Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. P Ob-294/2023-52

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu pojedincu Nedi Šoli, u pravnoj stvari tužiteljice – protutuženice i kao predlagateljice - protivnice osiguranja ČS (prije PS), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stan broj 19, (dalje u tekstu: tužiteljica) koju zastupa punomoćnik Dalibor Divić, odvjetnik u Bjelovaru, protiv tuženika-protutužitelja-protivnika osiguranja-predlagatelja osiguranja BS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], (dalje u tekstu: tuženik) kojeg zastupa Stjepan Gomerčić, odvjetnik u Čazmi, uz sudjelovanje maloljetnog djeteta MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa posebni skrbnik ES iz Centra za posebno skrbništvo – Podružnica Virovitica, Virovitica i Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Čazma, Čazma, Trg Čazmanskog kaptola 6, radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju maloljetnog djeteta, te donošenja odluke o prijedlogu za privremenu mjeru te po službenoj dužnosti, nakon održane glavne rasprave na kojoj je isključena javnost, zaključene 29. siječnja 2025. u prisutnosti tuženika, punomoćnika stranaka i posebnog skrbnika, te punomoćnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Čazma, 19. veljače 2025.

p r e s u d i o j e

I. Mijenja se točka II. izreke rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Čazmi posl.br. R1 Ob-268/2020-2 od 24. lipnja 2020. kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen između stranaka, u dijelu kojim je određeno mjesto stanovanja maloljetnog djeteta stranaka na način da ista sada glasi: Zajedničko dijete stranaka, maloljetno dijete MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2018. stanovat će i nadalje s ocem, BS, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi u [adresa].

II. Mijenja se točka II. izreke rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Čazmi posl.br. R1 Ob-268/2020-2 od 24. lipnja 2020. kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen između stranaka, u dijelu kojim je određeno ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem s kojim ne stanuje na način kako slijedi:

Osobni odnosi između tužiteljice ČS (prije PS), OIB: [osobni identifikacijski broj] kao majke i maloljetnog djeteta MS, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će se primarno prema dogovoru između roditelja djeteta, a ako isti izostane, osobni odnosi ostvarivat će se minimalno na sljedeći način:

a) izravni osobni odnosi:

- prvu polovicu ljetnih, zimskih i proljetnih školskih praznika tijekom parne godine, a u neparnim godinama u drugoj polovici ljetnih, zimskih i proljetnih školskih praznika, te nadalje naizmjenično

tako da će tuženik BS, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao otac predati dijete majci na njezinoj adresi prebivališta u [adresa]/2, stan broj 19, a tužiteljica LS, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao majka će nakon završetka osobnih odnosa vratiti dijete na adresu djetetovog i očevog prebivališta u [adresa].

b) neizravni osobni odnosi:

- svakodnevno putem telefonskog poziva i/ili videopoziva korištenjem telekomunikacijskih sredstava i društvenih mreža, u vremenu prema prethodnom dogovoru roditelja djeteta, te u trajanju prema željama i mogućnostima maloljetnog djeteta na način da će tužiteljica nazvati tuženika u naznačeno vrijeme, a on se obvezuje omogućiti joj putem poziva i/ili video poziva da ostvari osobne odnose s maloljetnim djetetom u dogovoreno vrijeme te se isto obvezuje učiniti i tužiteljica kada je dijete kod nje i omogućiti tuženiku da na isti način ostvari osobne odnose s maloljetnim djetetom.

III. Roditelji su dužni u vezi s maloljetnim djetetom međusobno razmjenjivati informacije o očuvanju zdravlja djeteta i dosljednosti u odgoju, te informacije u vezi sa školskim i izvanškolskim obvezama djeteta, a razmjena informacija mora biti jasna, brza i usmjerena isključivo na dijete te navedenu dužnost suradnje ne smiju koristiti radi kontrole drugog roditelja.

