REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu po sucu Valeriji Radić uz sudjelovanje zapisničarke Danijele Brebrić u prekršajnom postupku protiv I okr. pravne osobe ROX d.o.o. i II okr. odgovorne osobe NO, zastupanih po odvjetničkom društvu Župan, Babić & Antunović d.o.o., zbog djela prekršaja iz čl. 138. st. 1. toč. 5. i st. 2. Zakona o žigu (NN 14/19), povodom prigovora okrivljenih na prekršajni nalog Ministarstva financija, Carinske uprave, Područni carinski ured Zagreb, Služba za nadzor, Odjel za inspekcije i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja, klasa: 471-01/23-08/6, urbroj: 513-02-3035/29-23-37, nakon glavne rasprave javno je objavio 20. veljače 2025. i
p r e s u d i o j e
I Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18,114/22)
Prvo okrivljena pravna osoba: ROX d.o.o., OIB: 20534431136, sa sjedištem u [adresa],
i
Drugo okrivljena odgovorna osoba: NO, rođen **.**.1968., OIB: [osobni identifikacijski broj],. s prebivalištem u [adresa],
k r i v i s u
što su 17. siječnja. 2023. u Zagrebu, bez odobrenja nositelja prava društva The Procter & Gamble Company u trgovačkom prometu koristili znak, odnosno skladištili i u trgovački promet stavili proizvode: ARIEL Proffesional 5 L 100WL u ukupnoj količini od 1.152,00 kom, ukupne vrijednosti 8.985,60 Eura i ARIEL Proffesional Colour 5 L 100WL u ukupnoj količini od 3.456,00 kom, ukupne vrijednosti 26.956,80 Eura, za koje je nositelji prava izjavio da se radi o krivotvorinama, proizvodi nisu proizvedeni od strane ili uz pristanak društva ili bilo kojeg društva koji je dio Procter&Gamble Grupe zbog sljedećih razloga: Gcas kod na prednjoj i stražnjoj etiketi su isti, a P&G označava svaku etiketu s drugačijim Gcas kodom, serijski broj na bocama nije printan sukladno P&G standardima, te je time povrijedeno odredeno pravo intelektualnog vlasništva društva The Procter&Gamble, konkretno registrirani žigovi EUTM 000199976 (ARIEL u rijeöi, registriran u razredu 3, izmedu ostalog i za preparate za izbjeljivanje i ostale supstance za pravnje rublja), EUTM 018536934, (ARIEL u slici, registriran u razredu 3, između ostalog i preparate za izbjeljivanje i ostale supstance za pranje rublja) ARIEL i EUTM 018536934 (ARIEL u slici, registrian u razredu 3, između ostalog i preparate za izbjeljivanje i ostale supstance za pranje rublja), a koje je nositelj prava zaštitio pri Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (European Union Intellectual Property Office),
dakle, nudili proizvode obilježene znakom kojim se vrijeđa pravo žiga, stavljali na trćište ili skladištili u te svrhe,
čime je I okr. počinila prekršaj iz čl. 138. st. 1. t. 5. Zakona o žigu, a II okr. prekršaj iz čl. 138. st. 2. u svezi s čl. 138. st. 1. t. 5. istog Zakona.
pa se na temelju navedenih propisa uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona izriče:
Prvo okr. pravnoj osobi NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.500,00 (tisuću petsto eura) eura.
Drugo okr. odgovornoj osobi NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 (tristo eura) eura.
II Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni platiti novčane kazne u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a ukoliko u roku koji im je određen za plaćanje novčanih kazni uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, smatrat će se da su novčane kazne u cjelini plaćene.
III Novčane kazne ili dvotrećinske novčane kazne okrivljenici su obvezni platiti odabirući odgovarajuće od priloženih uplatnica, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
IV Temeljem čl. 76 a. Prekršajnog zakona I okrivljenoj se izriče zaštitna mjera oduzimanja robe kojom se vrijeđa pravo žiga i to: tekući deterđent Ariel Prof 5l Colour, 4440 kg, tekući deterđent Ariel Prof 5l, 1445 kg, prema potvrdi o privremenom oduzimanju klasa: 471-01/23-08/6, urbroj: 513-02-3035/25-23-16, te se po pravomoćnosti presude stavljaju na raspolaganje ovlaštenom tužitelju.
V Temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 3. točke 3. Prekršajnog zakona I i II okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 20,00 (dvadeset eura) eura SVAKI prema priloženoj uplatnici, u roku 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.
O b r a z l o ž e n j e
1. Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb, Služba za nadzor, Odjel za inspekcije i ndzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja, klasa: 471-01/23-08/6. urbroj: 513-02-3035/29-23-16, izdala je 25. kolovoza 2023. prekršajni nalog te dana 22. travnja 2024. dopunu istog, protiv I i II okrivljenih, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, a na koji nalog su I i II okrivljenici pravodobno podnijeli prigovor, pa je isti stavljen izvan pravne snage i nastavljeno je s prekršajnim postupkom.
2. Okrivljenici su u pisanoj obrani od 02.04.2024. naveli kako poriču počinjenje prekršaja u cijelosti, posebice jer je došlo do pogreške primjene materijalnih propisa te je pgrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, uslijeg čega je došlo do pogreške primjene materijalnih propisa. Dakle, okrilvjenici prije svega ističu kako su predmetne proizvode kupili od dobavljača iz druge zemlje članice Europske unije, konkretno austrijeske firme Einkaufcentrum Berta GmbH iz Austrije, a koji su proizvode kupili od mađarske firme MULTI-FILAMENT, Kereskedelmi es Szolgaltato KFT, sa sjedištem u [adresa] Nauasdy u.9 Mađarska, a koja je relevantna dokumetnacija o isporukama predana službenicima prilikom provođenja inspekcijskog nadzora, a i u kasnijim dopisima, surađujući tako s ovlaštenim carinskim službenicima, što dovodi do činjenice da proizvodi nisu kupili direktno od proizvođača. Stoga, nastavno na nespornu činjenicu da okrivljenici nisu kupili proizvode izravno od proizvođača, sami u krivotvorenost proizvoda prema okolnostima slučaja nisu mogli posumnjati te su opravdano smatali kako su proizvodi na tržištu originalni kao te legalno uvezeni na carinsko odnosno na tržišno područje EU. Stavljanje istih prozvoda na tržište ukazivalo je na opravdanu komercijalizaciju spornih proizvoda u tom području, s obzirom na korištenje znaka i promet istih. Budući da je svaki žig Europske unije jedinstven, što znači da vrijedi na cijelom području Europske unije, učinci žiga vrijede jednakopravno u svim zemljama članicima. Na temelju toga, okrivljenici su smatrali da nema razloga za sumnju ili upitnost u komercijalizaciju spornih proizvoda. Sve navedeno upućuje na primjenu doktrine iscrpljivanja koja se temelji na tome da kada jednom vlasnik žiga proda proizvod pod žigom, ne može spriječiti preprodaju tog proizvoda pod uvjetom da se prva prodaja već dogodila. U specifičnom slučaju, prema pravilima regionalnog iscrpljenja, pravo nositelja žiga završava kada se proizvod ili usluga stavi na tržište u bilo kojoj zemlji unutar određenog područja, kao što je Europska unija. Paralelni uvozi su dopušteni samo za proizvode koji su već prvi put stavljani na tržište unutar regionalnog teritorija. To znači da su prava na žig koja pokrivaju taj proizvod iscrpljena prvom prodajom, osim ako postoji ugovor o selektivnoj distribuciji nositelja žiga, ili ako ne postoje opravdani razlozi koji bi ograničili iscrpljenje prava, s obzirom na okolnost slučaja. Tome u prilog govori u Redba (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14.06.2017. o žigu Eurospke unije u čl. 15. i 17. Nadalje, sve prethodno upućuje samo na činjenicu da su se okrivljenici u svom ponašanju vodili dobrom vjerom i to činili u skladu s ustavljenom, uobičajenom i poštenom poslovnom praksom i načelom savjesnosti i poštenja u području djelovanja trgovačkog društva I okrivljenika kao trgovca jer kao pošteni treći stjecatelj I okrivljeni, a zastupan po II okrivjenom nisu imali razloga vjerovati da se radi o krivotvorenim proizvodima čime jedino odgovoran i kriv može biti onaj koji je takve proizvode stavio na europsko tržište, a to nisu ovdje okrivljenici tim više što se radi o europskim žigovima, što sve jasno ukazue na činjenicu komercijalizacije