REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-489/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika GO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Slavko Pavlović Lučić, odvjetnik u Makarskoj, protiv tuženice-protutužiteljice GOF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Dragan Marin, odvjetnik u Makarskoj, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženice- protutužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž-39/2023-4 od 10. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-3179/2019- 20 od 2. studenoga 2022., u sjednici održanoj 19. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tuženice-protutužiteljice za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tuženice-protutužiteljice za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske.
Obrazloženje
1. Tuženica-protutužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž- 39/2023-4 od 10. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj P-3179/2019-20 od 2. studenoga 2022.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
1. Može li se smatrati da je u parnici radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, predmet spora koji je označen brojem a bez naznake da se radi o katastarskoj čestici te kulturom (voćnjak) različitom od one koja je u trenutku zaključenja glavne rasprave upisana u zemljišnoj knjizi (stambena zgrada i dvorište), određen sukladno čl.9.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te sukladno čl.11.st.3. Zakona o zemljišnim knjigama, te da li primjena čl.11.st.3. ZZK zavisi od toga da li je tuženik osporio podatke o nekretnini do zaključenja glavne rasprave ili je o tome sud dužan voditi računa po službenoj dužnosti?
2. Kada površinu nekretnine navedenu u tužbenom zahtjevu iz tužbe, u parnici radi utvrđenja vlasništva na realnom dijelu nekretnine koji tužitelj drži u posjedu, nakon zaključenja prethodnog postupka i provedenog mjerničkog vještačenja tužitelj poveća, radi li se o preinačenju tužbe ili o usklađenju sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka jer je za tu činjenicu tek tada saznao, te da li dopuštenost takve radnje tužitelja zavisi od držanja tuženika nakon dostave podneska kojim je tužbeni zahtjev preinačen?
3. Da li tužbeni zahtjev u parnici u kojoj se tužba temelji na činjenici da je tužitelj u pogledu nekretnine s pravnim prednikom tuženika kao sada upisanim vlasnikom, zaključio usmeni pravni posao kupoprodaje koji je u cijelosti i realiziran, treba glasiti na utvrđenje prava vlasništva tužitelja na nekretnini ili u tom slučaju tužbeni zahtjev treba glasiti na utvrđenje da je između tužitelja i pravnog prednika tuženika u pogledu nekretnine zaključen ugovor o kupoprodaji uz zahtjev da se tuženiku kao sada upisanom vlasniku, naloži izdavanje tabularne isprave za upis prava vlasništva tužitelja na nekretnini, odnosno na utvrđenje da je tužitelj od pravnog prednika tuženika ugovorom o kupoprodaji kupio nekretninu, te da se tuženiku kao sada upisanom vlasniku nalaže trpljenje upisa prava vlasništva tužitelja na istoj?
4. Da li je žalbeni sud dužan cijeniti kao žalbene razloge od odlučnog značaja o kojima se dužan očitovati sukladno odredbi čl.375. st.1. ZPP-a, žalbene razloge kojima se, pozivom na isprave dostavljene u dokazne svrhe od strane žalitelja koje ni prvostupanjski sud u svojoj presudi ne cijeni u dokazne svrhe, ukazuje na žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te da li se žalbeni sud u tom slučaju može samo paušalno osvrnuti na takve žalbene razloge navodeći kako ostale žalbene navode o činjenicama utvrđivanim ostalim izvedenim dokazima nije bilo potrebno obrazlagati, jer isti nemaju utjecaja na bitne činjenice koje su naprijed iznesene, a samo o istima ovisi pravilnost primjene materijalnog prava prilikom odlučivanja o zahtjevima stranaka?
Kao razloge važnosti za pitanje pod 1. navodi odluku Županijskog suda u Rijeci posl. broj Gž-4270/2020 od 25.10.2023. i Županijskog suda u Zagrebu posl. broj: Gž- 101/2020-2 od 21. srpnja 2021. Kao razloge važnosti za pitanje pod 2. navodi odluke Županijskog suda u Zadru posl. broj Gž-676/17-5 od 14.02.2018. i Županijskog suda u Bjelovaru posl. broj Gž-188/2018-2 od 9.05. 2019. U odnosu na pitanje pod 3. navodi odluke Županijskog suda u Bjelovaru posl. broj Gž-182/09-2 od 26.03.2009. i Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž-101/2020-2 od 21.07 2021. U odnosu na pitanje pod 4. navodi odluke ovoga suda broj Rev 1425/2016-3 od 19.02.2019. i Rev- x 769/12 od 18. rujna 2013.
Predlagateljica navodi i da joj je u postupcima pred nižestupanjskim sudovima zbog teških povreda odredaba parničnog postupka povrijeđeno ustavno pravo na pošteno suđenje, koje uključuje načelo jednakost oružja, a koje načelo je propisano čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387., čl. 389. a i 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) ovaj je sud zaključio slijedeće. Prvim postavljenim pitanjem predlagateljica polazi od pogrešnog shvaćanja da predmet spora ne bi bio dovoljno određen radi navođenja kulture zemljišta koja da je različita od one upisane u zemljišnoj knjizi. Naime, iz obrazloženja pobijane odluke sasvim jasno proizlazi da je presuda donesena prema službenom stanju u zk. izvatku. Osim toga, tužbenim je zahtjevom tužitelj ovlašten provesti prijavni list kojim će se izvršiti cijepanje matične čestice i time dobiti novu oznaku zasebne katastarske čestice. Stoga praksa na koju uz ovo pitanje dostavlja nije činjenično i pravno istovjetna kao u ovoj parnici, pa pitanje nema značenje pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i svih u njegovoj primjeni. U odnosu na drugo postavljeno pitanje predlagateljica pita o mogućnosti preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka i nakon provedenog vještačenja. Odluka suda iz pobijane odluke u tom je dijelu u skladu s pravnim shvaćanjem ovoga suda iz odluke broj Rev-656/2021-2 od 24. svibnja 2023. Stoga sudska praksa na koju se poziva nije od utjecaja pa niti to pitanje nema značenje pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i svih u njegovoj primjeni. U postupku je utvrđeno da je tužitelj spornu nekretninu stekao dosjelošću, pa se 3. pitanje koje se odnosi na način stjecanja vlasništva pravnim poslom ne odnosi na pravno shvaćanje iz pobijane odluke. Konačno, 4. pitanje kojim se uopćeno pita o postupanju suda drugoga stupnja povodom odlučivanja o žalbi polazi od pogrešne i subjektivne tvrdnje predlagateljice o tome da bi se sud drugoga stupnja samo paušalno osvrnuo na žalbene navode. Stoga niti sudska praksa uz ta pitanja nije od utjecaja te je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja.
4. U odnosu pak na razlog iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a predlagateljici valja ukazati da su sudovi vrlo iscrpno obrazložili razloge za prihvaćanje tužbenog zahtjeva i odbijanje protutužbenog zahtjeva pri čemu su za takvu odluku dali posve jasne, obrazložene i nedvojbene razloge, pa se ne može zaključiti o vjerojatnosti povrede ustavnog prava. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a je odlučeno kao u toč. II. izreke ovoga rješenja.
Zagreb, 19. veljače 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