IV. Mijenja se točka II. izreke rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Čazmi posl.br. R1 Ob-268/2020-2 od 24. lipnja 2020. kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen između stranaka, u dijelu kojim je određeno uzdržavanje djeteta na način kako slijedi:

Nalaže se tužiteljici IS, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao majci plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta MS, OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečni iznos od 97,80 EUR (slovima: devedesetsedam eura i osamdeset centi) počevši od 1. rujna 2024. pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, tako da će dospjele, a neplaćene obroke uzdržavanja, platiti odjednom u roku od 15 dana, dok će dospjevajuće mjesečne obroke uzdržavanja plaćati najkasnije do 15. – tog dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun oca i zakonskog zastupnika maloljetne tužiteljice, BS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], IBAN: [broj bankovnog računa], otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb.

V. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I.- Mijenja se Odluka o roditeljskoj skrbi, sadržana u Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, a koji Plan je odobren pravomoćnim rješenjem ovoga suda u spisu broj R1 Ob- 268/20 od 24.06.2020.g., tako da sada glasi:

-maloljetna kćer stranaka MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2018.g. živjeti će s majkom - tužiteljicom, na adresi prebivališta majke, dok će oba roditelja izvršavati roditeljsku skrb koja je zajednička.

-ostvarivati susrete i druženja sa maloljetnom MS svakih pola ljetnih i pola zimskih školskih praznika, te svaki drugi Božić i Novu godinu, time da kad dijete boravi kod oca za Božić, iduće godine boravi kod oca samo za Novu godinu, i obrnuto

-tuženik je dužan plaćati na ime uzdržavanja za maloljetnu MS iznos prema odluci suda.

II.- Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka."

r i j e š i o j e

Radi osiguranja nenovčane tražbine u svezi s osobnim pravima maloljetnog djeteta stranaka i to maloljetnog djeteta MS, OIB: [osobni identifikacijski broj] koja se odnose na donošenje odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom i uzdržavanju, određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

Mijenja se točka II. izreke rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Čazmi posl.br. R1 Ob-268/2020-2 od 24. lipnja 2020. kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen između stranaka, u dijelu kojim je određeno mjesto stanovanja maloljetnog djeteta stranaka te u dijelu kojom je određeno ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem s kojim ne stanuje i uzdržavanju tako da sada glase:

I. Zajedničko dijete stranaka, maloljetno dijete MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2018. stanovat će i nadalje s ocem, BS, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi u [adresa].

II. Osobni odnosi između tužiteljice ČS (prije PS), OIB: [osobni identifikacijski broj] kao majke i maloljetnog djeteta MS, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će se primarno prema dogovoru između roditelja djeteta, a ako isti izostane, osobni odnosi ostvarivat će se minimalno na sljedeći način:

a) izravni osobni odnosi:

b) neizravni osobni odnosi:

III. Nalaže se tužiteljici IS, OIB: [osobni identifikacijski broj] da na ime mjesečnog iznosa uzdržavanja za maloljetno dijete MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], plaća iznos od 97,80 EUR (slovima: devedesetsedam eura i osamdeset centi) mjesečno, počev od 1. rujna 2024., pa nadalje do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi kod ovoga suda pod posl.br. P Ob-294/2023 ili do drugačije odluke suda, dok za to budu postojali uvjeti, time da će dospjele iznose uzdržavanja platiti odjednom u roku od 15 dana, a dospjevajuće iznose uzdržavanja će plaćati najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec za koji uzdržavanje treba platiti, a u slučaju zakašnjenja zajedno sa zateznom kamatom koja teče na dospjeli, a neplaćeni iznos od dospijeća do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun oca i zakonskog zastupnika maloljetne tužiteljice, BS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], IBAN: [broj bankovnog računa], otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb.

IV. Ova privremena mjera u točkama od I.-III. izreke rješenja ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka koji se vodi kod ovoga suda pod posl.br. P Ob-294/2023 ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.

V. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.

