REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. FS, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VI policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 16. rujna 2022., broj: 65. Pp-4703/2021, u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VI policijske postaje Zagreb, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. FS (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
26. rujna 2021. u 2.40 sati u Zagrebu, Ulica Karla Metikoša 3, prilikom postupanja prema njenom bratu CS, koji je vrijeđao i omalovažavao policijske službenike VI. policijske postaje Zagreb, narušavala javni red i mir na način da bi na hodniku stambene zgrade, u stubišnom dijelu kod dizala, vikala i galamila riječima: „Pustite ga, nije on ništa kriv, maknite se od njega“, što je ponovila više puta uz viku i galamu, čime je narušavala javni red i mir ostalih stanara stambene zgrade,
- pa da bi time počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Uslijed gornje odluke, žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VI policijske postaje Zagreb je bespredmetna.
III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 16. rujna 2022., broj: 65. Pp-4703/2021, okr. FS je, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona, oslobođena optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, tužitelj je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Okrivljenica je u spis predmeta dostavila dva podneska, jedan s prilozima (odlukama Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske), kojima ukazuje na recentnu praksu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, za koju smatra da je primjenjiva u ovom prekršajnom predmetu.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se okrivljenica optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je u optužbi), po propisu nije prekršaj.
6. Okr. FS je stavljeno na teret da je prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinila „u hodniku stambene zgrade u stubišnom dijelu kod dizala“, koje mjesto se, po kategorizaciji javnih mjesta u smislu odredaba Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, razvrstava u kategoriju tzv. fiktivnog javnog mjesta, tj. onog mjesta koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku ili čujnosti s neograničenog javnog mjesta) može imati takav značaj.
7. Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022., ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu djela mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
8. Dakle, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, o čemu se radi u ovom prekršajnom predmetu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku (opis) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
9. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.
10. Kako je to vidljivo iz činjeničnog opisa pobijane presude (a jednako je i u optužbi), okr. FS je stavljeno na teret da je djelo iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinila na fiktivnom javnom mjestu („u hodniku stambene zgrade, u stubišnom dijelu kod dizala“), ali nije opisano da bi njena radnja bila čujna odnosno vidljiva na neograničenom javnom mjestu, nego je navedeno da se „buka čula po hodniku stambene zgrade te je dopirala i do okolnih stanova“ dakle opisano je da je posljedica nastupila također na tzv. fiktivnom javnom mjestu.
11. Iz navedenih razloga, djelo iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje se protiv okr. FS vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude (a jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenica za predmetno djelo prekršaja oslobođena optužbe po osnovi čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude. Uslijed navedene odluke, žalba tužitelja je postala bespredmetna, dok je o troškovima prekršajnog postupka odlučeno sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.
12. Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 19. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.
