dipl.oec., sud je ocijenio vjerodostojnim jer su izrađeni u skladu s pravilima struke, detaljno i stručno.

31. Tužbeni zahtjev tužitelja osnovan je u cijelosti, osim u dijelu kojim tužitelji potražuju sporedne troškove koji se odnose na zatezne kamate na ime neimovinske štete na način kako je to navedeno u točkama III. i IV. izreke ove presude, kao i naknade imovinske štete u iznosu od 48,99 eura.

32. Predmet spora je naknada neimovinske štete od strane tuženika prema tužiteljima, zbog povrede prava osobnosti.

33. Tijekom postupka nije sporna pasivna legitimacija, kao i sam nastanak štetnog događaja, te odgovornost za prometnu nesreću.

34. Sporna je uzročna veza, kao pretpostavka odgovornosti za štetu, kao i radi li se o neznatnoj povredi prava osobnosti za I. i II. tužitelja.

35. Radi utvrđenja sporne činjenice, na raspravi je saslušan I. tužitelj ŽT koji je u svom iskazu naveo kako je zbog prometne nesreće od 15. prosinca 2018. bio na bolovanju i to neka dva tjedna. Nije imao propisanu fizikalnu terapiju, ali je imao bolove u ramenu odnosno lopatici i nije mogao spavati. Dobio je od liječnice recept za analgetike koje analgetike je morao platiti. Dok je bio na bolovanju dobivao je plaću u iznosu od oko 70% od moje plaće. Osim fizičkih bolova, imao je i drugih posljedica, odnosno bio je uplašen i bojao se neko vrijeme voziti automobil i to neka dva mjeseca. Međutim nije zbog straha pio nikakve posebne lijekove jer inače izbjegava piti previše lijekova.

36. Saslušana na raspravi, II. tužiteljica RT u svom iskazu navodi kako može reći da je vezano za prometnu nesreću od 15. prosinca 2018. bila na bolovanju nekih mjesec i pol dana. Na bolovanju je bila odmah od 15. prosinca do iza Nove godine, ne zna točno koji datum. Nije bila na nekoj posebnoj terapiji, iako ima inače problema s kralježnicom, a tako si je sama plaćala fizikalne terapije i to dosta često, jedino što je pila dosta lijekova protiv bolova, a te lijekove protiv bolova dobivala je na recept. Analgetike je pila svo vrijeme dok je bila na bolovanju, a i poslije. Skidao joj se određeni iznos s plaće, međutim ne zna, odnosno ne može sada reći točan iznos o kojem se radi. Nije imala nikakvu terapiju u bolnici, a kako je već rekla, imala je troškove fizikalne terapije koju si sama plaća. Osim bolova je pretrpjela i veliki strah jer je baš u to vrijeme nakon 10 godina krenula na vozački ispit, međutim imala je veliki strah od vožnje i jednom zgodom u vožnji jedna druga vozačica joj se jako približila automobilu, ona se uplašila, počela se tresti i plakati, tako da je instruktor morao preuzeti vožnju automobilom.

37. Istinitost navoda tužitelja proizlazi iz provedenih dokaza i to uvidom u kartone pacijenta (za I. i II. tužitelje), kao i uvidom u kombinirani nalaz i mišljenje vještaka gdje je vještak prof. prim. dr. sc. Ivan Lovrić, dr. med. naveo kako su ozljede I. i II. tužitelja mogle nastati kao posljedica predmetne prometne nezgode i one su u uzročno- posljedičnoj vezi s predmetnom nezgodom.

38. Dakle, s obzirom na izloženo, a na temelju analize svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sukladno članku 8. ZPP-a, a posebice iskaza saslušanih I. i II. tužitelja, te provedenim vještačenjima, to je tužbeni zahtjev I. i II. tužitelja osnovan, osim u dijelu koji se odnosi na sporedne troškove za zatezne kamate na ime neimovinske štete na način kako je to navedeno u točkama III. i IV. izreke ove presude, kao i naknade imovinske štete u iznosu od 48,99 eura.