VI. Odbija se prijedlog tužiteljice za donošenjem privremene mjere kao neosnovan, a koji glasi:

"Dijete stranaka maloljetna MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2018.g., živjet će s majkom PS, dok će otac s djetetom svakodnevno ostvarivati kontakte putem video poziva, uz prisutnost majke, sve to do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka ili do drugačije odluke suda."

VII. Nalaže se tužiteljici IS, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženiku BS, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 497,71 EUR (slovima: četiristodevedesetsedam eura i sedamdesetjedan cent), uvećan za zateznu kamatu koja teče od 19. veljače 2025., kao dana donošenja prvostupanjske odluke pa nadalje, do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.

VIII. Nalaže se tužiteljici IS, OIB: [osobni identifikacijski broj] da na račun državnog proračuna broj IBAN [broj bankovnog računa] naknadi trošak postupka posebnom skrbniku ES, u iznosu od 398,17 EUR (slovima: tristodevedesetosam eura i sedamnaest centi), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica – protutuženica i kao predlagateljica - protivnica osiguranja (dalje u tekstu: tužiteljica) je podnijela tužbu i privremenu mjeru protiv tuženika – protutužitelja i kao predlagatelja osiguranja – protivnika osiguranja (dalje u tekstu: tuženika) radi izmjene rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Čazmi posl.br. R1 Ob- 268/2020-2 od 24. lipnja 2020. (dalje u tekstu: ranija odluka).

1.1. U tužbi tužiteljica u bitnome navodi da su stranke bile u braku koji je razveden ranijom odlukom te u kojem braku je 4. siječnja 2018. rođeno zajedničko dijete stranaka. Navedenim rješenjem odobren je Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kojeg su stranke u pogledu djeteta postigle pred Centrom za socijalnu skrb Čazma, kojim je određeno da će dijete stranaka do polaska u osnovnu školu, živjeti dva tjedna mjesečno kod svakog roditelja, time da će majka preuzimati dijete u [adresa] i nakon toga s njim boraviti u [adresa], Bosni i Hercegovini. Naknadno su se stranke dogovorile da će dijete stranaka, umjesto po dva tjedna, boraviti kod pojedinog roditelja po dva mjeseca.

1.2. Od zaključenja predmetnog Plana i njegovog odobravanja pred sudom, okolnosti su se značajno promijenile, i to u toj mjeri da tužiteljica smatra da je daljnjim pridržavanjem naprijed navedenog Plana, odnosno dogovora stranaka, djetetu ugrožena dobrobit. Naime, tužiteljica je krajem prošle godine i početkom ove godine uočila promjene u ponašanju djeteta, te došla do saznanja da tuženik tuče dijete. To da tuženik tuče dijete proizlazi iz njegove izjave pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, zbog čega je tuženiku određena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu rješenjem Zavoda od 16. ožujka 2023. Isto tako, o toj činjenici da tuženik tuče dijete tužiteljica je saznala u komunikaciji sa zaručnicom tuženika Č, koja joj je rekla da tuženik dijete udara, trese, viče na dijete, zatvara u sobu, da ga dijete gleda u kupaonici kada se tušira, da ga se dijete boji. U toj komunikaciji sa tužiteljicom, putem društvenih mreža, Č detaljno opisuje, temeljem svojih neposrednih opažanja, da se tuženik tako ponaša prema djetetu. Nadalje, ta saznanja tužiteljica je dobila i od samog djeteta MS, koja joj je npr. izjavila: „ Tuci me mama ja to volim, jer mene tata tuče“. Tužiteljica je upozoravala tuženika da prestane s tim ponašanjem, jer da će to inače prijaviti nadležnim institucijama, što je vidljivo iz prepiske stranaka putem društvene mreže. No, tuženik onda tužiteljicu prijavljuje za zanemarivanje djeteta, ali Zavod na kraju njemu izriče naprijed navedenu mjeru od 16. ožujka 2023.