spornih proizvoda na europskom području. Nastavno, na predmetnim proizvodima se nalaze etikete koje su nalijepljene i na kojim se jasno i nedvojbeno nalazi natopis kako ih je upravo P&G proizveo odnosno kako je proizvođač istih, čime javnost nije dovedena u zabludu, niti je to okrivljenicima bila namjera, već se na taj način upravo omogućilo krajnjem kupcu proizvoda kao razumno pažljivom potrošaču da dozna kako proizvodi dokaze od P&G-a kao vlasnika i nositelja žiga. Također, niti je žig ARIEL u bilo kojem trenutku bio prekriven čime je prezentacija vanjskog pakiranja takva da ne može naštetiti ugledu žigova, ugledu njegovog vlasnika ili dovesti u zabludu vlasništvo istih. U prilog prethodnome ide i činjenica da se morala provesti laboratorijska analiza kako bi se utvrdio sastav proizvoda te da bi se ustanovilo da li su sporni proizvodi krivotvoreni, a kojom je analizom utvrđeno da u proizvodima nije prisutan kemijski spoj fosfonat čime je razvidno kako niti okrivljenici nisu mogli znati ili posumnjati u osnovanost i legalnost proizvoda stavljenih na tržište osim evidentne činjenice da se proizvod prodaje na tržištu od stranih pravnih osoba odnosno dobavljača iz drugih zemalja članica Europske unije te iz istog razloga okrivljenici ne mogu biti krivi za prekršaj koji im je stavljen na teret. Svakako je bitno napomenuti ponovno da provedena analiza uzoraka uzetih dana 05.06.2023. prema zapisniku o uzimanju uzoraka klasa: 471-01/23-08/6, ur.broj: 513-02-3035/29-23-29, nikada nije okrivljenicima dostavljena na uvid čime nisu imali mogusćnosti očitovanja na istu, isticanja prigovora, traženja dodatne neovisne analize i sl. već se odmah protiv okrivljenika donio prekršajni nalog. Okrivljenici ističu dio obrazloženja prekršajnog naloga u kojem se navodi: ... a o navedenim je upoznat i nositelj prava putem pravne zastupanice koja ne dvoji da su u određenim prilikama možda i kupovatli Ariel od nositelja prava, ali to ne znači da nisu počinili povredu prava unosom krivotvorina u Republiku Hrvatsku kupujući od austrijske firme. Iz navedenog se može zaključiti da su okrivljenici djelovali potpuno pošteno bez namjere povrede prava žiga te nikada učinili propust u obliku stavljanja proizvoda ARIEL na tržište. Ovo je bilo poznato i zastupniku P&G-a. Također, do sada nisu počinili ovakvu vrstu prekršaja, što znači da nisu recidivisti. Sve upućuje na činjenicu da se dogodio propust naslovnog tijela u potpunom sagledavanju svih činjenica, zbog čega nije prepoznato da se radi o izoliranom slučaju stavljanja predmetnih proizvoda na tržište od strane okrivljenika koji nikada nisu osporavali prava nositelja dotičnih žigova. Nadalje, okrivljenici napominju kako su na temelju dopisa za mirno rješavanje od strane zastupnika nositelja žiga od dana 11.01.2023. dobili rok od 5 dana da se očituju, a na koji su se okrivljenici i očitovali. Dana 17.01.2023. je I okrivljenik zastupan po II okrivljeniku putem svojim punomoćnika poslao očitovanje na navode zastupnika P&G-a na način da je bio spreman kroz dijalog riještiti predmetnu stvar i djelovati na obostrano zadovoljstvo. Također, na dobivena prva i jedina saznanja kako su predmetni proizvodi krivotvoreni reagirano je na načn da je ustupila svu dokumentaciju tijelu koje je izdalo prekršajni nalog djelujući u potpunosti kooperativno kao što je i odmah povukao proizvode s tržišta. Na samo očitovanje okrivljenika te pokušaj rješavanja problema kao i kooperacije s P&G-om, isti se oglušio te se na dopis okrivljenika, a koji su bili spremni na mirno rješenja spora, nije očitovao. Konačno, razvidno je da okrivljenici nisu, a osobito ne s namjerom, počinili prekršaje koji su navedeni u prekršajnom nalogu te se uzimajući u obzir sve izneseno može uvidjeti da okrivljenici zastupaju poštenu poslovnu praksu, da su bili transparentni prema kupcima, priznajući sva prava nositelja žiga te da se stavljanje na tržište predmetnih proizvoda, skladištenje u te svrhe ili nuđenje pod tim znakom ne može u konkrenom slučaju smatrati vrijeđanjem prava žiga ili nepoštenom praksom okrivljenika.