39. Člankom 1100. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. – dalje u tekstu: ZOO.) je propisano u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a stavkom 2. je propisano pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Člankom 19. stavkom 1. ZOO je propisano svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a stavkom 2. je propisano pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, čast, ugled, dostojanstvo, ime, privatnog osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Člankom 1045. ZOO je propisano tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje!. Člankom 1046. ZOO je propisano šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Člankom 1095. stavkom 1. ZOO je propisano tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s time u bezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

40. Kako je tuženik priznao nastanak štetnog događaja i odgovornost za predmetnu prometnu nesreću sud je utvrđivao osporeni dio, a to je uzročna veza, kao pretpostavku odgovornosti za štetu.

40.1. Pa je tako iz iskaza I. tužitelja ŽT je vidljivo kako isti navodi da je zbog prometne nesreće koja se dogodila 15. prosinca 2018. bio na bolovanju dva tjedna, dok je II. tužiteljica RT također isto navela, uz navod da je bila na bolovanju mjesec i pol dana.

40.2. Sudski vještak medicinske struke prof. prim. dr. sc. Ivan Lovrić, dr. med. je u svome nalazu i mišljenju u odnosu na I. tužitelja ŽT naveo kako je njegova ozljeda mogla nastati kao posljedica prometne nezgode, a koja je u uzročno- posljedičnoj vezi s predmetnom nezgodom, a u odnosu na II. tužiteljicu RT naveo je, također, kako su njezine ozljede mogle nastati kao posljedica prometne nezgode, a koja je u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom nezgodom.

40.3. Provedenim kombiniranim prometno-medicinskim vještačenjem od strane vještaka Dražena Jeđuda, univ.spec.traff. i prof. prim. dr. sc. Ivan Lovrić, dr. med. je navedeno kako je interdisciplinarnom prometno-medicinskom analizom sudarnog procesa, relativnog kretanja tijela u odnosu na vozilo, te mehanizma nastanka ozljeda utvrđeno kako su ozljede I. i II. tužitelja u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom.

40.4. Stoga je ovaj sud, a temeljem iskaza I. i II. tužitelja, te provedenim kombiniranim sudskim vještačenjem utvrdio kako ozljeda I. tužitelja i ozljede II. tužiteljice jesu u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom. Također navedenu činjenicu potvrđuju i nalaz KBC Osijek za I. tužitelja ŽT (list 10 spisa) iz kojega je vidljivo kako je u istom naveo da je sudjelovao kao vozač u prometnoj nezgodi, a pristupio je na hitni bolnički prijam 16. prosinca 2018. (dakle dan nakon prometne nezgode), također i iz nalaza KBC Osijek za II. tužiteljicu CT, sada ŽT (list 18 spisa) je vidljivo kako je u istom navedeno da je sudjelovala kao suvozač u prometnoj nezgodi, a pristupila je na hitni bolnički prijam 16. prosinca 2018. (dakle dan nakon prometne nezgode).

41. Člankom 1045. ZOO-a propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je istu naknaditi mu. Kako je ovaj sud utvrdio da je tuženik prouzročio štetu tužiteljima, isti ju je dužan i naknaditi. Člankom 1046. ZOO-a je propisano kako je šteta i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Ista se nadoknađuje sukladno članku 1100. ZOO-a, a u svezi sa člankom 19. ZOO-a.

42. Tijekom ovog postupka tuženik je iznosio i prigovore, kako se radi o neznatnim ozljedama, pa i iz navedenog razloga je prvotno tuženik i odbio odštetni zahtjev tužitelja (list 20 spisa), odnosno prigovor kako nisu ispunjenje pretpostavke koje se odnose na težinu povrede i okolnosti slučaja koje opravdavaju dosudu pravične novčane naknade tužiteljima.

43. Kako je člankom 1100. stavkom 1. ZOO-a propisano da će sud dosuditi pravičnu novčanu naknadu ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju sud je radi utvrđenja navedenoga utvrdio da je u konkretnom slučaju nastala prometna nesreća na način da je na auto kojim je upravljao I. tužitelj ŽT naletio otpali kotač autobusa na autocesti, što je sigurno bio netipičan i nelagodan osjećaj, te da su zbog istoga I. tužitelj ŽT, kao vozač i II. tužiteljica RT, kao suvozač pretrpjeli strah, i to kako sudski vještak navodi jakog intenziteta, a koji je bio kratkotrajan. Također je sud utvrdio kako su u predmetnoj prometnoj nesreći tužitelji zadobili lake tjelesne ozljede, i to I. tužitelj ŽT na način da je imao natučenje u području desne lopatice, dok je II. tužiteljica RT imala istegnuće mišića vratne i prsne kralježnice, te natučenje glave u području čela. Također sudski vještak je naveo u svome nalazu i mišljenju kako su oboje pretrpjeli fizičke bolove i to srednjeg i lakog intenziteta, a također su, zbog navedenih ozljeda išli na bolovanje, potom pretrage, imobilizaciju, te je i II. tužiteljica RT išla i na fizikalnu terapiju.

