Pr-4715/2021-30

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27.

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆOĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Santica & Đapić, protiv tuženog Kliničkog bolničkog centra Split, OIB: 51401063283, iz Splita, Spinčićeva 1, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 16. prosinca 2024., u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice ĆO , a u izočnosti tuženika, po objavi presude dana 19. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Kliničkom bolničkom centru, Split, Spinčičeva 2, OIB: 51401063283, isplatiti tužiteljici GOĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ukupan iznos od 6.4O2,45 € bruto, zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se obračunava do 31.12.2022. godine za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referent no razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 31.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena tekućom, a za razdoblje od 01.01.2024. godine do isplate, po stopi koja se određuje, a za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to: – za siječanj 2019. godine, na iznos od 283,40 eura, od 15.02.2019.,

– za veljaču 2019. godine, na iznos od 203,02 eura, od 15.03.2019.,

– za ožujak 2019. godine, na iznos od 315,26 eura, od 15.04.2019.,

– za travanj 2019. godine, na iznos od 321,39 eura od 15.05.2019.,

– za svibanj 2019. godine, na iznos od 228,96 eura, od 15.06.2019.,

– za lipanj 2019. godine, na iznos od 631,08 eura, od 15.07.2019.,

– za srpanj 2019. godine, na iznos od 265,03 eura, od 15.08.2019., – za kolovoz 2019. godine, na iznos od 321,39 eura, od 15.09.2019.,

– za rujan 2019. godine, na iznos od 257,56 eura, od 15.10.2019.,

– za listopad 2019. godine, na iznos od 794,30 eura, od 15.11.2019.,

– za studeni 2019. godine, na iznos od 309,88 eura, od 15.12.2019.,

– za prosinac 2019. godine, na iznos od 263,15 eura, od 15.01.2020.,

– za siječanj 2020. godine, na iznos od 292,40 eura, od 15.02.2020.,

– za veljaču 2020. godine, na iznos od 572,21 eura, od 15.03.2020.,

– za ožujak 2020. godine, na iznos od 33,29 eura, od 15.04.2020.,

– za travanj 2020. godine, na iznos od 95,23 eura, od 15.05.2020.,

– za

svibanj 2020. godine, na iznos od 410,03 eura, od 15.06.2020.,

– za lipanj 2020. godine, na iznos od 163,19 eura, od 15.07.2020.,

– za srpanj 2020. godine, na iznos od 408,48 eura, od 15.08.2020.,

– za

kolovoz 2020. godine, na iznos od 140,25 eura, od 15.09.2020.,

– za

studeni 2020. godine, na iznos od 16,23 eura, od 15.12.2020.,

– za prosinac 2020. godine, na iznos do 76,72 eura, od 15.01.2021., s v e do isplate, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar, Split, Spinčičeva 2, OIB: 51401063283, isplatiti tužiteljici GOĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak ovoga postupka u iznosu od 2.765,44 eura, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.U svojoj tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 1. ožujka 2021. tužiteljica navodi da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu, br. Pr-1015/2018 od 23. listopada 2020.god., obvezan tuženik isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćenih plaća za period od travnja 2016.god. do prosinca 2018.god.Tuženik da je međutim i nakon ovog razdoblja nastavio tužiteljici i isplaćivati manje obračunatu plaću, od one koja je pripada temeljem Zakona o radu (" Narodne novine " br. 93/14.,127/17.,98/19., u daljnjem tekstu: ZR), Kolektivnog ugovora za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja( " Narodne novine" br. 29/18.,16/19., u daljnjem tekstu: KU) i Dodatka navedenom KU( Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ," Narodne novine " br.35/19; Izmjena Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, " Narodne novine br. 78/19; Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ," Narodne novine " br. 92/19 i Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ," Narodne novine" br. 56/20) i to po sljedećim osnovama:

-Od 01.01.2019.do 01.05.2020.god. da nije plaćao dodatak za otežane/ posebne uvjete rada na osnovnu plaću za sve sate koje je tužiteljica odradila( nije plaćao dodatak na prekovremene već samo na redovne sate), iako je tužiteljica cijelo vrijeme radila u posebnim uvjetima rad, čime je povrijedio tužiteljičino pravo iz čl. 94 ZR-a, a u svezi s čl,55. KU i Dodataka KU;