3. U tijeku postupka tužitelj se očitovao na navode iz pisane obrana svojim podneskom od 22.04.2024. navodeći kako preciziraju optužni akt na način da u izreci Optužnog akta iza riječi: za koje je nositelj prava izjavio da se radi o krivotvorinama, dodaje "proizvodi nisu proizvedeni od strane ili uz pristanak društva ili bilo kojeg društva koji je dio Procter & Gamble Grupe zbog sljedećih razloga: Gcas kod na prednjoj i stražnjoj etiketi su isti, a P&G označava svaku etiketu sa drugačijim Gcas kodom, serijski broj na bocama nije printan sukladno P&G standardima. " U ostalom dijelu optužni akt ostaje nepromijenjen. Nadalje tužitelj navodi da žele pojasniti da se okrivljenicima Prekršajnim aktom stavlja na teret prekršaj iz čl. 11. st. 3. toč. 2. u vezi s čl. 11. st. 2. kažnjiv člankom 138. st. 1. toč. 5. i st. 2. (ako bez suglasnosti nositelja registriranog žiga nude proizvode obilježene znakom kojim se vrijeđa pravo žiga, stavlja na tržište ili skladišti u te svrhe ili nudi i pruža usluge pod tim znakom). Čl. 13. Zakona o žigu propisuje datum od kojeg prava proizvde učinak prema trećim stranama. Također, navode da čl. 13. Zakona o žigu ima 3 stavka, a niti jedan stavak nema više od jedne točke. Činjenica da je roba kupljena od firmi iz Europske unije nije sam po sebi dokaz da se radi o originalnoj robi. Po zakonima, intelektualno vlasništvo (žig, industrijski dizajn) se štiti, bez obzira radi li se legalnoj robi, legalno unesenoj i/ili kupljenoj, jer se radi o krivotvorini. Nositelj prava je potvrdio da nema poslovni odnos s firmom iz Mađarske (odnosno da firma iz Mađarske nije dio njihove distribucijske mreže), a od koje je firma iz Austrije dobavila sporni proizvod, kao i da nemaju tvornicu deterdženata u Mađarskoj. Vezano uz odredbe o iscprljenju prava čl. 15. Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije, tužitelj navodi da se odredbe odnose isključivo na stavljanje u promet originalnih proizvoda od strane nositelja prava na zaštićeni žig ili uz njegovu izričitu suglasnost. Mora se raditi o ovlaštenom stavljanju na tržište proizvoda obilježenih zaštitćenim žigom, a o čemu se ne radi u konkretnom slučaju, odnosno krivotvoreni prozvodi označeni zaštićenim žigom iz kojih onda proizlaze druga prava na tržištu. Iako okrivljeniji citiraju odredbe Uredbe o žigu Europske unije i Zakona o žigu koje se odnose na iscrpljenje prava, zanemaruju činjenicu koja proizlazi iz navedenih odredbi, a to je da se mora raditi o ovlaštenom stavljanju na tržište proizvoda obilježenih zaštićenim žigom iz kojih onda proizlaze druga prava na tržištu. Navodi bez suglasnosti, bez dozvole i bez odobrenja označavaju neovlašteno stavljanje na tržište prozvoda označenih zaštićenim tuđim žigom, a u smislu Zakona o žigu ne radi se o posebnom dokumentu nekog od tih naziva, već o samom načinu stavljanja na tržište proizvoda, kada nositelj prava zaštićenog žiga sam stavlja na tržište ili putem ovlaštenog zastupnika proizvode sa zaštićenim žigom, a kada se smatra da postoji odobrenje nositelja prava zaštićenog žiga. Presuda Visokog