43.1. Ovaj sud je, iz gore navedenih razloga, utvrdio kako ovdje okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade, a isto tako i težina samih povreda (lake tjelesne ozljede uz pretrpljeni strah, te kasnije pretrage, pa i potreba za fizikalnom terapijom II. tužiteljice RT) svakako opravdavaju dosudu pravične novčane naknade.

44. Radi utvrđivanja visine pravične novčane naknade iz članka 1100. stavka 2. ZOO- a sud je proveo medicinsko vještačenje po vještaku medicinske struke prof. prim. dr. sc. Ivan Lovrić, dr. med. koji je za kvalifikatorne okolnosti za ocjenu neimovinske štete za I. tužitelja ŽT naveo da je trpio fizičke bolove srednjeg intenziteta 2 dana i lakog intenziteta 10 dana, te da je pretrpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta i sekundarni strah lakog intenziteta u trajanju 5 dana, a koje okolnosti tuženik ni u jednom dijelu nije osporio. Osim navedene ozljede ovaj sud je utvrdio kako je isti bio na bolovanju, pio lijekove, trpio bolove u ramenu, odnosno lopatici. Također svakako valja napomenuti kako u odnosu na pretrpljeni strah isti je imao primarni strah jakog intenziteta, a proživljavanje istoga je svakako bilo drugačije od bilo koje druge prometne nesreće, budući da se ovdje radilo o naletu otpaloga kotača na autocesti. Stoga ovaj sud smatra kako je tužbeni zahtjev I tužitelja za naknadu neimovinske štete u iznosu od 895,87 eura osnovan u cijelosti.

44.1. Za ocjenu neimovinske štete za II. tužiteljicu RT sud je također proveo medicinsko vještačenje po vještaku medicinske struke prof. prim. dr. sc. Ivan Lovrić, dr. med. koji je za kvalifikatorne okolnosti utvrdio da je ista trpjela fizičke bolove srednjeg intenziteta 2 dana i lakog intenziteta 14 dana, te da je pretrpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta i sekundarni strah lakog intenziteta u trajanju 5 dana, a također koje okolnosti tuženik ni u jednom dijelu nije osporio. Osim navedenih ozljeda ovaj sud je utvrdio kako je ista bila na bolovanju, pila je lijekove, a zadobila je i više ozljeda (istegnuće mišića vratne i prsne kralježnice, te natučenje glave u području čela), zbog navedenoga išla je i na fizikalnu terapiju. Isto tako treba napomenuti kako je i II. tužiteljica RT u odnosu na pretrpljeni strah imala prisutan primarni strah jakog intenziteta, a proživljavanje istoga je i njoj svakako bilo drugačije od bilo koje druge prometne nesreće, budući da se ovdje radilo o naletu otpaloga kotača na autocesti, dok je, kako je to iskazala na raspravi kod ovoga suda izjavila kako je u to vrijeme i krenula na vozački ispit, pa je zbog navedene nesreće imala i veliki strah od vožnje. Stoga ovaj sud smatra kako je tužbeni zahtjev II. tužiteljice za naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.194,50 eura osnovan u cijelosti.

44.2. Kako je člankom 1103. ZOO-a propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, valjalo je kao početak tijeka zateznih kamata uzeti dan kada je svojim očitovanjem tuženik odbio tužitelja za naknadu neimovinske štete (list 20 spisa), a to iz razloga jer u spisu ne prileži dokaz kada su tužitelji poslali tuženiku pisani zahtjev za naknadu neimovinske štete, odnosno 1. ožujka 2019. pa do isplate.

