REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž Ovr-41/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sucu toga suda Branimiru Miljeviću, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja JE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o. u Puli, protiv protivnice osiguranja PE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Hrvoju Jukiću odvjetniku u Zagrebu, radi osiguranja prethodnom mjerom, rješavajući žalbu predlagatelja osiguranja protiv rješenja o odbijanju prijedloga za određivanje prethodne mjere Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Ovr-4151/2024-3, od 5. prosinca 2024., dana 20. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagatelja osiguranja JE, potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Ovr-4151/2024-3, od 5. prosinca 2024.
II. Nalaže se predlagatelju osiguranja RE naknaditi protivnici osiguranja ZE trošak odgovora na žalbu u iznosu od 1.386,62 eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Ovr- 4151/2024-3, od 5. prosinca 2024., riješeno je:
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje prethodne mjere od dana 19. studenog 2024.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troškova ovršnog postupka.
2. Protiv ovoga rješenja žalbu je uložio predlagatelj osiguranja zbog bitne povrede odredaba postupka i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se preinači pobijano rješenje na način da u cijelosti usvoji prijedlog za donošenje prethodne mjere, ili podredno isto ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
2.1. Bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku, u svezi s člankom 21. st. 1. Ovršnog zakona, predlagatelj osiguranja vidi u tome što obrazloženje rješenja nema razloga o odlučnim činjenicama.
2.2. U sadržaju žalbe navodi se da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da predlagatelj osiguranja nije predložio niti jedan konkretan i stvarni dokaz koji bi upućivao na činjenicu da protivnica osiguranja radnjama i postupcima želi onemogućiti ili znatno otežati ostvarenje njegove novčane tražbine, prvenstveno iz razloga što predlagatelj kod prijedloga za osiguranje prethodnom mjerom nije dužan dokazivati i ukazivati na konkretne radnje koje protivnik osiguranja poduzima radi onemogućavanja ili otežavanja naplate novčane tražbine. Također je neosnovan navod prvostupanjskog suda da specifikacije Financijske agencije o izvršenju osnove za plaćanje ne upućuje na vjerojatnost opasnosti da bez mjere osiguranja predlagatelj osiguranja neće moći ostvariti svoju tražbinu, jer je iz navedene specifikacije vidljivo da protivnica osiguranja nema nikakvih stalnih primanja, obzirom da je posljednja uskrata novčanog iznosa sa računa protivnice osiguranja bila u veljači 2024.
3. U odgovoru na žalbu protivnica osiguranja smatra da je prvostupanjski sud pravilno odbio kao neosnovan prijedlog za određivanje prethodne mjere, te je stručno i logično argumentirao razloge donošenja takvog rješenja, pa predlaže da se žalba odbije kao neosnovana.
3.1. U sadržaju odgovora protivnica osiguranja detaljno argumentira da se prijedlog predlagatelja osiguranja temelji na dostavljenoj specifikaciji o izvršenju osnove za plaćanje, kao jedinom dostavljenom dokazu iako je između predlagatelja osiguranja i protivnice osiguranja u tijeku nekoliko sudskih postupaka vezano uz bračnu stečevinu, a iz dokumentacije tih postupaka može jasno iščitati da protivnica osiguranja ima u vlasništvu imovinu znatne vrijednosti, a da je upravo predlagatelj osiguranja taj koji izbjegava dogovor i sve vrijeme koristi financijski jaču poziciju kako bi u potpunosti financijski i psihički iscrpio protivnicu osiguranja i time se financijski okoristio.
4 . Žalba nije osnovana.
5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda i u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), u svezi sa člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona ("NN" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20., 114/22., 06/24;), te je tom prilikom utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba postupka i da je materijalno pravo pravilno primijenjeno.