- od 01.01.2019. god, do 1.05.2020. god. da nije plaćao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata na osnovnu plaću za kraće vrijeme prekovremenog rada i to prema čl. 57. KU i Dodataka Ku:

- od 01.01.2019. god., do 31.12.2020. god. da je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i eventualnu nesposobnost za rad na koju tužiteljica ima pravo utvrđujući prosjek prethodno isplaćenih plaća prema plaćama koje su umanjene po prethodnim osnovama, čime je povrijeđeno tužiteljičino pravo iz čl. 34. st. 2. KU. te čl. 58. st. 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine " br. 128/17.,47/18.,123/19.,66/20. - u daljnjem tekstu TKU). Dakle, pogrešno obračunao plaću po istim onim osnovama po kojima je tužiteljici priznata razlika plaće u prethodno spomenutoj pravomoćnoj odluci, ali sada za drugo razdoblje.

2. U svom odgovoru na tužbu datom na ročištu od dana 13. ožujka 2023., punomoćnik tuženika navodi kako osporava osnov tužbenog zahtjeva, s tim da se ne protivi provođenju vještačenja kako je to predloženo u tužbi.

3.Tužiteljica je podneskom zaprimljenim dana 22. studenog 2024., konačno precizirala tužbeni zahtjev na temelju vještva vještaka Dalibora Krkleca.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem platnih lista i evidencija rada, Izvješće vještačenja od 11.travnja 2023., po sudskom vještaku Daliboru Krklecu, i Očitovanjem na vještačenje br. 24/23 od 15.svibnja 2023., od strane vještaka Dalibora Krkleca., i Očitovanje na vještačenje br. 24/23 od 21.studenoga 2023, od strane vještaka Dalibora Krkleca, dopunsko vještačenje po vještaku Daliboru Krklecu od dana 28. listopada 2024.

4.1.Tužbeni zahtjev je osnovan.

4.2.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće za razdoblje Od 01.01.2019. god., do 31.12.2020. god. pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i eventualnu nesposobnost za rad na koju tužiteljica ima pravo utvrđujući prosjek prethodno isplaćenih plaća prema plaćama koje su umanjene po prethodnim osnovama, čime je povrijeđeno tužiteljičino pravo iz čl. 34.st.2. KU ., s osnove prekovremenog rada te neisplaćenih dodataka za otežane uvjete rada, za odgovornost za život i zdravlje ljudi, i za isto razdoblje naknade za godišnji odmor i bolovanje.

4.3.U provedenom dokaznom postupku nesporno je utvrđeno, da je tužiteljica u utuženom razdoblju kod tuženika radila na radnom mjestu doktora medicine, specijaliste opće kirurgije na Klinici za kirurgiju, Zavodu za plastičnu kirurgiju.

4.4.Kao sporno ostalo je za raspraviti da li joj je tuženik isplatio umanjene plaće na način da joj nije plaćao za prekovremeni rad dodatke sukladno Kolektivnom ugovoru te da li joj je pogrešno obračunao i isplatio naknadu za godišnji odmor i bolovanje.

