Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj Gž-3281/2024-2
Split, Gundulićeva 29a
REPUBLIKA HRVATSKA
RJEŠENJE
Županijski sud u Splitu po sutkinji Mirjani Rubić u pravnoj stvari tužitelja Grad Hvar, Hvar, Milana Kukurina 2 OIB01250166084, zastupan po punomoćniku Mirku Butoroviću, odvjetniku u Hvaru protiv tuženika pod 1./Mepling d.o.o. Split, pod 2/IE, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Branko Čutura, odvjetnik u Splitu, radi isplate i naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika pod 1. protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj Pn- 603/2015 od 17. rujna 2024., dana 20. veljače 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tuženika pod 2. te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj Pn-603/2015 od 17. rujna 2024.
Obrazloženje
1.Pobijanim rješenjem utvrđen je prekid postupka u odnosu na tuženika pod 1. Mepling d.o.o. budući su nad istim nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka (točka I.) te je određeno postupak nastaviti kada stečajni upravitelj sukladno odredbi čl. 215. stavak 1. ZPP-a preuzme postupak (točka II.).
2.Protiv te odluke žali se drugotuženik IE zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. u svezi sa člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje:ZPP). U bitnome žalitelj smatra kako se postupak može riješiti samo na jednak način u odnosu na oba tuženika, da tužitelj svoju tražbinu u stečajnom postupku iza prvotuženika nije prijavio pa da je trebalo primijeniti odredbu članka 215. stavak 2. ZPP-a jer je do prekida došlo iz razloga navedenih u članku 212. stavak 5. ZPP-a. Žalbeni je prijedlog ispraviti/dopuniti pobijano rješenje, odnosno preinačiti ga na način da se utvrdi prekid postupka u odnosu na oba tuženika, zatim da se postupak u odnosu na oba tuženika nastavi po službenoj dužnosti i utvrdi da se ima smatrati kako je tužitelj povukao tužbu naspram oba tuženika jer svoju tražbinu nije prijavio u stečajnom postupku.
2.1.U odgovoru na žalbu predloženo je njezino odbijanje.
3.Žalba nije osnovana.
4.Neutemeljeno žalitelj ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a konkretno ne navodeći u čemu bi se ista sastojala, jer pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
4.1.Također nije nađeno obilježja bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u okviru ovlaštenja iz članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi sa člankom 381. ZPP-a.
5.Glede pravne pouke je navesti kako je samo u slučaju iz članka 213. stavak 6. ZPP-a propisano da kod prekida postupka zbog podnošenja zahtjeva Sudu Europske unije (stavak 1. točka 2. tog članka) žalba nije dopuštena, a niti jednom drugom odredbom pravo na žalbu protiv rješenja o prekidu postupka nije isključeno.
5.1.Naprotiv, odredbom članka 218. stavak 1. ZPP-a propisano je da žalba protiv rješenja kojim se utvrđuje prekid postupka (članak 212.) ili određuje (članak 213) prekid postupka ne zadržava nastupanje pravnih učinaka rješenja što nepobitno potvrđuje kako ovdje vrijedi opće pravilo o žalbi protiv rješenja iz članka 378. stavak 1. ZPP-a, radi čega nije bilo mjesta sadržaju pouke o pravnom lijeku prema kojemu nije dopušteno pravo na žalbu protiv pobijanog rješenja.
5.2.No pogrešna uputa o pravnom lijeku ne može ići na štetu stranke, a osim toga drugotuženik je žalbu podnio unutar zakonskog roka, no i da je nije u tom roku podnio, žalbeni sud bi takvu žalbu smatrao pravovremenom i o njoj bi odlučivao pa navedena pogrešna pravna uputa nije bila od utjecaja na zakonitost rješenja.
6.Iz sadržaja spisa proizlazi da je tužitelj Grad Hvar 20. travnja 2009. podnio tužbu protiv tuženika pod 1. Mepling d.o.o., Opuzen (kasnije uslijed promjene sjedišta: Split, Gundulićeva 26-32) i pod 2. IE iz [adresa], radi isplate i naknade štete, da je nad tuženikom pod 1. bio otvoren stečajni postupak pred Trgovačkim sudom u Splitu i da je rješenjem tog suda Tt-17/4335-2 od 20. lipnja 2017. brisan iz sudskog registra.
6.Naime, registarski sud po službenoj dužnosti briše subjekt upisa nakon što stečajni sudac dostavi pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka (članak 67. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“ broj 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14, 110/15,40/19, 34/22, 123/23).