prekršajnog suda GŽ-3967/2016. U svojoj izjavi nositelj prava navodi da sporni proizvodi nisu proizvedeni od strane ili uz pristanak društva P&G ili bilo kojeg društva koje je dio P&G Grupe. Zakon o žigu čl. 138. propisuje koje radnje poduzetnika su kažnjive, između ostalih kažnjivo je i stavljanje na tržište i nuđenje proizvoda označenih znakom kojim se vrijeđa pravo žiga, ako je to napravljeno bez suglasnosti nositelja registriranog žiga. Iz navedene odredbe proizlazi da su odgovorni svi subjekti u lancu, jer spornu robu su na tržište stavili i mađarsko društvo MULTI – FILAMENT i austrijsko društvo Eindaufen Berta GmbH i okrivljenici. Okrivljenici navode kako je na etiketama koje su nalijepljene na predmetne proizvode jasno i nedvojbeno natpis kako ih je upravo P&G proizveo, odnosno da je P&G proizvođač istih (odnosno kako proizvodi dolaze od P&G-a kao vlasnika i nositelja žiga) i da javnost nije dovedena u zabludu. U izjavi nostitelj prava navodi da sporni prozvodi nisu proizvedeni od strane ili uz pristanak društva P&G ili bilo kojeg društva koje je dio P&G Grupe. Također u svojoj izjavi nositelj prava je temeljem podataka na etiketama utvrdio da se radi o krivotvorenim proizvodima, a razlozi su sljedeći: "Gcas kod je isti prednjoj i stražnjoj etiketi proizvoda, a P&G označava svaku etiketu sa drugačijim Gsac kodom. Serijski broj nije u skladu sa P&G standardima, odnosno umjesto serijskog broja je printan datum. Razlika u dizajnu (pogrešno poravnavanje, ikone, vrsta slova itd., a koji nisu u skladu sa standardima tvrtke P&G)." Okrivljenici navode da se morala provesti laboratorijska analiza kako bi se utvrdio sastav proizvoda i ustanovilo da li su sporni proizvodi krivotvoreni. Smatraju potrebnim navesti činjenicu da laboratorijska analiza nije bila odlučujuća za pokretanje prekršajnog postupka. Već i prva izjava nositelja prava je pružila dovoljno relevantnih podataka koji ukazuju na činjenicu da se radi o krivotvorenom proizvodu, (što je i konstatirano u Zapisniku Klasa: 471-01/23-08/6, ur.broj: 513-02-3035/29-23-20 od 2. svibnja 2023., koji je stranci dostavljen), a samim tim i za izdavanje Prekršajnog naloga, odnosno pokretanje prekršajnog postupka. Nadalje, uzimajući u obzir vrstu i prirodu spornog proizvoda (tekući deterdžent), ambalaža, odnosno etikete na ambalaži i oznake na njima su elementi temeljem kojih je moguće utvrđivanje originalnosti proizvoda. Također, smatraju potrebnim navesti i činjenicu da je nositelj prava ovlašten utvrditi da li su oznake na proizvodu u skladu sa njihovim standardima, odnosno da li se radi o proizvodu koji je stavljen u promet od strane i/ili uz suglasnost nositelja prava. U konkretnom slučaju je utvrđeno da sporni proizvodi nisu označeni sukladno standardima društva P&G- nositelja prava, kao i da proizvodi, koji su predmet ovog postupka nisu stavljani na tržište kao i da nisu proizvedeni od strane ili uz pristanak društa P&G ili bilo kojeg društva koje je dio P&G Grupe. Laboratorijska analiza je, samo još jedna od činjenica koja potvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o