5.Tužiteljici je radni odnos reguliran Zakonom o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13, dalje: ZR/09), ZR/14, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 88/13, 143/13, 96/15, dalje: KU/13), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 96/15, 29/18, dalje: Dodatak I. KU) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, dalje: TKU/12 i NN 128/17, dalje: TKU/17). Članak 57. st. 1. KU propisuje, da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću. Stavkom 2. propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na popisu (čl. 58. KU), a na kojem popisu je navedeno radno mjesto i posao tužiteljice. Sukladno čl. 58. st. 9. KU/13, čl. 51. st. 9. KU/13 (NN 143/13) i čl. 49. st. 9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, dok će se sukladno odredbama KU osnovan plaća radnika uvećati za prekovremeni rad za 50%. Nadalje, sukladno čl. 66. (KU/13) i čl. 59. KU/13 (NN 143/13), zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 10% od osnovne plaće, dok sukladno čl. 59.a Dodatka I. KU (NN 96/15), počevši od 1. listopada 2015. proizlazi da se u članku 59. brojka „10“ zamjenjuje brojkom „12%“. Sukladno čl. 54. st. 2. TKU/12, osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za 8% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti. Nadalje, dana 01. listopada 2015. na snagu stupa Dodatak I. KU-a ("Narodne novine" br. 96/15., dalje KU/15) koji odredbom čl. 59.a propisuje, da dodatak na plaću za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, ostvaruju i ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici (a ne samo, kao je to do tada bilo, doktori medicine i dentalne medicine), koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja. Čl. 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14 propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).Temeljem odredbi čl. 37. KU (NN 126/11) i čl. 36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Stoga, kako tužiteljici KU i KU/15 daju istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, tužiteljica da ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama čl. 57. KU i čl. 59. a KU/15, zajedno sa dodatkom za prekovremeni rad. Naime, isplata dodatka za prekovremeni rad, ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodataka po osnovama čl. 57. KU i čl. 59. a KU/15 budući, da tužiteljica i kad radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim, posebnim uvjetima rada u smislu odredbe čl. 57. KU te u svojstvu radnika sa položajnim dodatkom definiranim odredbom čl. 59. a KU/15. Nelogično bi bilo tumačenje tuženika, da tužiteljici utuženi dodaci pripadaju samo za redovan rad jer ukoliko postoje otežani uvjeti rada, tada oni postoje i u redovnom i u prekovremenom radu. Ovo pravo tužiteljici je utvrđeno i KU i čl. 86. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 149/09., 61/11. i 73/13., dalje ZR/09), odnosno 94. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., dalje ZR/14). Kod toga valja naglasiti da je osnovna plaća prema KU umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, te dodaci i uvećanja plaće. Stoga, po mišljenju ovoga suda, utuženi dodaci tužiteljici pripadaju za efektivno odrađene sate rada, bilo kao sate redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bilo kao prekovremene sate. Ovaj stav suda potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda RH br. Revr-206/12 od 02. travnja 2014.g. povodom postavljenog pitanja dodataka u prekovremenom radu, kojom odlukom je utvrđeno da se prava radnika na dodatke kumuliraju, a dodaci na plaću odnose se na kako na plaću za redovno radno vrijeme, tako i na plaću za prekovremeni rad.

6.U svom nalazu i mišljenju odnosno vještvu od dana 11. travnja 2023. vještak za financije i računovodstvo Dalibor Krklec navodi da je prilikom izrade ovog vještva izvršen uvid u raspoloživu dokumentaciju iz spisa i dokumentaciju dostavljenu od strane tuženika.

Na osnovi istog i izvršenog obračuna mišljenja je :

- da je tužiteljici u razdoblju od 01.01.2019. do 31.03.2020. godine nije obračunat i isplaćen dodatak na plaću za otežane uvjete rada i za odgovornost za život i zdravlje ljudi u ukupnom bruto iznosu od 23.847,91 kn ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 13. Tablice 1. koja je prilog vještačenja, odnosno u ukupnom bruto iznosu od 3.165,16 eura ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 14. Tablice 1. koja je prilog vještačenja..

- razlika naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad koju bi tužiteljica ostvarila u razdoblju od 01.01.2019. do 31.12.2020. godine da iznosi ukupno 24.391,09 kn, ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 16. Tablice 2. koja je prilog vještačenja, odnosno ukupno 3.237,25 eura ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 17. Tablice 1. koja je prilog vještačenja.

- ukupna manje isplaćena naknada tužiteljici po svim utuženim osnovama u razdoblju od 01.01.2019. do 31.12.2020. godine da iznosi 48.239,00 kn ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 18. Tablice 2. koja je prilog vještačenja, odnosno ukupno 6.402,41 eura ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 19. Tablice 1. koja je prilog vještačenja.

6.1. Punomoćnik tužiteljice istakao je prigovor na izračun vještaka u točci 6. te navodi da je prilikom matematičkog izračuna stalni sudski vještak pogrešno zbrojio stavke u eurima, na način da je zbog izravne konverzije pojedinačnih iznosa iz kuna u eure u ukupnom zbroju došlo do razlike od 0,04 eura. Prema nalazu i mišljenju da naveden iznos 6.402,14 eura, a pravilno zbrojene stavke da daju iznos od 6.402,45 eura.

6.2. Tuženik se podneskom očitovao na provedeno financijsko vještačenje, te tražio da se financijski vještak pisanim putem očituje je li tuženik tužiteljici, nakon 01.04.2020. godine, obračunavao i isplaćivao sve dodatke i na odrađeni prekovremeni rad, s tim da tuženik ne traži da se financijski vještak pozove da usmeno na ročištu odgovori na upit tuženika.