44.3. Također u prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelj je tražio naknadu neimovinske štete za I. tužitelja u visini od 4.500,00 kuna, odnosno 597,25 EUR, a za II. tužitelja u visini od 6.000,00 kuna, odnosno 796,34 EUR. Stoga kako je tek naknadno Vrhovni sud Republike Hrvatske donio nove orijentacijske kriterije u odnosu na neimovinsku štetu na način da se ista povećava za 50%, u takvoj situaciji tužitelju ne pripadaju zatezne kamate od dana podnošenja tužbe, već od dana preinake a to je 19. lipnja 2020. (list 196-197 spisa). Stoga kako je iz navedenog razloga preinačena tužba tužitelji mogu za preinačeni dio tražiti isplatu zatezne kamate i to u odnosu na I. tužitelja na iznos od 2.250,00 kuna, odnosno 298,63 EUR, i za II. tužiteljicu na iznos od 3.000,00 kuna, odnosno 398,17 EUR-a, pa je slijedom navedenog sud donio odluku kao u točkama I. i II. izreke ove presude i odredio naknadu neimovinske štete.

45. U odnosu na uzročno-posljedičnu vezu za naknadu troškova liječenja-participacije, te s osnove izgubljene zarade, valja istaknuti kako je uvidom u spis utvrđeno da je I. tužitelj bio privremeno nesposoban za rad od 18. prosinca 2018. do 31. prosinca 2018., da je navedena nesposobnost za rad bila nakon obavljenog pregleda u KBC Osijek (list 10 spisa), koji je bio 16. prosinca 2018., a također uvidom u karton pacijenta (list 11 spisa) je vidljivo kako je isti pristupio svome odabranom liječniku 17. prosinca 2018., žaleći se na bolove, gdje je navedeno kao razlog stradao kao vozač osobnog automobila. Također je I. tužitelju za obavljeni pregled i izdan račun u visini od 50,00 kuna (list 13 spisa). Također je sudski vještak prof. prim. dr. sc. Ivan Lovrić, dr. med. na ročištu održanom kod ovoga suda 23. lipnja 2020. naveo kako je bolovanje nesporno otvoreno nakon prometne nezgode, kao i da je bolovanje i dužina bolovanja u domeni liječnika primarne zdravstvene zaštite. Također u odnosu na II. tužiteljicu sud je utvrdio kako je ista bila privremeno nesposobna za rad od 18. prosinca 2018. do 15. siječnja 2019., da je navedena nesposobnost za rad bila nakon obavljenog pregleda u KBC Osijek (list 18 spisa), koji je bio 16. prosinca 2018., a također uvidom u karton pacijenta (list 16 spisa) je vidljivo kako je ista pristupila svome odabranom liječniku 17. prosinca 2018., žaleći se na bolove, gdje je navedeno kao razlog da je kao osoba ozlijeđena u sudaru. Također je II. tužiteljici za obavljeni pregled i izdan račun u visini od 50,00 kuna (list 19 spisa). Stoga je ovaj sud utvrdio postojanje uzročno-posljedične veze za naknadu troškova liječenja-participacije, te s osnove izgubljene zarade tuženika prema tužitelju, budući da se isto odnosi na predmetnu prometnu nesreću.

46. Radi utvrđenja visine imovinske štete (a koja je visina je osporena od strane tuženika), provedeno je financijsko-knjigovodstveno vještačenje po vještakinji Dubravki Herceg, dipl.oec. utvrđena je visina izgubljene zarade I. tužitelja ŽT i II. tužiteljice RT, a također je i navedeno kako je tužiteljima izdan račun od strane KBC Osijek, radi participacije, oboje u iznosu od po 50,00 kuna (sada 6,64 EUR). Na navedeni nalaz i mišljenje tužitelj nije imao prigovora, te je uredio tužbeni zahtjev u odnosu na I. tužitelja, a na način da na ime imovinske štete potražuje iznos od 369,19 kuna, u vidu gubitka zarade iznos od 348,00 kuna, te na ime plaćene participacije iznos od 50,00 kuna, dok je u odnosu na II. tužiteljicu uredio tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete na način da sada potražuje iznos od 964,24 kune, od toga iznos od 482,12 kuna s zateznom kamatom od 15. siječnja 2019., te iznos od 482,12 kuna s zateznom kamatom od 15. veljače 2019., te na ime troškova participacije iznos od 50,00 kuna. Županijski sud u Rijeci u svojoj odluci broj Gž- 848/2022-3 od 24.travnja 2024. je naveo kako konačni tužbeni zahtjev prvotužitelja ŽT ne razumljiv, budući da se trebaju utvrditi točni iznosi koje potražuje I. tužitelj po kojoj osnovi, kao i da se odredi stopa zatezne kamate na iste, a što je isti učinio na raspravi održanoj kod ovoga suda 7. siječnja 2025. na način da sada potražuje na ime imovinske štete za I. tužitelja iznos od 48,99 eura, uz navedeni iznos i iznos od 46,18 eura, i iznos od 6,63 eura. Na navedene iznose od 48,99 eura i 46,18 eura, sa zateznom kamatom po stopi određenoj po članku 29. ZOO, tekućom od 15. siječnja 2019. pa do isplate, te na iznos od 6,63 eura sa zateznom kamatom po stopi određenoj po članku 29. ZOO-a od 15.1.2019. pa do isplate.