originalnim proizvodima, odnosno dodatno potvrđuje sve naprijed navedeno. Nadalje, mišljenja su da je Nositelj prava ovlašten procijeniti da li određeni proizvod povređuje njegova prava, što je u konkretnom slučaju i učinio. Tako npr. nositelj prava ne proizvodi Ariel Professional u pakiranju od 5L. Također, smataju da je nositelj prava mjerodavan utvrditi točnost podataka na etiketama. Okrivljenici ističu i dio iz obrazloženja Prekršajnog naloga u kojem se navodi "...a o navedenom je upoznat i nositelj prava putem pravne zastupnice koja ne dvoji da su u određenim prilikama možda i kupovali Ariel od nositelja prava, ali to ne znači da nisu počinili povredu prava putem unosa krivotvorina u Republiku Hrvatsku kupujući od austrijske firme. "Taj dio obrazloženja PN-a se odnosi na podnesak okrivljenika od 15.02.2023. u kojem ističu da su navedeni proizvodi kupljeni upravo od P&G kao vlasnika proizvoda i da je proizvođaču Ariela, P&G-u poslana sva dokumentacija i dokazi da se radi o originalnim proizvodima, odnosno da je austrijsko društvo (koje je robu prodalo ROX-u), sporne proizvode kupilo od mađarske firme, odnosno dostavlje dokument – potvrda je dokaz da je sporna roba kupljena u pogonu u Mađarskoj koji proizvodi Ariel za P&G. Radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica, o dostavljenoj dokumentaciji je upoznat i nositelj prava putem pravne zastupnice. Također, napominju da je iz komunikacije između carinske službenice Carinskog ureda Zagreb i pravne zastupnice nositelja prava vidljivo da navedena dokumentacija nije dostavljena nositelju prava niti njegovoj pravnoj zastupnici. Vezano uz navode okrivljenika i potvrde o porijeklu robe iz Mađarske, napominju da je nositelj prava izjavio da nema poslovni odnos s firmom iz Mađarske (odnosno da firma iz Mađarske nije do njihove distribucijske mreže), a od koje je firma iz Austrije dobavila sporni proizvod, kao i da nemaju tvornicu deterdženata u Mađarskoj. Nadalje okrivljenici se referiraju na dopis o mirnom rješavanje spora od strane zastupnika nositelja žiga, kao i da su u potpunosti djelovali kooprerativno i da su odmah povukli proizvode sa tržišta. Prema podacima kojima raspolaže Carinska uprava okrivljenici su poricali počinjenje prekršaja i upravo to što nisu bili spremni postupiti po dopisu nositelja prava je razlog što je izvršen inspekcijski nadzor. Vezano uz navod da su odmah povukli robu sa tržišta, iz prikupljene dokumentacije je vidljivo da je sporna roba – deterdžent Ariel, povučen sa tržišta nakon što je društvu izdana Naredba o zabrani daljnjeg raspolaganja spornim proizvodima, kao i o povlačanju spornih proizvoda na svoje skladište od svojih kupaca i distributera, kao i proizvoda na vlastitoj zalihi, odnosno njihovo smještanje na jedno mjesto – centralno skladište (klasa: 471-01/23-08/6, ur.broj: 513-02-3035/29-23-3, od 17. siječnja 2023. Također navode i činjenicu da je sva roba povučena u centalno skladište društa ROX d.o.o., sa datumom 22.02.2023. (email od 22.02.2023., klasa: 471-01/23-08/6, ur.broj: 383-23-14).