6.3. U svom očitovanju od 15. Svibnja 2025., vještak se očitovao na prigovore stranaka. U odnosu na pitanje tuženika vještak navodi da je obračun utuženih dodataka na prekovremeni rad, tuženik tužiteljici ispravno vršio tek od 01.04.2020. godine, te da za navedeno razdoblje vještak nije ni vršio obračun utuženih dodataka na prekovremene sate rada, a što da je detaljno opisano u točki 1. nalaza vještačenja (str. 3, pasus 2.) Također iz obračuna iskazanog u Tablici broj 1. da je razvidno da tužiteljica nema potraživanja prema tuženiku po osnovi utuženih dodataka na prekovremeni rad nakon 01.04.2020. godine. Potraživanje tužiteljice prema tuženiku za razdoblje od 01.04.2020. do 31.12.2020. godine da se odnosi se na pogrešno obračunate naknade za godišnji odmor i bolovanje do 42 dana. Slijedom navedenog vještak u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju.

6.4. Tužiteljica nije imala primjedbi na dopunski nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za knjigovodstveno-financijske poslove Dalibora Krkleca od 15.05.2023. godine.

6.5. Vještak Dalibor Krklec očitovao se i na pitanja tuženika sa ročišta održanog 20.studenoga 2023., je li utvrđena razlika obračunatih naknada plaće za godišnji odmor i bolovanje za razdoblje nakon 01.04.2020. godine posljedica nepravilnog isplaćivanja dodataka na prekovremeni rad do 01.04.2020. godine ili je posljedica utvrđenih razlika nešto drugo, te ako je u pitanju kombinacija po više osnova punomoćnik tuženika predlaže da vještak u svom obračunu iste i razdvoji. Vještak je naveo da je tužitelj u tužbi od 01.03.2021. godine, u točki III. tužbenog zahtjeva utužio manje isplaćenu naknadu za godišnji odmor i bolovanje do 42 dana i to iz dva razloga:

1.posljedično zbog neobračunatih dodataka na plaću za otežane uvjete rada i za odgovornost za život i zdravlje pacijenata,

2.pogrešnog obračuna naknade za godišnji odmor i bolovanja (uzimajući u obzir pravilno obračunatu plaću sa dodacima), navodeći da mu ista nije obračunata i isplaćena sukladno odredbama Zakona o radu, KU i TKU.

Slijedom navedenog vještak je za cijelo sporno razdoblje vršio potpuno novi obračun naknade za godišnji odmor i bolovanje do 42 dana i to zbog neobračunatih dodataka na plaću iz točke 1. nalaza vještačenja i zbog pogrešnog obračuna naknade za godišnji odmor i bolovanje u cijelom utuženom razdoblju, a sve kako je opisano na str. 5. osnovnog vještačenja. Dakle obračun naknade za godišnji odmor i bolovanje nije vršen samo kao posljedica manje isplaćenih dodataka za otežane uvjete rada i za odgovornost za život i zdravlje pacijenata, već i zbog pogrešnog obračuna navedenih naknada (godišnjeg odmora i bolovanja) u spornom razdoblju, uzimajući u obzir stvarne iznose plaće, odnosno pravilno obračunatu plaću sa dodacima, a sve kako je traženo točkom III. tužbenog zahtjeva i kako je vještaku naloženo rješenjem suda sa ročišta održanog 13.03.2023. godine. Kompletan obračun manje isplaćenih naknada za godišnji odmor i bolovanje u spornom razdoblju iz oba navedena razloga i sa svim parametrima (uzimajući u obzir stvarne iznose plaća) da je prikazan u Tablici broj 2. osnovnog vještačenja, te je isti izvršen sukladno čl. 34. KU (NN 29/18) i čl. 58 TKU za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17). Na navedeni način vještak je vršio obračun utuženih naknada u više istovjetnih predmeta. Ukoliko bi se obračun naknade za godišnji odmor i bolovanje u spornom razdoblju obračunavao na način da se razdvoji obračun zbog nepravilnog isplaćivanja dodataka na prekovremeni rad, odnosno uzimajući u obzir samo obračun zbog manje isplaćenih dodataka, radilo bi se o potpuno novom obračunu, odnosno o potpuno novom vještačenju koji ne bi bio sukladan točki III. tužbenog zahtjeva i nalogu suda od 13.03.2023. godine. Slijedom navedenog vještak u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju.

