REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-237/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja IČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Frano Bazina, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika SPORT VISION d.o.o., Zagreb, Bani 75, OIB: 30098672140, kojeg zastupa punomoćnik Marko Prpić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Jurčić i Prpić u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 19. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku SPORT VISION d.o.o. isplatiti tužitelju IČ iznos od 11.000,00 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 22. srpnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.950,00 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 19. veljače 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je bio radnik kod tuženika kada se dogodila predmetna ozljeda na radu. Naime, 15. svibnja 2021. na radnom mjestu u poslovnici Sport Vision d.o.o. koja se nalazi u trgovačkom centru City Centar One East došlo je do ozljede na radu tužitelja, na način kada je obavljajući poslove u opisu svog radnog mjesta, prilikom dohvaćanja kutije tenisica s police, izgubio ravnotežu zanjihavši se na ljestvama (koje je propisno rastvorio i pozicionirao prethodno) te se instinktivno uhvatio za regalnu policu s unutarnje strane kako bi se pridržao da ne padne s ljestvi, uslijed čega se porezao na predmetnu policu. U opisanoj ozljedi na radu tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede koje su kod tužitelja dovele do narušenog tjelesnog i duševnog zdravlja kako je to pobliže opisano u medicinskoj dokumentaciji što nedvojbeno ukazuje na činjenicu da je kod tužitelja, uslijed stradavanja u naprijed opisanom štetnom događaju, došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Slijedom navedenog, tužitelj ovom tužbom potražuju naknadu neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje koja se očituje u kvalifikatornim okolnostima - pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha, duševnih boli radi smanjenja životnih aktivnosti te duševnih boli radi naruženosti. Tužitelj trpi i imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Uzimajući u obzir sve navedeno, tužitelj na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno čl. 19. ZOO-a i novim Orijentacijskim kriterijima, a sve u okviru gore navedenih kvalifikatornih okolnosti, vodeći računa o njegovoj dobi, zanimanju, načinu nastanka štetnog događaja, kao i ostalim okolnostima konkretnog slučaja kao pravičnu novčanu naknadu za ukupnu štetu koju trpi potražuje iznos od 7.900,00 EUR sa zateznim kamatama od 16. svibnja 2021. do isplate. Tužitelj je poslao tuženiku Odštetni zahtjev radi pokušaja mirnog rješenja ovog spora, međutim tuženik na isti nije odgovorio. Potražuje trošak parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja do isplate.

1.1. Nakon nalaza i mišljenja vještaka tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 23. prosinca 2024., na ime naknade neimovinske i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, potražuje iznos od 11.000,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 22. srpnja 2024. do isplate te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako je predmetni nesretni događaj pokriven Policom osiguranja od nezgode broj 01-0260574-01 kod osiguratelja UNIQA osiguranje d.d. Tuženik se protivi osnovanosti i visini tužbe i tužbenog zahtjeva tužitelja. Tuženik je u poslovnici u kojoj je tužitelj bio zaposlen u potpunosti proveo zaštitu na radu te svim radnicima pa tako i tužitelju osigurao ispravna sredstva i opremu za rad pa tako i ljestve koje je tužitelj koristio prilikom štetnog događaja. Neovisno o tvrdnji tužitelja kako je propisno rastvorio i pozicionirao predmetne ljestve i sam tužitelj je u svojoj Izjavi od 19. svibnja 2021. izjavio kako se on osobno previše nagnuo unatrag uslijed čega su se ljestve zaklimale, a što potvrđuje i Izjava radnice NČ od 18. svibnja 2021. S obzirom na navedeno u izjavama tužitelja i radnice NČ razvidno je kako je upravo sam tužitelj svojom nepažnjom prilikom korištenja ljestava uzrokovao štetni događaj, a na koji tuženik kao poslodavac nije mogao utjecati niti je mogao spriječiti posljedice koje su uslijed toga nastale. Time je odgovornost tuženika kao poslodavca u ovom konkretnom slučaju u potpunosti isključena. Nadalje, nejasno je temeljem čega je tužitelj specificirao i odmjerio visinu iznosa koje potražuje. Iz priloženog Rješenja HZZO izuzev priznavanja prava tužitelju iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu ne proizilazi da bi tužitelju bila smanjena radna sposobnost, da bi mu bilo utvrđeno neko tjelesno oštećenje, te stoga nije jasno niti tužitelj isto ičime dokazuje u pogledu visine iznosa tužbenog zahtjeva niti istu specificira. Niti u pogledu imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti tužitelja, tužitelj ne podastire nikakav dokaz ili pojašnjenje u čemu i iz kojih razloga bi se takva tuđa pomoć i njega sastojala. Shodno navedenom, tuženik ističe kako je iznos naknade štete koju tužitelj potražuje u cijelosti paušalan i proizvoljan. Predlaže da sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom kao neosnovanim, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. O parnici je, sukladno prijedlogu tuženika, obavještena UNIQUA osiguranje d.d. koja u podnesku od 27. svibnja 2024. navela da nema pravni interes za sudjelovanje u parnici kao umješač.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (str. 4-25, 37-135, 326 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-502-03/21-02/1879, URBROJ: 338-21-02- 02-21-4 od 23. lipnja 2021. (str. 26-27 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-502-03/21-04/137, URBROJ: 338-21-02-02-21-4 od 22. studenog 2021. (str. 29-30 spisa), fotografije naruženja (str. 31-36, 327-328 spisa), Policu osiguranja od nezgode broj 01- 0260574-01 od 30. prosinca 2020. (str. 141 spisa), izjavu radnika IČ o događaju od 19. svibnja 2021. (str. 142 spisa), izjavu radnika NČ o događaju od 18. svibnja 2021. (str. 143 spisa), zdravstveni karton tužitelja (str. 149- 270 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. VČ (str. 319-321 spisa), saslušana je svjedokinja NČ (str. 271-272 spisa) te tužitelj (str. 272-273 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan. 6. Čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

7. Čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

8. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

9. Čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. istoga članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

10. Čl. 41. st. 1. ZZR-a propisano je da je poslodavac obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu.

11. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija.

12. Među strankama je sporna odgovornost tuženika te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

13. Prije svega valja reći da iz Rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-502-03/21-02/1879, URBROJ: 338-21-02-02-21-4 od 23. lipnja 2021. (str. 26-27 spisa) proizlazi da je tužitelju ozljeda nastala 15. svibnja 2021. kod tuženika kao poslodavca priznata kao ozljeda na radu dok iz obrazloženja predmetnog rješenja odnosno iz Prijave o ozljedi na radu proizlazi da je tužitelj, prilikom dohvaćanja kutije tenisica sa najviše police, izgubio ravnotežu zanjihavši se na ljestvama te se uhvatio za regalnu policu s unutarnje strane kako bi se pridržao da ne padne s ljestvi uslijed čega se porezao na predmetnu policu.

14. Iz iskaza svjedokinje NČ proizlazi da je u trenutku kada se sve dogodilo bila tamo i sve vidjela. Navedenog dana bila je gužva i trebala je otići u skladište po tenisice na zamolbu klijenta. Pojašnjava da su kutije sa patikama poredane po policama koje se protežu sve do stropa, on je visok negdje oko 2 m po njenoj procjeni. Patike su u kutijama postavljene na željeznim policama, i to po veličinama te su u procesu rada samo dužni popeti se na ljestve i izvući kutiju tenisica koje su u tom trenutku trebale. Tenisice koje su joj tad trebale nalazile su se jako visoko, na vrhu police, uzela je ljestve koje su bile na raspolaganju radi te potrebe, popela se, međutim nije mogla dosegnuti kutiju. Zvala je kolegu da joj pomogne jer je puno viši od nje, međutim, nakon što se on popeo na ljestve niti on kutiju nije mogao dosegnuti. Kada je kolega krenuo iščupati kutiju primijetila je da je krenuo unatrag, mislila je da će pasti na nju, onda je vidjela da se uhvatio za policu. Nije pao, međutim vidjela je da mu je krv krenula iz ruke i bilo je puno krvi. Vezano za same ljestve želi reći da smatra da su iste nestabilne, naime, radi se o željeznim ljestvama te kada se popnete na njih one se tresu. Navedene ljestve osigurao je poslodavac. Kad kaže da smatra da su nestabilne, pojašnjava da sada radi na drugom radnom mjestu sa sličnim procesom rada, ali u radu koriste druge ljestve koje su čvršće, stabilnije i imaju plastični vrh što znači kada ih stisnete da možete stati na njih i normalno se popeti. Kolega je bio prestrašen nakon što je vidio ruku i silnu krv, ona je otišla po prvu pomoć i zvali su Hitnu. Kako je uskoro završavala smjena, a Hitna nije došla, kolegica i ona su kolegu odvele u Hitnu, osobno, automobilom. Navodi da ljestve nisu bile potrgane, ali su bile jako nestabilne, što znači kada bi se netko popeo na njih, ljestve su se tresle i ne bi se osjećao sigurno. Ljestve je ranije koristila, ali da nije nikada pala s ljestvi. Nije joj poznato da je netko drugi pao s tih ljestvi. Kod istog poslodavca radila je negdje 6 mjeseci i to od 6. veljače 2021. do 15. kolovoza 2021. Ona i djelatnici drugi žalili su se poslodavcu na predmetne ljestve, ali ništa nije bilo uvaženo. Obučena je za siguran rad te da smatra da poslodavac ipak nije osigurao najbitnije sredstvo za siguran rad, a to su stabilne ljestve.

15. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se tada našao u skladištu kada ga je kolegica zamolila za pomoć da bi dohvatio kutiju s tenisicama. Popeo se na ljestve, radilo se o najvišoj polici i krenuo je iščupati kutiju, kada se zaljuljao i krenuo natrag tijelom, a kako je kolegica koja je danas pristupila bila odmah iza njega, uhvatio se rukom za policu da je ne "poklopi". Kada je vidio krv nije u tom trenutku znao što se zapravo dogodilo sa rukom, odnosno sa kažiprstom kao i sa ostalim prstima. Hodao je sumanuto po skladištu tražeći nekog da mu pomogne s obzirom da mu je krv jako curila. Nije uopće imao osjet u ta dva prsta iz koje je najviše tekla krv. Danas kolegica koja je pristupila mu je pomogla. Otišla je po kutiju za pomoć, te su zajedno otišli u kupaonicu da bi mi isprala ranu, nakon čega mu je zamotala šaku. I ranije se koristio sa tim ljestvama, a koliko mu je poznato postoje još jedne ljestve. Obje ljestve su dosta rasklimane i istrošene su od svakodnevnog korištenja. Više puta se žalio poslodavcu, voditeljici dućana te njezinoj zamjenici za ljestve. Inače, kako je dosta visok, često puta je mogao dosegnuti kutije, međutim kao u ovom slučaju kutija je bila na najvišoj polici pa se morao popeti. Inače u radu je dosta brz, takva je vrsta posla i pomažu jedni drugima kao kolege. Bio je na bolovanju od 15. svibnja 2021. do 18. siječnja 2023. Longetu je imao od ozljede do 1. kolovoza 2021., a pomoć u kući dok je imao longetu su mu pružali ukućani. Kod predmetnog poslodavca radio je od 5. srpnja 2019. do 15. svibnja 2021. do ozljede. Navodi da nije imao obuku za rad na siguran način, ispravu je samo potpisao. Navodi da ga i dalje šaka boli i da otežano radi sa tom rukom. Ukućani su mu pomagali na način da su za njega išli u kupovinu po hranu jer nije mogao voziti automobil, zatim pripremali su mu jela. Nije mogao narezati ništa jer je dešnjak, a ta ruka mu je ozlijeđena. Navodi da je radio po cijele dane te da je umor razlog cijelom događaju. Navodi da je radio sve što je bilo potrebno, nije na vrijeme dobivao slobodne dane te je bio iscrpljen od takvog načina rada. Pojašnjava da je po prirodi visok i jače konstitucije te da često puta radi toga nije morao koristiti ljestve, ali je bilo takvih situacija kao što je ova kada nije imao izbora. Tužitelj je pokazao sudu i prisutnima šaku desne ruke iz čega se vidi da je kažiprst okrenut prema od nekih 40 stupnjeva. Također uvidom u navedeni kažiprst vidljivo je da postoje ožiljci sa unutrašnje strane kao i da tužitelj ne može staviti navedeni kažiprst u ravan položaj sa ostalim prstima.

16. Sud je prihvatio kao istinit iskaz tužitelja jer je jasan, logičan i uvjerljiv te je u skladu s priležećom dokumentacijom i iskazom svjedoka NČ, koji iskaz je sud također ocijenio vjerodostojnim jer je životan, detaljan i uvjerljiv.

17. Cijeneći provedene dokaze, a osobito iskaz svjedoka NČ i tužitelja, sud je utvrdio da je do ozljeđivanja tužitelja došlo 15. svibnja 2021., prilikom obavljanja redovnih poslova za poslodavca, ovdje tuženika, na radnom mjestu u skladištu trgovine. Štetni događaj se dogodio kada se tužitelj radi dohvaćanja kutije sa patikama, koja se nalazila na najvišoj polici, popeo na nestabilne ljestve te izgubio ravnotežu, zaljuljao se i krenuo natrag tijelom, a kako ne bi pao uhvatio se rukom za policu na koju se porezao.

18. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka naveo da predmetne zgode tužitelj nije primijenio dužnu pažnju odnosno da je predmetna ozljeda nastala isključivo radnjom tužitelja, koju radnju tuženik nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći, niti otkloniti, stoga smatra kako se tuženik u cijelosti ima osloboditi objektivne odgovornosti. Međutim, iz izvedenih dokaza proizlazi da tuženik kao poslodavac nije postupio sukladno čl. 41. st. 1. ZZR-a obzirom nije organizirao rad na siguran način i to prije svega jer se zadnje police sa kutijama nalaze se na teško dostupnom mjestu, a radi čega su djelatnici morali koristiti rasklimane ljestve te izvlačiti kutije sa željeznih polica koje očito nisu bile prilagođene procesu rada. Naime, po stajalištu ovog suda, police na kojima se nalaze kutije, neovisno od kojeg su materijala izrađene, ne bi trebale imati takve neravnine ili oštre rubove koje bi, kao što se u ovom slučaju i dogodilo, zbog hvatanja za iste imale za posljedicu ozljede radnika.

19. Pri tome valja istaknuti i da tijekom postupka nije utvrđeno da bi postupanje tužitelja predstavljalo krajnju nepažnju, odnosno namjeru, u kojem slučaju bi bila isključena tuženikova odgovornost. Naime, iz dinamike nastanka štetnog događaja kako je ista utvrđena iz iskaza svjedoka i tužitelja, tužitelj je u trenutku nastanka štetnog događaja postupao na uobičajen način, obavljao je poslove sukladno nalogu tuženika, a do pada je došlo uslijed gubitka ravnoteže dok je pokušao izvući kutiju s cipelama s najviše razine polica. Iz navedenog nije vidljivo da bi štetu uzrokovao tužitelj svojom radnjom koja se može podvesti pod namjeru, odnosno krajnju nepažnju. Postupanje tužitelja odnosno njegovo naginjanje unatrag te gubitak ravnoteže mogao bi se podvesti jedino pod običnu nepažnju, za koji stupanj krivnje nema oslobođenja objektivne odgovornosti tuženika. Ovdje valja spomenuti i da za postojanje odgovornosti tuženika u ovom slučaju nije relevantno jesu li ljestve klimave ili ne, budući da tuženik odgovara i za štetu koja je nastala uslijed pada sa potpuno ispravnih ljestava, ukoliko ne postoje razlozi za isključenje odgovornosti. Naime, budući da tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti, nije odlučno je li tuženik prekršio pravila zaštite na radu ili ne, odnosno je li tuženik postupao sa krivnjom. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje sud nije posebno cijenio izjave tužitelja i svjedoka od 18. i 19. svibnja 2021. jer iz istih proizlazi način nastanka štetnog događaja ali ne i uzrok, koji je utvrđen u ovom postupku svim provedenim dokazima.

20. Polazeći od utvrđenja da tuženik nije dokazao postojanje okolnosti pod kojima se može osloboditi odgovornosti u smislu članka 25. ZZR-a te imajući u vidu da je ozljeda od 15. svibnja 2021. rješenjem HZZO-a tužitelju priznata kao ozljeda na radu sud je utvrdio da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja slijedom čega je dužan tužitelju nadoknaditi štetu koju je pretrpio u predmetnom štetnom događaju.

21. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku dr. VČ koji u svom nalazu i mišljenju navodi da je u štetnom događaju od 15. svibnja 2021. tužitelj zadobio lake tjelesne ozljede: rezne rane na drugom, trećem i četvrtom prstu desne šake / Vulnera sccisa digitorum II,III, et IV manus dex, te prekinuće duboke tetive savijača desnog kažiprsta / Sectio tendinis flexoris digiti II manus dex, iza kojih su nakon propisno provedenog kirurškog liječenja i fizikalne terapije zaostale trajne posljedice u vidu bolne i smanjene pokretljivosti, te ukočenosti donjeg zgloba desnog kažiprsta. Između mehanizma nastanka ozljeda i trajnih posljedica postoji direktna uzročno posljedična veza. Duševne boli zbog smanjenja općih životnih i radnih sposobnosti, imajući u vidu dob tužitelja, činjenicu da se radi o dominantnoj desnoj ruci te ozljedi desnog kažiprsta, koji je drugi po važnosti prst na šaci, ocjenjuje sa 10%, te će on u tom opsegu morati ulagati pojačane napore u svom budućem životu i radu. Primarni strah bio je intenzivan i kratkotrajan. Nakon adaptacije na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah zbog brige za zdravlje i ishod liječenja jakog intenziteta kroz 7 dana srednjeg intenziteta kroz 14 dana, te slabijeg intenziteta kroz 8 tjedana. Fizičke boli jakog intenziteta imao je 7 dana, srednjeg intenziteta 14 dana a slabijeg intenziteta kroz 10 tjedana. Kasniji i sadašnji bolovi ulaze u ocjenu pojačanih napora. Tuđa pomoć u smanjenom opsegu od 4 sata dnevno bila mu je potrebna kroz 12 tjedana. Naruženost zbog ožiljaka i deformacije desne šake koja je stalno vidljiva drugim osobama ocjenjuje kao srednji stupanj. Pri ocjeni straha, boli i tuđe pomoći imao je u vidu da je tužitelj u dva navrata podvrgnut operativnim zahvatima. Liječenje posljedica ovog štetnog događaja završeno je 21. srpnja 2024.

22. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika dr. VČ budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo te na temelju relevantne medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja, a na navedeni nalaz i mišljenje niti stranke nisu imale primjedbi.

23. Na temelju odredbe čl. 19. ZOO-a, a u vezi s čl. 1046. i čl. 1100. istog zakona, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti. Provedenim dokazima sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke boli, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženja te strah temeljem odredbe iz članka 1100. ZOO-a, a temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a i pravo na naknadu štete zbog pružene tuđe pomoći i njege. Visine pojedinih zahtjeva sud je cijenio po slobodnoj ocjeni imajući u vidu sve relevantne okolnosti značajne za svaki pojedini vid štete, odnosno, pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu neimovinske štete te o visini njezine naknade sud je vodio računa o značenju povrijeđenoga dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom.

24. Cijeneći utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet bolova, lokalitet povrede i način liječenja sud je ocijenio tužitelju primjerenom naknadu u iznosu od 2.150,00 EUR. Imajući u vidu u nalazu i mišljenju vještaka opisanu vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja sud je ocijenio primjerenom naknadu u visini od 2.000,00 EUR. Zbog navedenih ozljeda tužitelju je smanjena radna i opća životna sposobnost za 10 % te trpi duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti. Imajući u vidu životnu dob tužitelja (rođen 1993. godine) te očekivani životni vijek kao i lokalitet ozljede, sud smatra da tužitelju na ime duševnih boli zbog umanjenja životne aktivnosti pripada primjerena naknada u iznosu od 1.500,00 EUR. Pri ocjeni primjerene naknade zbog naruženja sud je vodio računa o činjenici lokacije naruženja te vidljivosti slijedom čega ovaj sud smatra da tužitelju po ovoj osnovi pripada pravična novčana naknada u iznosu od 4.400,00 EUR. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da tužitelju temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada ukupan iznos 10.050,00 EUR.

25. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, sud je primijenio čl. 1089. st. 2. u vezi s čl. 1095. st. 1. ZOO-a, te smatra kako je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi imovinsku štetu. Troškovi naknade za tuđu pomoć i njegu koju su tužitelju pružali ukućani, utvrđeni su u skladu s iskazom tužitelja te nalazom i mišljenjem vještaka prema intenzitetu i trajanju potrebe za ovakvom pomoći i njegom od ukupno 336 sati s tim da je cijena jednog sata od 3,32 EUR utvrđena u smislu čl. 223. st. 1. ZPP-a. Stoga je sud utvrdio da tužitelju s ove osnove pripada ukupan iznos od 1.115,52 EUR.

26. Imajući u vidu navedeno ovaj sud smatra da tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti pripada ukupan iznos od 11.165,52 EUR, međutim kako je tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zatražio iznos od 11.000,00 EUR dosuđen mu navedeni iznos i odlučeno je kao u izreci.

27. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Obzirom tužitelj potražuje zakonsku kamatu od 22. srpnja 2024. pa do isplate odnosno od dana nakon završetka liječenja sud je zahtjev koji se odnosi tijek kamate ocijenio osnovanim. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 100 bodova, trošak sastava podneska od 2. travnja 2024. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 11. travnja 2024. i 22. svibnja 2024. po Tbr. 9/1 – po 100 bodova, zastupanja na ročištu 25. rujna 2024. po Tbr. 9/2 – 50 bodova, trošak sastava podneska od 24. prosinca 2024. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 5. veljače 2025. po Tbr. 9/1 – 100 bodova te trošak pristupa na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3 -50 bodova odnosno ukupno 700 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 1.400,00 EUR, a što uz PDV od 25% iznosi 1.750,00 EUR. Tužitelju je priznat i trošak plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 EUR, dakle tužitelju je ukupno priznat trošak u iznosu od 1.950,00 EUR.

29. Tužitelju nije priznat, na temelju čl. 155. st.1. ZPP-a, trošak sastava podnesaka od 11. rujna 2024. obzirom isti nije bio potreban za vođenje postupka.

30. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

31. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 19. veljače 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.