6. Predlagatelj osiguranja zatražio je prethodnu mjeru temeljem nepravomoćne presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj P- 1000/2022 od dana 12. siječnja 2024., a radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 10.866,37 eura sa zateznim kamatama, iznosa od 13.678,45 eura sa zateznim kamatama i iznosa od 3.791,86 eura sa zateznim kamatama, te temeljem nepravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob- 434/2022 od dana 10. lipnja 2024., a radi osiguranja novčane tražbine i to iznosa od 14.883,36 eura sa zateznim kamatama, iznosa od 11.863,68 eura sa zateznim kamatama i iznosa od 10.380,68 eura sa m zateznim kamatama, na način da se zabrani Financijskoj agenciji da navedene novčane iznose za koje predlaže odrediti prethodnu mjeru isplati s računa protivnika osiguranja, protivniku osiguranja ili trećoj osobi.
7. Prethodna mjera radi osiguranja novčane tražbine sukladno odredbi članka 332. st. 1. i 2. Ovršnog zakona može se odrediti na temelju odluke suda koja nije postala ovršna ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.
7.1. U konkretnom slučaju predložena je prethodna mjera zabrane da se protivniku osiguranja ili trećoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja, isplati s njegova računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera, propisana člankom 335. st. 1. točka 3. Ovršnog zakona.
9. Iz uvida u prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj P-1000/2022., i prvostupanjsku presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-434/2022., utvrđeno je da predlagatelj osiguranja ima novčano potraživanje prema protivnici osiguranja u visini koju je naveo u prijedlogu za osiguranje, s tim da presude nisu pravomoćne.
10. Iz uvida u specifikaciju Financijske agencije o izvršenju osnove za plaćanje utvrđeno je da je predlagatelj osiguranja 4. kolovoza 2022. podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-855/2017. i da je do 21. studenog 2024. sa računa protivnika osiguranja na račun predlagatelja osiguranja prenesen iznos od 15.377,70 eura, dok je iznos od 93.469,84 eura ostao nenaplaćen.
11. Sporno je u postupku da li je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim opasnost da bi se bez mjere osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine.
11. Drugostupanjski analizirajući ispunjenje pretpostavki propisanih odredbama članka 332. st. 1. i 2. Ovršnog zakona smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da u konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da bi se bez mjere osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine.
11.1. Naime, svoj prijedlog predlagatelj osiguranja temelji samo na podatcima iz specifikacije Financijske agencije o izvršenju osnove za plaćanje potraživanja iz pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob- 855/2017., koje nije u pretežnom dijelu naplaćeno, ali ne dostavlja nijedan dokaz koji bi upućivao na činjenicu da protivnica osiguranja radnjama i postupcima želi onemogućiti ili znatno otežati ostvarenje njegove novčane tražbine.
11.1. Naprotiv, predlagatelj osiguranja kada navodi da protivnica osiguranja nema nikakve druge imovine, uopće ne navodi postojanje i drugih postupaka u tijeku (provjerom u sustavu e-spis to su predmeti poslovni broj P-2085/21, P-5318/22, P Ob-326/22, P-3032/2023), koji se vode oko pitanja vlasništva vrlo vrijedne imovine, pa je nužno ocijeniti razmjernost između s jedne strane činjenice da predlagatelj osiguranja ima nenaplaćeno potraživanje u visokom iznosu i činjenice da egzistiraju i drugi sporovi u kojima i protivnica osiguranja ima novčana potraživanja i u kojima je predmet spora vrjednija imovina od potraživanja predlagatelja osiguranja.
11.2. Ocjenom svih iznesenih činjenica drugostupanjski sud smatra da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez predložene prethodne mjere osiguranja bilo onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje njegove tražbine, prije svega jer stranke vode postupke oko vrlo vrijedne imovine iz koje će se moći namiriti predmetna potraživanja.
12. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 380. stavka 2. ZPP-a, u vezi sa člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona, riješeno kao u izreci ovoga rješenja.
U Požegi 20. veljače 2020.
.
Sudac:
Branimir Miljević