6.6. Tužiteljica na dano očitovanje stalnog sudskog vještaka nema primjedbi. Međutim tužiteljica je više puta posebice u podnesku od 9.05.2023., godine i 05.06.2023.godine, istaknula da je prilikom matematičkog izračuna stalni sudski vještak pogrešno zbrojio stavke u eurima, na način da je zbog izravne konverzije pojedinačnih iznosa iz kuna u eure u ukupnom zbroju došlo do razlike od 0,04 eura, ( prema nalazu i mišljenju je iznos 6.402,41 euro), a pravilno zbrojene stavke daju iznos od 6.402,45 eura). Tuženik da se u svojim očitovanjima kao ni na ročištu održanom 20.studenoga 2023., nije izjasnio ima li primjedbe na uređeni tužbeni zahtjev, pa je tužiteljica po punomoćniku na raspravi zatražila dopunu vještačenja u odnosu na prigovore iz podneska od 5. lipnja 2023. Vještak da se nije očitovao na prigovor tužiteljice u danoj dopuni od 11. travnja 2023.godine, a obzirom da zbog 0,04 eura postoji bojazan od formalne nezakonitosti presude, jer se neće poklapati pojedinačni iznosi i ukupan broj dobiven vještačenjem, stoga da traži dopunu vještačenja u odnosu na nadvedeni prigovor iz podnesak od 9.05.2023.,

7. U svom dopunskom nalazu i mišljenju od 28. listopada 2024. vještak Dalibor Krklec navodi da u odnosu na istaknutu primjedbu punomoćnika tužiteljice da je zbog konverzije pojedinačnih iznosa iz kn u eure u ukupnom zbroju obračunatih utuženih naknada došlo do razlike od 0,04 eura. U prilogu ovog očitovanja vještak dostavlja nove tablice obračunatih utuženih naknada iz kojih je razvidno da tužiteljici u razdoblju od 01.01.2019. do 31.03.2020. godine nije obračunat i isplaćen dodatak na plaću za otežane uvjete rada i za odgovornost za život i zdravlje ljudi u ukupnom bruto iznosu od 3.165,18 eura ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 14. Tablice 1. koja je prilog ovog očitovanja. Razlika naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad koju bi tužiteljica ostvarila u razdoblju od 01.01.2019. do 31.12.2020. godine iznosi ukupno 3.237,27 eura ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 17. Tablice 1. koja je prilog ovog očitovanja. Ukupna manje isplaćena naknada tužiteljici po svim utuženim osnovama u razdoblju od 01.01.2019. do 31.12.2020. godine da iznosi ukupno 6.402,45 eura ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 19. Tablice 1. koja je prilog ovog očitovanja.

8.Vještvo vještaka Dalibora Krkleca, od 11. travnja 2023., ovaj sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojno i izrađeno po pravilima struke, te tako i njegova dopunska očitovanja na vještačenje, po prigovorima tuženika i tužitelja.

9.Kako je tužiteljica pismenim podneskom od 22. studenog 2024., sukladno vještvu vještaka Dalibora Krkleca, uredila tužbeni zahtjev isti je valjalo prihvatiti u cijelosti kako je postavljen. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 114/22., Uredba 156/22), koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st. 3. ZR/14), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

10.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. i 89/14., drugdje u tekstu ZPP-a), te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 69/93., 87/93., 16/94., 11/96., 91/04., 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje Tarifa) VPS, te popisa parničnog troška tužiteljice. Tužiteljici je priznat trošak: za sastav tužbe od - 100 bodova, za sastav podneska od 9. svibnja 2023, 5. lipnja 2023., 21. prosinca 2023. i 22. studenog 2024. - za svaki po 100 - bodova, za zastupanje na ročištima od: 13.ožujka 2023., 20. studenoga 2023., 4. ožujka 2024., i 16. prosinca 2024.- za svaki po – 100 bodova, za zastupanje dana 28. listopada 2024. – 50 bodova, za pristup objavi presude - 50 bodova, što sve zbrojeno iznosi 1000 bodova ( vrijednost 1 boda s paušalom= 2,00 eura), što daje iznos od 2.000,00 eura uvećano za 25% PDV i trošak vještačenja u iznosu od euro tako da ukupno obistinjen trošak tužiteljici iznosi 2.765,44 eura.

Split, 19. veljače 2025.

Sudac

Jelena Kvarantan Karuza

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.