REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] Đ 5
Poslovni broj: Us I-294/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Jakoplić, u upravnom sporu tužitelja ĐC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Mariana Mučnjak, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 19. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/1204, URBROJ: 443-02-05-12-23-4 od 27. prosinca 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/1204, URBROJ: 443-02-05-12-23-4 od 27. prosinca 2023. naređeno je tužitelju da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni građevinu u izgradnji i to pomoćnu građevinu tlocrtnih dimenzija 3,9 x 3,9 m, prizemnu, drvenu, koja natkriva prostor, zatvorenu s tri strane, jednostrešnog krova, izvedenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Šišan, Općina Ližnjan.
2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika uslijed pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede odredaba upravnog postupka. S tim u svezi navodi da inspektor nije mogao utvrditi točno činjenično stanje temeljem dokumentacije koju mu je tužitelj dao na uvid, kao ni temeljem mjerenja koje je inspektor proveo jer da je točan položaj i dimenzije građevine mogao jedino utvrditi geodet/arhitekt temeljem, za te potrebe, potrebnih mjernih instrumenata. Navodi da je podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Nadalje ističe povredu odredbe članka 112. Zakona o državnom inspektoratu navodeći da je tuženik prethodno trebao odrediti tužitelju rok u kojem je dužan uskladiti građevinu izgrađenu protivno građevinskoj dozvoli odnosno glavnom projektu s propisima kojima se uređuje gradnja. Nastavno, ističe i povredu odredaba Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje Zakon o općem upravnom postupku), a koje se odnose na povredu načela zakonitosti, načela razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, načela pomoći neukoj stranci, načela utvrđivanja materijalne istine, kao i načela samostalnosti i slobodne ocjene dokaza. Također, smatra da mu je povrijeđeno pravo izjašnjavanja propisano odredbom članka 30. Zakona o općem upravnom postupku te s tim u svezi navodi da se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je to propisano zakonom. Predlaže da Sud provede dokazni postupak saslušanjem ovlaštenog arhitekta/ing. i tužitelja, po potrebi vještačenjem te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i ovoga spora pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.
4. Sud je u tijeku spora održao ročište za raspravu 14. veljače 2025., na koje je pristupio tužitelj zastupan po zamjenici opunomoćenice, dok tuženik, koji je uredno pozvan, nije pristupio pa je stoga ročište održano u njegovu odsustvu.
4.1. Na ročištu za raspravu tužitelj je izjavio da ostaje kod svih navoda iznesenih u tijeku ovoga spora.
5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužitelju pravilno naloženo uklanjanje građevine iz predmeta ovoga spora.
6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Prema odredbi članka 113. stavku 1. točki 1. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor vlasniku ili investitoru naređuje uklanjanje građevine ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.
8.1. Sukladno odredbi članka 106. stavku 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole (stavak 2.).
9. Stoga, budući da se građenju opisane građevine pristupilo bez izvršne građevinske dozvole, pri čemu tužitelj niti ne spori navedenu odlučnu činjenicu, već ističe da je podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, to su se u tom dijelu ostvarile pretpostavke da se tužitelju naloži uklanjanje opisane građevine na temelju citirane odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o državnom inspektoratu.
10. Nadalje, prema odredbi članka 112. stavku 1. točki 3. Zakona o državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine rok u kojemu je obvezan uskladiti građevinu izgrađenu protivno građevinskoj dozvoli odnosno glavnom projektu s propisima kojima se uređuje gradnja.
11. Budući da iz stanja spisa proizlazi da se građenju građevine iz predmeta ovoga spora pristupilo bez građevinske dozvole, to nisu ispunjeni uvjeti za primjenu citirane odredbe članka 112. stavka 1. točke 3. Zakona o državnom inspektoratu. Stoga je pravilno tuženik naredio tužitelju inspekcijsku mjeru uklanjanja, a ne inspekcijsku mjeru usklađenja pa su u tom tijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.
12. Nadalje, vezano uz navode tužitelja koji se odnose na postupanje višeg građevinskog inspektora i potrebu provođenja vještačenja u ovom sporu u svezi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja u pogledu izvršenih mjerenja i utvrđenih dimenzija građevine valja reći sljedeće.
12.1. U konkretnom slučaju inspekcijsku nadzor je proveo viši građevinski inspektor na temelju ovlaštenja i sukladno odredbama Zakona o Državnom inspektoratu. Viši građevinski inspektor je stručan i kvalificiran za provođenje inspekcijskog nadzora te ima potrebno stručno znanje na temelju kojeg može utvrditi odlučne činjenice bitne za rješenje ove upravne stvari. Stoga su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.
13. Nastavno, odredbom članka 106. stavkom 4. Zakona o državnom inspektoratu propisano je da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. Stoga je prema shvaćanju ovoga Suda tuženik mogao donijeti osporeno rješenje i bez saslušanja tužitelja.
13.1. Međutim, neovisno o navedenome, Sud je uvidom u spis predmeta utvrdio da je tuženik dopisom KLASA: UP/I-362-02/23-02/1204, URBROJ: 443-02-05-12-23-2 od 10. studenog 2023. dostavio tužitelju zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu od 9. studenog 2023. te je ujedno pozvao tužitelja da dostavi svoje izjašnjenje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješenje konkretnog predmeta. posebice o tome tko je investitor građenja predmetne građevine te kada je započeta gradnja. Nadalje je Sud utvrdio da je tuženik 27. studenog 2023. putem elektronske pošte dostavio tužitelju potonje navedeni dopis od 10. studenog 2023., a da se tužitelj o navedenom nije očitovao. Iz navedenog slijedi da je tuženik postupio u skladu s odredbom članka 30. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku, slijedom čega nije povrijeđeno pravo tužitelja na izjašnjavanje. Stoga su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.
13.2. Slijedom svega izloženog, u postupku koji je prethodio ovom sporu činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, na koje je potom pravilno primijenjeno materijalno pravo te nisu počinjene povrede odredaba upravnog postupka, na koje upire tužitelj u tužbi.
13.3. Uzevši u obzir sve navedeno, Sud je odbio provesti po tužitelju preostale predložene dokaze (saslušanje tužitelja i arhitekta/ing. te vještačenje) kao suvišne budući da su odlučne činjenice utvrđene na razini izvjesnosti koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost.
14. Naposljetku, odredbom članka 128. Zakona o općem upravnom postupku taksativno su propisani razlozi na temelju kojih se može pojedino rješenje oglasiti ništavim, a koji razlozi u konkretnom slučaju nisu ispunjeni.
15. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
16. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova ovoga spora. Međutim, kako tužitelj nije uspio u ovom sporu to tužitelju ne pripada pravo na naknadu troškova spora u skladu s odredbom člankom 147. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima.
Stoga je odbijen zahtjev tužitelja.
U Rijeci 19. veljače 2025.
S u d a c
Antun Žagar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).
Dostaviti:
- opunomoćenici tužitelja LC, [adresa],
- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostavi u Pazinu,
Prolaz Frana Matejčića 8, Pazin