1.3. Dijete je osim o takovom ponašanju tuženika, tužiteljici počelo pričati da je djed, otac od tuženika, neprimjereno dira. O svemu naprijed navedenom je obaviješten Zavod, koji je proveo multidisciplinarno vještačenje nad djetetom, te je u nalazu i mišljenju od 24. ožujka 2023. utvrdio da nema informacija o spolnom zlostavljanju djeteta. Isto tako, tužiteljica je vezano uz saznanja koje je imala podnijela i prijavu Policijskoj postaji Čazma, o kojoj još nije odlučeno.

1.4. Tužiteljica je 16. kolovoza 2023. preuzela dijete od tuženika, sukladno dogovoru sa tuženikom, pa kada su stigli u Bosnu i Hercegovinu, kćerka ju je pozvala u sobu i počela pričati kako je otac tuče, da je djed dira po genitalijama, da je zatvara u sobu, ostavlja u autu samu dok ide u pekaru ili na bankomat. Dijete je jako uplašeno, ne želi ići nikud bez tužiteljice, ne želi se igrati s djecom u igraonici, govori da joj je tata rekao da kod mame nije lijepo, da će ju uzeti od tate ako kaže da je kod mame ljepše, u konačnici da želi živjeti s majkom. Tužiteljica je stoga dijete odvela na pregled neuropsihijatru, te iz nalaza od 11. rujna 2023. proizlazi da dijete potvrđuje da je otac tuče i da ju je djed neprimjereno dirao. Zbog svega navedenog, tužiteljica smatra da je dosadašnji Plan neodrživ, i da više nije u interesu djeteta da dijete provodi jednako vremena sa ocem i sa majkom, već je u interesu djeteta da dijete živi s majkom kojoj je privrženija i koja ju neugrožava na način kako to radi tuženik. Dijete je i državljanin Republike Bosne i Hercegovine, te mu je tužiteljica prijavila prebivalište u [adresa].

1.5. Slijedom naprijed navedenog, tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će se promijeniti ranija odluka tako da maloljetno dijete stranaka stanuje s njom, a da s ocem ostvaruje osobne odnose svakih pola ljetnih i pola zimskih školskih praznika, te svaki drugi Božić i Novu godinu, time da kad dijete boravi kod oca za Božić, iduće godine boravi kod oca samo za Novu godinu, i obrnuto. Predlaže i da se odredi tuženiku obveza uzdržavanja u iznosu prema odluci suda. Također predlaže da se naloži tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka.

1.6. Tužiteljica predlaže i da sud donese privremenu mjeru kojom će se odrediti da dijete stranaka živi s majkom, dok će tuženik kao otac s djetetom svakodnevno ostvarivati kontakte putem video poziva, uz prisutnost majke, sve to do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka ili do drugačije odluke suda.

1.7. U odgovoru na protutužbu tužiteljica ističe da ju osporava u cijelosti te navodi da je tuženik taj koji manipulira djetetom, te osporava sve navode koje je istaknuo tuženik u protutužbi. Tužiteljica prilaže i snimke iz kojih proizlazi da dijete plače i hoće ići majci.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te osporava sve navode tužiteljice.

2.1. Tuženik ističe da je ranijom odlukom određeno, između ostalog, da će dijete biti '' dva tjedna mjesečno kod svakog roditelja. Do polaska u Osnovnu školu ([adresa] ).'' Unatoč navedenom sporazumu o mjestu stanovanja, prebivalištu djeteta, tužiteljica odbija dati tuženiku suglasnost da bi dijete upisalo u prvi razred osnovne škole za šk. god. 2024./2025., kao školskog obveznika. S obzirom na dob djeteta nužno je dijete upisati u osnovnu školu, s početkom upisa u mjesecu travnju ove godine (5. 4. 2024.g.), s neophodnim predradnjama koje uključuju zdravstveni pregled djeteta, nalaz psihologa, logopeda, neuropedijatra, genetičara i slično ( psihofizičko testiranje ).

