REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] M 5

Poslovni broj: Us I-380/2024-8

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Jakoplić, u upravnom sporu tužiteljice ML iz [adresa], Kralja Ljudevita Posavskog 99, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Moreno Pajković, odvjetnik u Rijeci, Ante Starčevića 5, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 19. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23- 02/1029, URBROJ: 443-02-05-12-24-6 od 26. siječnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1029, URBROJ: 443-02-05-12-24- 6 od 26. siječnja 2024. naređeno je investitoru ML, ovdje tužiteljici, da u roku od 15 dana ukloni nadstrešnicu metalne konstrukcije (građevina 1) tlocrtnih dimenzija 9,45 m x 5,90 m, visine prizemlja, s bačvastim krovištem prekrivenim plastičnim pokrovom, čiji stupovi (12 kom) su nerazdvojivo povezani s betonskim temeljima samcima; građevinu metalne konstrukcije (građevina 2), visine prizemlja, tlocrtnih dimenzija 7,80 m x 3,00 m, prekrivenu limenim pokrovom, koja se nalazi ispod nadstrešnice (u njenom sjeverozapadnom dijelu); betonsku ploču tlocrtnih dimenzija 1,40 m x 1,30 m, debljine 10 cm, na kojoj je izgrađena metalna građevina tlocrtnih dimenzija 1,20 m x 1,30 m, visine 1,00 m, na kojoj se nalazi metalni spremnik za vodu, jugozapadno od građevine 2, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja naselja Pinezići.

2. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno podnijela tužbu ovom Sudu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika. U opširnoj tužbi u prvom redu navodi da je ponajprije posjednik, a onda i (su)vlasnik predmetne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja da kao takva još nije razvrgnuta kao samovlasna čestica, već se nalazi u suvlasništvu s četrdesetak drugih osoba, pa stoga ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, jer da je osporeno rješenje pogrešno usmjereno samo na nju kao suvlasnika. Nadalje navodi da je predmetna zemljišna čestica u sastavu združene poljoprivredne aktivnosti koja se odvija na parcelama brojnih ortaka-poljoprivrednika i drugih obrtnika koji zajednički djeluju na prostoru od cca. 220.000 m² uređenog i pretežno parceliranog poljoprivrednog zemljišta vršeći, raznovrsne poljoprivredne aktivnosti, te da su predmetni objekti postavljeni u svrhu obavljanja navedenih poljoprivredne djelatnosti. Nadalje navodi da predmetna mobilna kućica na kotačima i opisana „građevina metalne konstrukcije“ ne predstavljaju građevine u smislu propisa o gradnji, za čije uklanjanje bi bio nadležan tuženik, već pokretne stvari koje mogu biti jedino predmetom procjene adekvatnosti agrotehničkih mjera, za što da je nadležna jedinica lokalne samouprave. Dodaje da za predmetne objekte uopće ne bi bilo moguće izdavanje građevinske dozvole ni rješenja o izvedenom stanju. Nadalje se poziva na odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, prema kojima da se izrijekom predviđa mogućnost izvođenja odgovarajućih zahvata i izvedbi bez potrebe za ishođenjem građevinske dozvole i glavnog projekta, pri čemu da se uopće ne spominje uvjet građevne čestice, pa da se tako izrijekom spominje upravo mogućnost izvođenja nadstrešnica, te mogućnost izvođenja, odnosno građenja građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru te cisterna za vodu zapremine do 27 m[3] , agrometeorološka stanica, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja. Također navodi da tuženik nije naveo ni jedan prostornoplanski uvjet prema kojem bi zatečeno stanje bilo suprotstavljeno, te postojećim lokacijskim i prostornoplanskim uvjetima nigdje nije izrijekom zabranjeno na privatnoj poljoprivrednoj čestici imati modalitete za njegovu obradu, niti da je općim aktima jedinice lokalne samouprave standardiziran i definiran oblik i tipologija izvedbi koje bi se mogle postavljati na poljoprivredno zemljište. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. Sud je održao ročište za raspravu 14. veljače 2025., na koje je pristupila samo tužiteljica zastupana po opunomoćeniku, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.

4.1. Tužitelj je na ročištu u bitnom izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi.

5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužiteljici pravilno naloženo uklanjanje predmetnih objekata.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, od kojih se odredba članka 128. odnosi na jednostavne i druge građevine i radove.

8. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

9. S tim u svezi u prvom redu, gotova konstrukcija iz predmeta ovoga spora, kako je opisana osporenim rješenjem i zapisnikom o inspekcijskom pregledu od 6. listopada 2023., te prikazana na fotografijama koja se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka, predstavlja građevinu u smislu citirane odredbe članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji, jer se radi o sklopu nastalom građenjem iz citirane odredbe, na način da je pokretna kućica ograđena nadstrešnicom i dogradnjom metalne konstrukcije dimenzija 9,45 m x 5,90 m, koja je povezana s betonskom temeljnom pločom, te kao takva instalacijama povezana s metalnom građevina tlocrtnih dimenzija 1,20 m x 1,30 m, koja se također povezana s betonskom temeljnom pločom i na kojoj se nalazi metalni spremnik za vodu.

10. Stoga su neosnovani tužbeni navodi da se u konkretnom slučaju ne radi o građevini za čiju gradnju ne bi bila nadležna građevinska inspekcija.

11. Nadalje, za određenje građevine građevinom i s tim u svezi za provođenje građevinskog postupka nije odlučno ispunjava li konkretna građevina uvjete za izdavanje građevinske dozvole, jer bi bilo apsurdno kada građevinski inspektor ne bi bio ovlašten naložiti uklanjanje građevine za koju se ne može izdati građevinska dozvola. Isto tako, za uklanjanje građevine nije odlučno ni može li se za građevinu donijeti rješenje o izvedenom stanju prema odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19), jer taj Zakon propisuje posebne uvjete koje mora ispunjavati građevina za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, koji nisu u nikakvoj vezi s određenjem građevine prema citiranoj odredbi članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji.

12. Nadalje, prema odredbi članka 2. stavka 1. točke 16. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, dalje: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima), na koju se poziva tužiteljica, bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je cisterna za vodu zapremine do 27 m[3] , agrometeorološka stanica, vjetrenjača za protumraznu zaštitu poljoprivrednih nasada s pogonskim motorom i spremnikom goriva uz izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da vjetrenjača ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja.

12.1. Međutim, gotova konstrukcija iz predmeta ovoga spora, kako je opisana osporenim rješenjem i zapisnikom o inspekcijskom pregledu od 6. listopada 2023., te prikazana na fotografijama koja se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka, ne mogu se podvesti pod nijednu građevinu ili opremu namijenjenu biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, navedenu u citiranoj odredbi članka 2. stavka 1. točki 16. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, stoga su tužbeni navodi neosnovani i u tom dijelu.

13. Nadalje, suprotno tužbenim navodima, prema odredbi članka 2. stavka 1. točke 1.c) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima bez građevinske dozvole i glavnog projekta nadstrešnica se može graditi samo kao pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade. Međutim, tužbeni navodi u tom dijelu ni nisu odlučni za rješenje stvari, jer se, kao što je navedeno, u predmetu ovoga spora ne radi o uklanjanju nadstrešnice, nego o sklopu kojega je nadstrešnica samo jedan dio.

14. Nadalje, za rješenje stvari nije odlučno ni je li predmetna građevina izgrađena u skladu s prostornoplanskom dokumentacijom, jer je za ocjenu zakonitosti gradnje odlučno isključivo je li građevina izgrađena na temelju i u skladu s građevinskom dozvolom, dok se usklađenost zahvata s prostornoplanskom dokumentacijom utvrđuje u postupku u kojem se građevinska dozvola izdaje.

15. Nadalje, prema odredbi članka 113. stavka 1. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18 i 117/21, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor uklanjanje građevine koja je izgrađena bez građevinske dozvole može naložiti investitoru ili vlasniku.

15.1. Iz tužbenih navoda i navoda tužiteljice iz upravnog postupka da je tužiteljica posjednik i (su)vlasnik predmetne k. č. br. [katastarska čestica], koja da kao takva još nije razvrgnuta kao samovlasna čestica, izvjesno je da je tužiteljica, osim što je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnik predmetne nekretnine, njen stvarni i vanknjižni vlasnik, stoga je sukladno citiranoj odredbi članka 113. stavka 1. Zakona o državnom inspektoratu, tužiteljici pravilno naloženo uklanjanje predmetne građevine.

16. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

17. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 2.000,00 eura, uvećano za trošak sudskih pristojbi, međutim, kako je odredbom članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev joj je odbijen kao neosnovan.

U Rijeci 19. veljače 2024.

S u d a c

Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice Morenu Pajkoviću, odvjetniku u Rijeci, Ante Starčevića 5

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2