REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] A 5
Poslovni broj: Us I-437/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Jakoplić, u upravnom sporu tužiteljice AŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Marino Folo, odvjetnik u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 19. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I.
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/1155, URBROJ: 443-02-05-12-24-2 od 15. veljače 2024.
II.
Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/1155, URBROJ: 443-02-05-12-24-2 od 15. veljače 2024. naređeno je investitoru ĆŽ, ovdje tužiteljici, da u roku od 15 dana ukloni započetu gradnju pomoćne građevine (toaleta) na betonskoj temeljnoj ploči, tlocrtnih dimenzija 2,90 x 2,80 m, visine prizemlja, s jednostrešnim krovištem i uklanjanje izgrađene limene građevine na betonskim trakama-pločama, tlocrtnih dimenzija 3,10 x 2,65 m, visine prizemlja, s dvostrešnim limenim krovištem, sve izgrađeno u Ližnjanu, Palera BB, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja naselja Ližnjan bez građevinske dozvole.
2. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnijela tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi ne osporava da bi predmetna gradnja bila izvedena bez akta kojim se odobrava građenje, već u bitnom navodi da je osporeno rješenje proturječno samo sebi i da postupak nije pravilno proveden. Pojašnjava da je točkom 2. izreke pobijanog rješenja utvrđeno da je obustavljeno daljnje građenje i izvođenje radova na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina da je različita i udaljena od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koju je točkom 1. naloženo uklanjanje, čime da je tuženik naložio uklanjanje u potpunosti različite građevine od građevine koju je opisao u točki 2. izreke rješenja, zbog čega, pobijano rješenje valja poništiti i predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak, budući se takvo rješenje ne može ispitati kao zakonito, pri čemu se poziva na presudu ovoga Suda poslovni broj: 7 Us I-750/2021 od 24. prosinca 2021. Nadalje navodi da u zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 28. listopada 2023. stoji kako je nadzoru nazočila tužiteljica, dok u nastavku zapisnika kao i u obrazloženju pobijanog rješenja tuženik navodi kako je nadzoru prisustvovala sestra investitora i vlasnika predmetne čestice, TŽ, koja ne razumije hrvatski jezik, pa da je s obzirom na navedeno predmetni zapisnik sastavljen je suprotno odredbi članka 76. stanka 2. Zakona o općem upravnom postupku. S tim su svezi nadalje navodi da je odredbom članka 64. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano da će se svjedok koji ne zna jezik na kojem se vodi postupak saslušati preko prevoditelja, dok da TŽ nije saslušana preko prevoditelja, iako da je izjavila kako ne razumije hrvatski jezik. Također navodi da je, s obzirom da je TŽ sestra tužiteljice, sukladno odredbi članka 63. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku trebala biti poučena o pravu na uskratu svjedočenje. Nadalje se poziva na odredbu članka 47. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku prema kojoj upravno tijelo mora po službenoj dužnosti pribaviti podatke o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud. Smatra i da bi strankama u postupcima uklanjanja trebalo dopustiti pravo na žalbu, pri čemu se poziva na odredbu članka 18. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske. Također se poziva na odredbu članka 19. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske koja jamči sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih upravnih akata, te smatra da bi temeljem navedene odredbe trebalo odrediti odgodu izvršenja. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i dokumentaciju koju prilaže uz tužbu (izvod iz katastarskog plana i dr.), pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije.
4. Sud je održao ročište za raspravu 14. veljače 2025., na koje je pristupila samo tužiteljica zastupana po opunomoćeniku, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.
4.1. Tužiteljica je na ročištu u bitnom izjavila da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi. Istaknula je da da nije jasno na koji način je tuženik utvrdio odlučne činjenice i da se u tom dijelu osporeno rješenje ne može ispitati, budući da je u obrazloženju navedeno da je izjavu dala sestra investitora, za koju uopće nije navedeno u kom svojstvu je ispitana i za koju se navodi da je austrijska državljanka i da ne govori hrvatski jezik.