2.2. Nadalje, ističe se da je općepoznato da nijedna osoba ne može imati dvije adrese prebivališta, međutim, tužiteljica je 4. ožujka 2022. kod MUP TK [adresa], podnijela zahtjev za prijavu prebivališta djeteta u [adresa], Federacija Bosne i Hercegovine, u kojem je zahtjevu svjesno propustila naznačiti da dijete već ima prijavljeno prebivalište u [adresa] na adresi [adresa]. Time ukazuje da tužiteljica postupa samovoljno, usuprot postignutom sporazumu između roditelja, ne poštujući interese i dobrobit djeteta, kao i njenu iskazanu želju da školu pohađa u [adresa], zajedno sa svojim vršnjacima iz dječjeg vrtića ''Pčelica'' u [adresa].

2.3. Isto tako, tuženik ističe da ima informacije o korisničkoj obitelji GS, majke OS, koja je sačinjena po Udruženju, ''Zemlja djece u Bosni i Hercegovini'', u kojoj se između ostaloga navodi da spomenuto Udruženje kroz svoje projekte i aktivnosti, u skladu s misijom svog postojanja, aktivno radi na promociji i zaštiti dječjih prava te pružanju pomoći djeci i njihovim obiteljima kada se nađu u stanju socijalne potrebe. U navedenoj informaciji se navodi kako je obitelj GS dugogodišnja korisnička obitelj Dnevnog centra za djecu, uključenu u život i rad na ulici i djecu koja su u riziku da to postanu od 2011. te su dvije kćeri PS i AS koje su aktivni korisnici Dnevnog centra te da je riječ o obitelji s poremećenom strukturom, unutar koje nitko nije zaposlen. Budući je riječ o visokorizičnoj obitelji zbog teških socioekonomskih uvjeta u kojima žive, Dnevni centar je aktivno pružao pomoć u vidu osnovnih životnih namirnica, ogrjeva, odjeće, obuće i higijene. Obitelj živi u [adresa], u vlastitom domu koji nema uvjete za život. U svezi s naprijed navedenim, tuženik dvoji da će tužiteljica imati adekvatnu pomoć svoje majke, a kako je to navela na Zapisnik s ročišta od 9. listopada 2023.

2.4. Tuženik je tri puta prijavio tužiteljicu kod Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb, Područni ured Čazma, za psihičko zlostavljanje djeteta i njega, koje je zapisnike uz prijave Zavod proslijedio Policijskoj postaji u Čazmi, u kojim prijavama je opisano na koji način manipulira i otuđuje dijete od oca te omogućava djetetu pristup neprimjerenom multimedijskom sadržaju putem društvenih mreža.

2.5. Zbog navedenog, tuženik predlaže da sud po provedenom postupku odbije tužiteljicu s tužbenim zahtjevom te da usvoji protutužbu tuženika te donese presudu kojom će maloljetno dijete stanovati s njim, a majka će ostvarivati osobne odnose s djetetom svakih pola ljetnih i pola zimskih školskih praznika, te svaki drugi državni praznik, odnosno svaki drugi Božić i Novu godinu, tako da kada dijete boravi kod oca za Božić, iduće godine boravi kod oca samo za Novu Godinu, te svakodnevno ostvarivati kontakte putem video poziva sa svojim malodobnim djetetom, uz prisutnost oca, sve do druge odluke suda. U odnosu na uzdržavanje, predlaže da se naloži tužiteljici da doprinosi za uzdržavanje djeteta mjesečni iznos od 100,00 EUR (slovima: sto eura), počevši od dana donošenja presude, pa nadalje, dok za to budu postojali uvjeti i to do 15. u mjesecu za tekući mjesec. S tim u vezi predlaže i da se naloži tužiteljici da odjavi djetetu prebivalište u [adresa] kao i da joj se naloži da naknadi tuženiku troškove postupka.