4. Okrivljeni su dopunili pisanu obranu dana 08.01.2025. te iz dopune proizlazi kako ne poriču počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret te priznaju kako su doista napravili previd te na taj način počinili prekršaj koji im se stavlja na teret u ovom prekršajnom postupku, odnosno prekršaj koji je propisan u Zakonu o žigu i to u čl. 138. st. 1. toč. 5. Okrivljenici ovime stoga izražavaju duboko žaljenje zbog počinjenja prekršaja, ističu kako se radilo o jednokratnoj nesmotrenosti te kako navedeno ponašanje ne predstavlja njihov uobičajeni obrazac ponašanja. Naime, okrivljenici vode poslovanje na području Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Hrvatske te pritom ostvaruju zapažene poslovne rezultate pa je potrebno istaknuti da bi poslovanjem na način koji se navodi u optužnom prijedlogu samo narušili svoj ugled, dobar glas i čast te je sasvim jasno da se radi o izoliranoj nepažnji koja je rezultirala počinjenjem prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret. Isto tako, okrivljenici ističu kao olakotnu okolnost također i to što nisu niti mogli posumnjati te su opravdano smatrali kako su proizvodi na tržištu originalni i legalno uvezeni na carinsko odnosno na tržišno područje EU, a okrivljenici su se kao takvi vodili dobrom vjerom i to činili u skladu s ustaljenom, uobičajenom i poštenom poslovnom praksom i načelom savjesnosti i poštenja u području djelovanja trgovačkog društva I okrivljenika kao trgovca jer kao pošteni treći stjecatelj I okrivljeni, a zastupan po II okrivljenom nisu imali razloga vjerovati da se radi o krivotvorenim proizvodima. Svakako, okrivljenici napominju kako u svom poslovanju zastupaju poštenu poslovnu praksu, transparentnost prema kupcima, a također priznaju sva prava nositelja žiga te stavljanje na tržište proizvoda sa zaštićenom žigom. Nastavno, okrivljenici mole Naslovni sud da im izrekne najblažu moguću kaznu, a sve iz razloga prethodno navedenih koji uključuju činjenicu okrivljenici nikada prije nisu imali ovaj niti sličan propust, a sve to je potrebno napomenuti s obzirom da I okrivljenik, pa i II okrivljenik kao direktor na tržištu predstavljaju trgovačkog društvo koje ima vodeću ulogu u distribuciji robe široke namjene, odnosno distribuciju renomiranih svjetskih brendova te proizvoda, a do danas nisu učinili ovakav propust, dakle nesporno je da se ne radi o recidivistima. Zaključno, a imajući u vidu sve naprijed navedeno, okrivljeni ljubazno mole Naslovni sud da im izrekne blažu kaznu od propisane u skladu s člankom 37. Prekršajnog zakona.
5. Na temelju tako provedenog postupka, obrane I i II okrivljenih koji su naknadno u dopuni obrane od 08.01.2025. u cijelosti priznali počinjenje prekršaja, očitovanja tužitelja na obranu okrivljenih, sud je utvrdio da su I i II okrivljenici počinili djelo prekršaja za koje se terete, zbog čega su i proglašeni krivima te im je sud izrekao kaznu koju je primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona ublažio na način da je I i II okrivljeniku izrekao novčanu kaznu ispod Zakonske donje granice.
6. Naime, nesporno je utvrđeno da je I okr. pravna osoba počinila prekršaj iz čl. 138. st. 1. t. 5. Zakona o žigu, a II okr. odgovorna osoba prekršaj iz čl. 138. st. 2. u svezi s čl. 138. st. 1. t. 5. istog Zakona pa su time ostvarili sva bitna obilježja djela prekršaja zbog čega su i proglašeni krivima. No, cijeneći kao olakšavajuće okolnosti priznanje djela prekršaja, dosadašnju nekažnjavanost za povrede propisa iz oblasti Zakona o žigu (što proizlazi iz izvatka iz prekršajnih evidencija), sud je mišljenja da će se i ovako ublaženom kaznom u cijelosti postići svrha kažnjavanja.
7. Temeljem u izreci navedene zakonske odredbe prema I okr. je primijenjena zaštitna mjera oduzimanja robe kojom se vrijeđa pravo žiga, prema potvrdi o privremenom oduzimanju 471-01/23-08/6, urbroj: 513-02-3035/25-23-16, jer postoji opasnost da će se oduzeti predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja te se isti po pravomoćnosti presude stavljaju na raspolaganje ovlaštenom tužitelju.
8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama citiranim u izreci presude, a odnosi se na troškove odmjerene s obzirom na trajanje i složenost postupka.
U Zagrebu, 20. veljače 2025.
Zapisničar
Sudac
Danijela Brebrić
Valerija Radić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama i troškovima postupka u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje nadležni sud.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. I okr. ROX d.o.o., [adresa]
2. II okr. NO, [adresa]
3. Odvjetničkom društvu Župan, Babić & Antunović d.o.o., Zagreb, Horvatova ulica 80A
4. Tužitelju Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb, Carinski ured Zagreb, Zagreb, Vodovodna 20A
5. Pismohrana – ovdje
