Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-2540/2024

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Marija Soljačića, kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice FC, zbog prekršaja iz članka 76a. st.1. toč. 1. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Narodne novine" broj 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) povodom žalbe tužitelja PU šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik Ispostava Primošten na presudu Općinskog suda u Šibeniku od 14. veljače 2024., broj: 58. Pp- 2467/2022-4 na sjednici vijeća održanoj dana 19. veljače 2025. ,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba tužitelja PU šibensko kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostava Primošten, te se ukida pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenica FC je oslobođena od optužbe s obrazloženjem da se u konkretnom slučaju radi o beznačajnom djelu prekršaja.

2. Istom presudom je odlučeno da troškovi postupka padaju da teret proračunskih sredstava.

3. Protiv presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava U bitnome navodi da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog reda društvene discipline i društvenih vrijednosti znatan budući da se radi o prekršaju iz o Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti te da taj Zakon štiti zdravlje ljudi kao najveću vrijednost.

4. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba je osnovana.

6. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 ., 118/18 i 114/22), ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, te je u konkretnom slučaju našao da da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno prekršajno, a na što osnovano upire žalitelj.

7. Sukladno čl.24.a Prekršajnog zakona nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.

8. Iz navedene odredbe čl.24.a Prekršajnog zakona proizlazi da je za zaključak o egzistiranju beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja nužno kumulativno ostvarenje dva elementa i to beznačajnost mora proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede ne samo zaštićenog dobra nego i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, ali i iz odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja.

9. Prva sastavnica beznačajnosti djela objektivne je naravi i za njeno postojanje relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, pri čemu je potrebno uzeti u obzir sve okolnosti pojedinog slučaja. Kod druge sastavnice pretežu subjektivni elementi koje treba tražiti u osobi počinitelja, a to mogu biti i upravo one okolnosti koje bi inače bile značajne za određivanje vrste i mjere kazne (čl.36. st.2. Prekršajnog zakona) : stupanj krivnje počinitelja, pobude iz kojih je počinio radnju, njegovo ranije ponašanje (prvenstveno neosuđivanost), njegovo ponašanje nakon počinjenja prekršaja (koje uključuje i stav prema počinjenom djelu, dakle i njegovo priznanje, izraženo kajanje, posebno eventualnu naknadu pričinjene štete i slično) te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Iz dikcije ove odredbe proizlazi da obje te sastavnice moraju biti kumulativno ispunjene da bi se radilo o beznačajnosti nekog djela.

10. Stajalište ovog Suda je da prekršaj iz članka 76a. toč. 1. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti predstavlja prekršaj kojim se povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i zakonima, a vezano uz navedene objektivne komponente beznačajnosti djela.

11. Naime, sigurnosna mjera samoizolacije donesena je u cilju suzbijanja pandemije i zaštite zdravlja i života građana a kršenje takve mjera za vrijeme pandemije je znatan stupanj ugrožavanja društvene discipline.

12. Dakle u konkretnom slučaju ne radi se o beznačajnom djelu jer nije ispunjena objektivna komponenta beznačajnosti djela .

13. Iz obrazloženja odluke proizlazi da sud prvog stupnja nije pravilno cijenio objektivne komponente nužne za ocjenu radi li se u konkretnom slučaju o beznačajnom djelu. Slijedom navedenog ovaj Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.

14. Prvostupanjski sud će donijeti novu odluku vodeći računa o gore navedenim razlozima.

U Zagrebu 19. veljače 2025.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v.r.

EC, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, i tužitelja.