5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužiteljici pravilno naloženo uklanjanje predmetne građevine.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. U prvom redu, točkom 1. osporenog rješenja je precizno i detaljno opisana predmetna građevina za koju je navedeno da se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a isto tako se i u svim aktima i prilozima u upravnom postupku navodi da se građevina nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], stoga na zakonitost osporenog rješenja nema utjecaja što je u točki 2. izreke rješenja navedeno da se obustavljaju radovi na k. č. br. [katastarska čestica], jer je jasno da se nalog za uklanjanje odnosi na građevinu koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], dok se u točki 2. radi o grešci u pisanju koja se u svakom trenutku može ispraviti rješenjem o ispravku, sukladno odredbi članka 104. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21, dalje: Zakon o općem upravnom postupku).
7.1. Pritom se tužiteljici ukazuje da se praksa ovoga Suda iz presude poslovni broj: 7 Us I-750/2021 od 24. prosinca 2021. odnosi da različite pravne okolnosti u odnosu na tužbene navode i da nije primjenjiva u ovome sporu.
8. Nadalje, točno je da je sadržaj zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 28. listopada 2023. djelomično nejasan i da je sestra investitorice TŽ prilikom navedenog nadzora ispitana protivno odredbi članka 63. Zakona o općem upravnom postupku. Međutim, kako iz zemljišnoknjižnog izvatka koji se nalazi u spisu predmeta proizlazi da je u vrijeme provođenja postupka bila posjednica i izvanknjižna vlasnica predmetne nekretnine, jer je zabilježeno da je odbijen prijedlog za uknjižbu u njenu korist, a tužiteljica u ovome sporu niti ne spori da bi ona bila stvarni vlasnik i investitor, Sud navedenu povredu nije ocijenio odlučnom za rješenje stvari.
9. Nadalje, prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, pod koje se gradnja iz predmeta ovoga spora ne može podvesti.
10. Prema odredbi članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten je vlasniku ili investitoru narediti uklanjanje građevine ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.
11. Stoga, budući da je u upravnom postupku utvrđeno da je tužiteljica predmetne radove izvela bez građevinske dozvole, pravilno joj je sukladno citiranim odredbama naloženo njihovo uklanjanje.
12. Nadalje, Sud je našao neosnovanim pozivanje tužitelja na odredbu članka 47. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku prema kojoj upravno tijelo mora po službenoj dužnosti pribaviti podatke o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi to ili drugo javnopravno tijelo, jer je tuženik obrazložilo da je provjerom službene evidencije utvrdio da tužitelju za predmetnu građevinu nije izdan akt kojim se odobrava građenje, a tužitelj k tome niti ne tvrdi da bi mu građevinska dozvola bila izdana.
13. Nadalje, prema odredbi članka 18. stavka. 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14, dalje: Ustav Republike Hrvatske), na koju se poziva i citira ju tužiteljica, pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita.
14. Prema odredbi članka 106. stavka 5. Zakona o državnom inspektoratu protiv rješenja kojeg donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor.
15. U konkretnom slučaju, protiv osporenog rješenja dana je pravilna uputa o pravnom lijeku, u skladu s citiranom odredbom Zakona o građevinskoj inspekciji, pri čemu Sud ne nalazi ni da bi tužiteljici bilo povrijeđeno ustavom zajamčeno pravo na žalbu, jer joj je omogućena pravna zaštita pokretanjem upravnog spora.
16. Nadalje, odredbom članka 19. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, na koju se poziva tužiteljica i smatra da bi temeljem te odredbe trebalo odrediti odgodu izvršenja, zajamčena je sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koje imaju javne ovlasti.
17. Međutim, Sud ne vidi kako bi u konkretnom slučaju došlo do povrede navedene odredbe, budući da tužitelj pravo zajamčeno citiranom odredbom ostvaruje upravo podnošenjem tužbe u ovome sporu, a navedena odredba sama po sebi ne podrazumijeva da bi osporeno rješenje trebalo poništiti ili odgoditi izvršenje uklanjanja.
18. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
19. Tužiteljica je postavila zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 2.000,00 eura, uvećano za trošak sudskih pristojbi, međutim, kako je odredbom članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev joj je odbijen kao neosnovan.
U Rijeci 19. veljače 2025.
S u d a c
Antun Žagar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjerka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).
Dostaviti:
- opunomoćeniku tužitelja Marinu Folo, odvjetniku u Puli, Dalmatinova 4
- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostavi u Pazinu,
Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8
