REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-575/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OH, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Ines Bilandžić Arbutina, odvjetnica u Garešnici, protiv tuženika OHF, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Krpan, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 3468/2024-2 od 15. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2764/2018-50 od 14. svibnja 2024., u sjednici održanoj 19. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljeno pravno pitanje.
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3468/2024-2 od 15. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2764/2018-50 od 14. svibnja 2024.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanje koje glasi:
„Može li se zasnovati založno pravo na nekretninama na temelju ugovora koji sadrži samo ovjereni potpis založnog dužnika, a od strane vjerovnika je potpisan od neovlaštene osobe?“
Kao razloge važnosti navodi presudu Visokog trgovačkog suda RH posl.br. Pž- 1259/23 od 05.06.2024., odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Rev 3029/1998-3 od 06.02.2002. i presudu Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž-648/2020 od 06.05.2020.
Tuženik navodi i da mu je zbog počinjene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387., čl. 389.a i 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) ovaj je sud zaključio slijedeće. Prema utvrđenjima nižestupanjskih sudova tuženik nije potpisao ugovor o zajmu pa sudovi zaključuju da je isti nepostojeći i da se na temelju istoga nije mogao upisati zalog na nekretninama. Pri tome i zaključuju da su navodi tuženika o sklapanju ugovora u usmenom obliku pravno neodlučni. Tuženik svoje pitanje temelji zapravo na tvrdnji da je ugovor nastao zato jer ga je naknadno odobrio priznavajući uplate. Time iznosi svoj subjektivni stav o nastanku ugovora koji je protivan utvrđenjima u postupku pri čemu sudovi nisu utvrdili činjenicu uplata. U pravnoj i činjeničnoj situaciji u kojoj je pisani ugovor bio temelj upisa založnog prava, a koji tuženik nije potpisao pa time nije niti nastao, pitanje tuženika nije važno za osiguranje jedinstvene primjena prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, pa niti praksa na koju se tuženik poziva, a koja se odnosi na sasvim drugu pravnu i činjeničnu situaciju, nije od utjecaja. Radi navedenoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja.
4. U odnosu pak na razlog iz čl. 385. a st. 2. ZPP-a predlagatelju valja naznačiti da je sud drugoga stupnja vrlo iscrpno, jasno i detaljno obrazloženo naveo razloge za donošenje svoje odluke. Pritom mu valja ukazati da su, protivno navodima prijedloga, na jasan i nedvojben način dali ocjenu nalaza i mišljenja vještaka sa kojom predlagatelj polemizira. Isto tako, predlagatelj navodi da ne postoje okolnosti za utvrđenje ugovora ništetnim što u postupku nije utvrđeno, već je utvrđeno da ugovor nije niti nastao. Stoga takvim paušalnim navodima tuženik nije učinio vjerojatnim povredu prava na pravično suđenje. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a odlučeno kao u toč. II. izreke ovoga rješenja.
Zagreb, 19. veljače 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