2.6. Zbog dobrobiti djeteta, te naprijed navedenog tuženik predlaže donošenje privremene mjere kojom će se odrediti da dijete stanuje kod njega, a s da s majkom ostvaruje osobne odnose kontakte putem video poziva, a nadalje svaki drugi državni praznik i polovicu zimskih, proljetnih i ljetnih praznika.

2.7. Kasnije tijekom postupka, tuženik je mijenjao prijedloge za donošenje privremene mjere te je konačnim prijedlogom od 21. studenog 2024. te konačno uređenom tužbom od 28. siječnja 2025. predložilo donošenje mjere kojom će se odrediti da maloljetno dijete i dalje živi s ocem na adresi očevog prebivališta, zatim da majka djeteta ostvaruje osobne odnose s djetetom u prvoj polovici ljetnih, zimskih i proljetnih školskih praznika tijekom parne godine i u drugoj polovici ljetnih, zimskih i proljetnih školskih praznika tijekom neparne godine, tako da će otac dijete predavati na adresi prebivališta majke, a majka će vratiti dijete ocu na adresu djetetovog i očevog prebivališta po korištenju navedenih školskih praznika. Majka će s djetetom svakodnevno održavati kontakt putem telekomunikacijskih sredstava i društvenih mreža. Predlaže da se majci naloži da za uzdržavanje djeteta plaća iznosa od 97,80 EUR (slovima: devedesetsedam eura i osamdeset centi) mjesečno u vremenu do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec, počevši od dana 1. rujna 2024.g., pa sve dok za to budu postojale zakonske pretpostavke, na tekući račun oca BS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], IBAN: [broj bankovnog računa], otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, time da dospjele obroke plati odjednom, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

3. U skladu s odredbom čl. 240. st. 1. t. 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23), sud je zatražio od nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Čazma da maloljetnom djetetu stranaka imenuje posebnog skrbnika, a što je i učinjeno s Rješenjem Klasa: UP/I-552-02/23-07/12, Urbroj:139-011/02-23-2 od 19. rujna 2023. (list 48-49 spisa) kojim je imenovan djelatnik ES iz Centra za posebno skrbništvo – Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, radi zaštite prava i interesa maloljetnog djeteta stranaka u postupku koji se vodi pred ovim sudom pod brojem P Ob-294/2023.

3.1. Podneskom od 8. ožujka 2024. (list 111-112 spisa) poseban skrbnik je obavijestio da je 1. ožujka 2024. obavio razgovor s maloljetnim djetetom stranaka na način da ga je upoznao s predmetom spora, omogućio mu saslušanje i izražavanje mišljenja primjenjujući odredbe Obiteljskog zakona, Konvencije o pravima djece i načelu slobode u izražavanju mišljenja te u skladu s Pravilnikom o načinu pribavljanja mišljenja djeteta. U istom podnesku je opisao tijek razgovora s djetetom te opisao da je maloljetno dijete vesela i otvorena djevojčica u dobi od 6 godina. Tijekom razgovora dijete je aktivno sudjelovalo u razgovoru te je uglavnom ona vodila glavnu riječ uz poneki upit s njegove strane. Dijete je tijekom razgovora napravilo dva crteža koja mu je poklonila. Na jednom crtežu se nalazi kišobran i kiša dok su na drugom njena mama, tata i ona.

3.2. Nakon dostave mišljenja i dopune mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Čazma, poseban skrbnik je u podnesku od 15. ožujka 2024. naveo da nakon pribavljenog mišljenja od maloljetnog djeteta, mišljenja je da konačna odluka i privremena mjera trebaju biti da dijete upiše školu kod oca i da se osobni odnosi djeteta s majkom ostvaruju u skladu s prijedlogom Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnim uredom [adresa] opisanim u točki 9. ovog prijedloga.

