Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj Gž Ob-41/2025-2

Split, Gundulićeva 29a

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, po sutkinji Mirjani Rubić kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagateljice FB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] koju zastupa punomoćnica Josipa Milković, odvjetnica iz [adresa] protiv protustranke JB iz [adresa] kojeg zastupa privremena zastupnica Josipa Miffek-Herak, odvjetnica iz Petrinje, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Petrinja, OIB 52966791065, Petrinja, Turkulinova 35 kojeg zastupa diplomirana pravnica UB, zaposlenica, radi lišenja prava na roditeljsku skrb za mlt. GB OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa posebna skrbnica VB iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, Zagreb, Savska cesta 41/IV, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Petrinji poslovni broj R1 Ob-202/2024-20 od 15. siječnja 2025., dana 20. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protustranke te se ukida rješenje Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Petrinji poslovni broj R1 Ob-202/2024-20 od 15. siječnja 2025. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem protustranka JB je lišen prava na roditeljsku skrb prema mlt. kćerci OB.

2.Protiv citirane odluke žali se protustranka zbog bitne povrede odredaba izvanparničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe kako pobijano rješenje ima nedostatke zbog kojih se ne može valjano ispitati, posebno jer je obrazloženje u suprotnosti sa stanjem spisa. Ukazujući kako sud zanemaruje sadržaj očitovanja HZSR prema kojemu otac povremeno kontaktira mlt. kćerku, smatra neosnovanim razloge uslijed kojih protustranka nije saslušana jer je sud trebao odrediti saslušanje protustranke te obvezati privremenog zastupnika da o toj dokaznoj radnji obavijesti protustranku i time omogućiti protustranci da bude saslušan kao stranka u postupku. Drži kako se pobijano rješenje temelji na iskazu predlagateljice koji nije potvrđen niti jednim dokazom, niti je predlagateljica dokazala postojanje pravnog interesa, a niti je sud valjano obrazložio koji su to razlozi i zašto bi bilo u interesu djeteta da se otac liši prava na roditeljsku skrb. Zbog svega predlaže preinačiti pobijano rješenje i odbiti zahtjev predlagateljice, odnosno pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak.

2.1.Na žalbu nije odgovoreno.

3.Predmet ovog izvanparničnog postupka je odlučivanje o prijedlogu radi lišenja prava na roditeljsku skrb oca JB (nastavno: protustranka) u odnosu na mlt. GB rođene **.**.2019.

4.Prema odredbi članka 170. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 nastavno: ObZ) sud će roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava i grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava, a člankom 171. ObZ-a propisane su posebne pretpostavke, izvan navedenih, za lišenje prava na roditeljsku skrb.

4.1.Postupak radi lišenja prava na roditeljsku skrb je složen i posebno osjetljiv s aspekta prava na poštivanje obiteljskog života zajamčenog odredbom članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99, 14/02 i 1/06, dalje: EKLJP) i članka 35. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14, dalje: Ustav), ali i s aspekta obveze države da u okolnostima konkretnog slučaja osigura ostvarivanje najboljih interesa djeteta u skladu s odredbom članka 3. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 12/92, dalje: Konvencija) imajući na umu i načelnu zabranu odvajanja djeteta od roditelja u skladu s odredbom članka 9. Konvencije koje je dopušteno samo iznimno, i to uz uvažavanje najboljih interesa djeteta.

4.2.Lišenjem prava na roditeljsku skrb sud se kao tijelo javne vlasti na sasvim izravan i vrlo ozbiljan način miješa u pravo protustranke na njegov obiteljski život jer je smisao ove mjere potpuno onemogućiti roditelja u njegovoj skrbi za dijete kada je njegovo postupanje štetno za dijete i kada je to nužno za zaštitu djetetovih najboljih interesa jer je najbolji interes djeteta temeljno načelo u pitanju odlučivanja o pravima djeteta.

4.3.Ova krajnja mjera ograničavanja roditelja na ostvarivanje prava na roditeljsku skrb se određuje u slučajevima u kojima aktivnosti i mjere svih nadležnih tijela prema roditelju nisu polučile rezultat koji bi zadovoljio zahtjeve najboljeg interesa djeteta jer određivanje ove mjere znači da roditelji doista ne izvršavaju sadržaj roditeljske skrbi na način na koji su dužni to činiti. U tom smislu lišenje prava na roditeljsku skrb nije sankcija roditelju nego mjera kojom se štiti najbolji interes i dobrobit djeteta.