46.1. U odnosu na prigovore tuženika da izračun vještaka nije u skladu s dokumentacijom na koju se isti poziva, budući da su tužitelji tražili manji iznos, valja istaknuti kako je vještaku određen zadatak vještačenja kako bi utvrdio, kao stručna osoba, visinu izgubljene zarade za I. i II. tužitelje, dok tužitelj prilikom sastava tužbe nije imao dovoljno stručnih znanja za isto. Također i u odnosu na prigovor tuženika kako vještak pogrešno navodi kako iznosi trebaju biti u bruto iznosu, a ne u neto iznosu, valja napomenuti kako je u svome nalazu i mišljenju vještak i naveo neto izgubljenu zaradu, a koje iznose je ovaj sud uzeo u obzir prilikom odlučivanja o visini imovinske štete na ime izgubljene zarade.

47. Kako je člankom 1095. stavkom 1. ZOO-a propisano da tko drugome nanese ozljedu, dužan mu je naknaditi troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja, sud je utvrdio kako je valjalo priznati troškove koji se odnose na izgubljenu zaradu i participaciju u odnosu na tužitelje.

47.1. Budući da je sudski vještak utvrdio kako je I. tužitelj ŽT imao izgubljenu zaradu u visini od 348,00 kuna, odnosno 46,18 EUR, te trošak participacije od 50,00 kuna, odnosno 6,63 EUR, te II. tužiteljica RT imala izgubljenu zaradu u visini od 964,24 kune, odnosno 127,97 EUR, te trošak participacije od 50,00 kuna, odnosno 6,63 EUR, sud je navedene iznose utvrdio kao dokazane troškove imovinske štete u odnosu na I. i II. tužitelja. Kako je sukladno članku 1086. ZOO-a propisano da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka naknade štete, sud je odredio zatezne kamate, na način kako je to predložio u tužbi tužitelj odnosno za I. tužitelja od 15. siječnja 2019. za izgubljenu zaradu i trošak participacije, te u odnosu za II. tužiteljicu od 15. siječnja 2019. za izgubljenu zaradu za prosinac 2018., te od 15. veljače 2019. za izgubljenu zaradu za siječanj 2019., kao i za trošak participacije od 15. siječnja 2019., pa je slijedom navedenog sud donio odluku kao u točkama I. i II. izreke ove presude i odredio naknadu imovinske štete.

48. Kako je I. tužitelj na raspravi održanoj kod ovog suda 7. siječnja 2025. naveo da pored prvotno postavljenog iznosa od 348,00 kuna, sada 46,18 eura, potražuje i iznos od 169,19 kuna, sada iznos od 48,99 eura sa zateznom kamatom, valjalo je tužitelja odbiti za zatraženi iznos od 48,99 eura, uvećan za zakonske zatezne kamate, budući da ničim nije dokazano zbog čega uz iznos od 46,18 eura sada potražuje i iznos od 48,99 eura, dok je provedenim vještačenjem utvrđeno kako I. tužitelj ima izgubljenu zaradu u visini od 46,18 eura. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točci V. izreke ove presude.

49. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a. Naime, tužitelj je u cijelosti uspio u ovom postupku, osim u dijelu koji se odnosi na sporedna potraživanja, a ona nisu od utjecaja za donošenje odluke o djelomičnom uspjehu u postupku, već se samo treba raditi o glavnoj tražbini, dok je tek na ročištu održanom kod ovog suda 7. siječnja 2025. I. tužitelj naveo kako za naknadu imovinske štete potražuje pored iznosa od 48,99 eura i iznos od 46,18 eura, a koji iznos zapravo nije pravilno uskladio pa je u navedenom dijelu sud morao odbiti I. tužitelja, međutim kako se u ovom slučaju trebalo samo urediti tužbeni zahtjev na način kako je to županijski sud odredio, a tužitelj ga je uredio pogrešno, te je ovaj sud, a budući da je navedeno uređenje bilo tek na posljednjem ročištu, utvrdio kako je tužitelj u cijelosti uspio u ovom sporu.

50. Naloženo je tuženiku da I. i II. tužiteljima naknadi prouzročeni parnični trošak, koji trošak se sastoji od troška sastava tužbe sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23. -dalje u tekstu: Tarifa), potom zastupanja na ročištima od 12.9.2019., 23.6.2020., 10.7.2020., 20.5.2021., 8.7.2021. i 7.1.2025. sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, potom sastava podnesaka od 25.2.2020., te 4.3.2021., a kojima se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka, kao i sastava obrazloženog podneska od 19.6.2020. sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, svaki od po 100 bodova. Također, tužiteljima je priznat i trošak sastava žalbe od 1.3.2022. sukladno Tbr. 10. toč. 1. Tarife od 125 bodova, te pristupa na dva ročišta za objavu odluke od po 50 bodova za svako. Na navedene bodove valjalo je zaračunati i uvećanje od 10%, sukladno Tbr. 40. toč. 1. Tarife, a za zastupanje više osoba. Stoga je tužiteljima priznato ukupno 1347,50 bodova, a kako vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura sukladno Tbr. 54. Tarife, sve uvećano za PDV, valjalo je priznati tužiteljima iznos od 3.368,75 eura, kao naknadu za zastupanje punomoćnika u ovom postupku. Također, tužiteljima je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u visini od 400,00 kuna, odnosno 53,09 eura, kao i za pristojbu na presudu u visini od 400,00 kuna, odnosno 53,09 eura, te za financijsko-knjigovodstveno vještačenje u visini od 2.500,00 kuna, odnosno 331,81 eura.

51. Sud je djelomično odbio tužiteljev zahtjev za naknadu troškova ovog postupka i to za trošak sastava prijedloga za mirno rješenje spora, budući da isti nije priložen ovom spisu, te sud ne može utvrditi je li navedeni prijedlog sastavljen po punomoćniku, također je odbijen i za trošak sastava podneska od 23.8.2019. budući da navedeni podnesak sukladno članku 155. ZPP-a nije bio potreban za vođenje ove parnice, a navedeno iz podneska je mogao reći i na ročištu održanom kod ovog suda 12. rujna 2019. Također, sud je odbio tužitelje za sastav podneska od 1.6.2020. budući da navedeno također nije bilo potrebno za vođenje ovog postupka, a iste je primjedbe glede navoda tuženika mogao reći i na raspravi. Sud je također odbio tužitelje za naknadu troškova za sastav podneska od 18.9.2020. budući da se istim samo očitovao o određenom financijsko-knjigovodstvenom vještačenju na koje je prigovarao tuženik, pa isto također nije bilo potrebno za vođenje ovog postupka. Stoga je sud djelomično odbio zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog postupka za zastupanje u iznosu od 1.100,00 eura. Također, sud je odbio djelomično i zatraženi trošak tužitelja na ime sudske pristojbe na presudu budući da su tužitelji potraživali trošak sudske pristojbe na presudu u visini od 800,00 kuna, a zapravo je platio u visini od 400,00 kuna, sada 53,09 eura, pa je za navedenu razliku valjalo odbiti tužitelje.

52. Sud je u cijelosti odbio zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog postupka u visini od 3.558,40 eura, uvećan za zatezne kamate od dana donošenja ove presude do isplate, budući da je isti u cijelosti izgubio u ovom sporu.

53. S obzirom na naprijed izneseno, sud je donio odluku kao u izreci ove presude.

Osijek, 20. veljače 2025.

Sudac

Marko Šimunić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ove presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP). O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Punomoćniku I. i II. tužitelja

2. Punomoćniku tuženika