REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-414/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, zastupan po punomoćnici ŠE, dipl. iur, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-620/2024-2 od 7. studenog 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-156/2023-7 od 28. ožujka 2024., na sjednici održanoj 19. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-620/2024-2 od 7. studenog 2024. u odnosu na slijedeće pravno pitanje:
„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05 )?“
Obrazloženje
1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-620/2024-2 od 7. studenog 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-156/2023-7 od 28. ožujka 2024.,. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05)?
2. Može li stvarna šteta za tužitelja biti razlika između mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu u situaciji kada je rješenjem HZMO-a utvrđena invalidska mirovina zbog ozljede izvan rada, a koja mirovina je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uvijek manja od invalidske mirovine utvrđene zbog ozljede na radu?
3. Ako tužitelj unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl.27.st.1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno čl.27.st.3. tog Zakona, je li odredba čl.27.st.3. navedenog Zakona primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi specijalni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretno čl.161. -164. Zakona o mirovinskom osiguranju?
4. Je li za odluku u sporu radi naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika mjerodavan Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme isplate mirovine ili Zakon o obveznom osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete te odstupa li u tom pogledu drugostupanjska odluka od pravnog shvaćanja izraženog u odluci revizijskog suda br. Rev-5292/2019 od 16.06.2020. godine?
5. Je li Zakon o mirovinskom osiguranju lex specialis u pogledu naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine određene prema tom Zakonu, te je li Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) koji je stupio na snagu 01.01.2014. lex posterior u odnosu na Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) koji je stupio na snagu 01.01.2006.?“ pozivajući se na razlog propisan čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP navodeći da je riječ o pravnom pitanju važnom za odluku u sporu u pogledu kojih pobijana presuda odstupa od prakse viših sudova.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu sa čl. 385.a ZPP, ovaj revizijski sud je zaključio da je pravno pitanje citirano u izreci ovoga rješenja važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je riječ o pravnom pitanju u pogledu kojeg praksa viših sudova nije jedinstvena (tako i u odlukama ovoga suda Revd 1177/2023- 2 od 21. ožujka 2023., Revd 751/2024-2 od 10. srpnja 2024., Revd 2231/2024-2 od 28. kolovoza 2024., Revd 5310/2024-2 od 15. siječnja 2025.).
4. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 19. veljače 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