4. U tijeku dokaznog postupka, radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo uvidom rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalnoj službi u Čazmi posl.br. R1 Ob-268/2020-2 od 24. lipnja 2020. (list 5-7 spisa), Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi (list 7-12 spisa), izvješće o obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskog postupka u vezi ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu [adresa] Klasa: 552-05/23-09/16, Urbroj: 139-011/02-23-16 od 24. kolovoza 2023. (list 13 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnim uredom Čazma sastavljeno po Klasi: UP/I-552-06/23-04/23, Urbroj: 139-011/02-23-4 od 16. ožujka 2023. (list 14-15 spisa), korespodenciju tužiteljice i Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnim uredom [adresa] (list 16-18 spisa), nalaz i mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba od 24. ožujka 2023. (list 19-21 i 133-134 spisa), ispis djelomične korespodencije dostavljene od tužiteljice (list 22-37 spisa), izvod iz matične knjige rođenih izdan od Federacije Bosne i Hercegovine od 10. ožujka 2022. (list 38 spisa), zahtjev za prijavu prebivališta (list 39-40 spisa), nalaz i mišljenje sastavljeno po Plavoj poliklinici od 11. rujna 2023. (list 41 spisa), stručno mišljenje sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu [adresa] Klasa: 552-04/23-11/2, Urbroj:139- 011/17-23-6 od 5. listopada 2023. (list 52-61 spisa), očitovanje Ministarstva pravosuđa uprave, Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije Klasa: 720-03/23-01/5161, Urbroj: 514-06-02-02-01/01-23-05 od 13. prosinca 2023. (list 87 spisa), potvrdu o rasporedu utvrđivanja psihofizičkog stanja djece u Osnovnoj školi u Čazmi (list 97 spisa), ispis obavijesti o upisu djece kandidata za predaju zahtjeva za upis u prvi razred osnovne škole za 2024/2025 (list 98 spisa), zahtjev za prijavu prebivališta (list 99 spisa), uvjerenje o prebivalištu izdano od Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, Policijska postaja Čazma broj: 511-02- 06/3-20-79/2018 od 15. siječnja 2018. (list 100 spisa), elektronički zapis o prebivalištu za dijete od 10. siječnja 2018. (list 101 spisa), obavijest Udruženja "Zemlja djece u Bosni i Hercegovini" od 24. veljače 2016. (list 102 spisa), zapisnik sastavljen kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda [adresa] Klasa: UP/I-552-06/23- 04/23 od 20. listopada 2023. (list 103-108 spisa), potvrdu o statusu učenika izdanu od Osnovne škole Čazma od 20. veljače 2024. (list 110 spisa), nadopunu stručnog mišljenja sastavljenog po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu Čazma Klasa: 552-04/23-11/2, Urbroj: 139-011/17-24-14 od 12. ožujka 2024. (list 119- 123 spisa), rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Čazmi posl.br. Z- 4586/2024 od 13. ožujka 2024. (list 150-151 spisa), ugovore o osnivanju osobne služnosti prava stanovanja sklopljen između tuženika i FS (list 152-155 spisa), ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između Udruženja „Zemlja djece“ [adresa] i tužiteljice (list 161 spisa), Ugovor o zakupu stana sklopljen s jedne strane od tužiteljičinog supruga kao najmoprimca (list 162 spisa), platnu listu za supruga tužiteljice za veljaču 2024. (list 163 spisa), Rješenje Grada Tuzle, Javne ustanove Centra za socijalni rad Tuzla od 5. ožujka 2024. (list 165 spisa), nota Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, broj 08-14-4-8301/23 od 28. veljače 2024. s dopisom Javne ustanove centar za socijalni rad Tuzla broj 04-31-12-3470/23 HE od 12. veljače 2024. (list 170-176 spisa), medicinski nalaz za maloljetno dijete (list 208 spisa), Zapisnik sastavljen kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Čazma od 10. rujna 2024. (list 209-210 spisa), nadopunu stručnog mišljenja sastavljenu po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu [adresa] Klasa: 552-04/23-11/2, Urbroj: 139-011/17-23-35 od 15. listopada 2023. (list 212-216 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