5.U provedenom postupku prvostupanjski je sud utvrdio kako je protustranka otac mlt. GB rođene u izvanbračnoj zajednici koja je prestala prije gotovo 5 godina, a mlt. dijete nastavilo živjeti s predlagateljicom, time da je protustranka bio upoznat da se vode postupci u vezi s djetetom u kojima nije sudjelovao te mu je naloženo plaćati uzdržavanje ali tu svoju obvezu ne podmiruje. Susreti i druženja između mlt. djeteta i protustranke se ne odvijaju te protustranka uopće ni na koji način ne kontaktira predlagateljicu niti svoju malodobnu kćer, nije zainteresiran za njezin život, odrastanje i donošenje bilo kakvih odluka, a mlt. dijete je s teškoćama u razvoju s poremećajem iz spektra autizma uz nerazvijen govor, odnosno utvrđen je 4. stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, pri čemu predlagateljica u potpunosti brine i skrbi o mlt. djetetu samostalno unazad gotovo 5 godina, dok protustranka kao otac ne izvršava roditeljsku skrb o mtl. djetetu gotovo 5 godina. Ujedno sud navodi kako protustranku "nije mogao saslušati jer je privremeni zastupnik postavljen iz razloga što unatoč sudu poznatoj adresi protustranka ili izbjegava preuzeti sudsko pismeno ili postoje drugi razlozi njegove pasivnosti, a do dana donošenja ove odluke protustranka nije kontaktirala sud osobno niti preko svoje privremene zastupnice.".

5.1.Slijedom navedenog prvostupanjski je sud smatrao kako protustranka kao roditelj ne izvršava niti jedan aspekt roditeljske skrbi, za što ne nalazi opravdane razloge niti u okolnostima odvojenog života (u inozemstvu), tim više što je upoznat da su se vodili postupci radi reguliranja prava djeteta, slijedom čega je pozivom ne odredbe članaka 91., 92., 170. i 171. ObZ-a odlučio kao u izreci.

6.Za sada, ovaj drugostupanjski sud ne može prihvatiti utvrđenja i zaključak suda prvog stupnja kako je u najboljem interesu mal. GB da se njezinog oca u potpunosti liši roditeljske skrbi.

6.1.To stoga što pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama iz kojih bi se moglo opravdavati donošenje pobijane odluke u osporenom sadržaju, što predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. toč. 11. ZPP-a, zbog koje se odluka ne može ispitati, a posljedično tome i činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno te se ne može ispitati ni valjanost primjene materijalnog prava.

7.Prema stanju u spisu proizlazi kako je protustranci postavljen privremeni zastupnik sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje:ZPP; članak 84. stavak 2. točka 5.) nakon što nije bilo moguće izvršiti dostavu na adresu protustranke u Njemačkoj koju je pribavilo nadležno tijelo HZSR.

7.1.Međutim, cijeneći prije svega navode privremenog zastupnika vidljivo je kako je prvostupanjski sud propustio odlučiti o izvođenju dokaza saslušanjem protustranke sukladno odredbama ZPP-a jer je odlučio saslušati samo predlagateljicu.

7.2.Dakle, u pravu je žalitelj kada navodi da je dokaz saslušanjem protustranke trebalo pokušati izvesti s tim da je poziv za ročište radi saslušanja za protustranku trebalo uputiti preko privremenog zastupnika (članak 268. stavak 2. i 3. ZPP).

7.3.Pored svega navedenog iz stanja u spisu proizlazi da je predlagateljica već u prijedlogu označila adresu protustranke u Njemačkoj ([adresa]) koja je različita od adrese koju je pribavio HZSR ([adresa]) time da na potonju očito nije bilo moguće izvršiti dostavu (list 39 spisa, dostava vraćena uz napomenu da je primatelj nepoznat).

7.4.Stoga je u navedenim okolnostima prvostupanjski sud bio dužan, ako protustranci nije moguće dostaviti poziv na adresu označenu po HZSR na koju je dostava pokušana, pokušati izvršiti dostavu i na adresu iz prijedloga.

7.5.Tek nakon svih ovih radnji, ako se ostvare zakonski razlozi sud bi mogao odustati od izvođenja dokaza saslušanjem protustranke.

9.Stoga će prvostupanjski sud u nastavku postupka otkloniti uočenu bitnu povredu te u skladu s datim uputama dopuniti činjenično stanje i na temelju pravilne ocjene izvedenih dokaza i na temelju rezultata postupka donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku uz uvažavanje najboljeg interesa djeteta kao temeljnog načela u pitanju odlučivanja o pravima djeteta.

10.Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci (č

lanak 370. ZPP-a u svezi s

člankom 346. ObZ

).

U Splitu, 20. veljače 2025.

SUTKINJA

Mirjana Rubić