7.Pravomoćna odluka registarskog suda kojom se određuje brisanje društva s ograničenom odgovornošću po službenoj dužnosti razlog je za prestanak društva (članak 466. stavka 1. točka 7. Zakona o trgovačkim društvima, „Narodne novine“ broj 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15,40/19,34/22 i 123/23 dalje: ZTD). Prema odredbi članka 4. ZTD-a trgovačko društvo gubi svojstvo pravne osobe brisanjem iz sudskog registra.
8.Učinci spomenute odluke u odnosu na parnični postupak koji je u tijeku propisani su odredbom članka 212. točka 4. ZPP-a
9.Sukladno navedenom, prestankom postojanja tuženika pod 1. kao pravne osobe uslijed brisanja iz sudskog registra, na temelju odredbe članka 212. stavak 4. ZPP-a po sili zakona nastupio je prekid postupka, a samo rješenje kojim se to utvrđuje je deklaratorno.
10.Prekinuti parnični postupak moguće je nastaviti uz ispunjenje pretpostavki propisanih člankom 215. stavkom 1. ZPP-a, odnosno kad nasljednik ili skrbnik ostavine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravitelj ili pravni slijednici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učini.
11.Sama činjenica prestanka postojanja prvotuženika brisanjem iz sudskog registra ne znači da se parnični postupak koji je u prekidu ex lege ne može nastaviti i nakon zaključenja stečajnog postupka nad dužnikom i njegovog brisanja iz sudskog registra nakon njegovog brisanja iz sudskog registra, u ime i za račun stečajne mase mogu se voditi sporovi (članak 289. stavak 4. SZ-a), a stečajnu masu dužan je zastupati stečajni upravitelj (članak 89. stavak 1. točka 15. SZ-a).
12.Prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da je u odnosu na prvotuženika nastupio prekid postupka.
13.Međutim, ovdje je prekid nastupio po sili zakona jer je tuženik pod 1. prestao postojati, kako to proizlazi iz razloga pobijanog rješenja te podataka iz sudskog registra javno objavljenih i dostupnih, uslijed čega više ne može biti stranka u postupku (članak 77. ZPP), odnosno do prekida je došlo temeljem razloga iz članka 212. stavak 4. ZPP-a.
14.No s obzirom na žalbene navode tuženika pod 2. bilo je potrebno razmotriti jesu li bile ispunjene zakonske pretpostavke za prekid postupka i u odnosu na njega, odnosno i za nastavak postupka i utvrđenje da je tužba povučena u odnosu na oboje tuženika (članak 215. stavak 2. ZPP).
15.Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da se tuženici pod 1. i 2. kao zakupci po ugovoru o zakupu nekretnine zaključenom s tužiteljem kao zakupodavcem 20. ožujka 1997. kojim su se solidarno obvezali izvršavati sve obveze iz tog ugovora, solidarno obvežu na isplatu vrijednosti neizvršenih a ugovorenih investicija i naknadu štete u visini ostvarene zarade za vrijeme od otkaza ugovora o zakupu do ispražnjenja i predaje nekretnine tužitelju u ovršnom postupku.
16.Iz činjenične osnove tužbe proizlazi da tuženici pod 1. i 2. nisu suparničari u smislu odredbe članka 201. ZPP-a u odnosu na koje se prema zakonu, odnosno prirodi pravnog odnosa, spor može riješiti na jednak način prema svima i koji bi se zbog toga smatrali kao jedna parnična stranka.
17.To što su tuženici solidarni dužnici obveze samo po sebi ne znači da su oni nužni jedinstveni suparničari jer se spor prema svakome od njih ne mora riješiti na jednak način.
17.1.Naime, kada su u pitanju solidarni dužnici vjerovnik može po svom izboru zahtijevati ispunjenje obveze u cjelini i djelomično od svih dužnika ili od bilo kojeg pojedinačno pa se spor ne mora riješiti na jednak način prema svima, jer pojedini od njih mogu imati svoje posebne prigovore (članak 196. stavak 1. i članak 200. ZPP).
18.Dosljedno, time što je po sili zakona došlo do prekida postupka u odnosu na tuženika pod 1. iz razloga navedenih u članku 212. stavak 4. ZPP-a, nije nastupio i prekid postupka u odnosu na tuženika pod 2., niti je pobijanom odlukom počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 1. u svezi sa člankom 215. stavak 2. ZPP-a, kako to neosnovano smatra žalitelj.
19.Zaključno, ispitivanjem prvostupanjskog rješenja nisu utvrđeni razlozi pobijanja po tuženiku pod 2., a ni razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP), a nastupom pravomoćnosti odluke o prekidu postupka u odnosu na tuženika pod 1., sud prvog stupnja će postupiti sukladno članku 215. b stavak 2. ZPP-a.
U Splitu, 20. veljače 2025.
SUTKINJA
Mirjana Rubić