4.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 9. listopada 2023. (list 62-71 spisa), izveden je dokaz saslušanja stranaka. Tijekom postupka, a uzimajući učestale prijedloge stranaka i prigovore kojima su nastojali ukazivati na promijenjene okolnosti, nije bilo moguće dopunsko saslušanja stranaka s obzirom na to da se tužiteljica pojavila na jednom ročištu i nakon toga se više nije odazivala pozivima suda. Isto tako, nije pravovremeno obavještavala sud o promjeni prezimena niti promjeni adresa, a koje promjene su utjecale, između ostalog, na duljinu trajanja postupka i utvrđivanja činjenica oko obiteljskih i stambenih prilika tužiteljice.

4.2. Primjenom odredbi Obiteljskog zakona, Konvencije o pravima djeteta i Pravilnika o načinu pribavljanja mišljenja djeteta, saslušano je maloljetno dijete stranaka putem posebnog skrbnika. S tim u vezi ističe se da je sud kod donošenja navedene odluke o saslušanju maloljetnog djeteta uzeo u obzir i dob djeteta i činjenicu je li navedeno u najboljem njegovom interesu, posebice uzimajući u obzir ponašanje stranaka tijekom postupka te izvedene dokaze.

4.3. Sud nije proveo dokaz vještačenja roditeljskih kompetencija imajući u vidu da taj dokaz kasnije nije predlagala tužiteljica i imajući u vidu na koje okolnosti je predlagala vještačenje te činjenicu da je sama zbog događaja na koji se poziva da se dogodio djetetu i zlostavljanja djeteta izrađen nalaz i mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba od 24. ožujka 2023. (list 19-21 i 133-134 spisa), te su priložena i očitovanja stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnim uredom [adresa] koji su izricali mjere stručne pomoći i potpore te imaju uvida u cjelokupnu obiteljsku situaciju stranaka, ali je i izvršen uvid u priloženu dokumentaciju u spisu iz koje proizlazi da za navedene okolnosti nije utvrđeno da je otac i djed djeteta odgovoran za djela koja im tužiteljica stavlja na teret tuženika i da kod djeteta nisu utvrđeni elementi zlostavljanja. Također se dodaje i da je ovlast suda slobodno ocjenjivati dokaze, utvrđivati relevantne činjenice i odlučivati o tome koje će dokaze izvesti, zbog čega se ne može unaprijed predvidjeti ujednačeno rješenje za sve situacije, već o svim okolnostima svakog pojedinog slučaja ovisi je li potrebno izvesti određeni dokaz. Uzimajući u obzir izraženo mišljenje djeteta, a to je da želi i nadalje živjeti s ocem, a s majkom ostvarivati osobne odnose, te promjene adrese stanovanja majke djeteta tijekom ovog postupka što je utjecalo i na otežano utvrđivanje njezinih stvarnih stambenih uvjeta u Njemačkoj iz koje se vratila potom ponovo u Bosnu i Hercegovinu, njezino ne odazivanje zakazanim ročištima, neodobravanje upisa djeteta u školu stavljajući pritom svoju interes da dijete živi s njom ispred interesa djeteta da se školuje, ukazuje da nije bilo potrebno provođenje vještačenja već je primjenom načela zaštite prava i dobrobiti djeteta, sprječavanja daljnjeg odugovlačenja postupka, utvrđeno da interes djeteta u okolnostima konkretnog slučaja preteže nad pravom tužiteljice na obiteljski život.

4.4. Također, sud nije provodio niti druge dokaze (priložene video snimke neovlaštenog snimanja koje su se tijekom postupka učestalo dostavljale) predložene od strane stranaka, a imajući u vidu da je više puta tijekom postupka pribavljeno mišljenje djeteta stranaka (putem Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda [adresa] i posebnog skrbnika), kao i činjenicu da postupak utječe na dijete te da bi svako daljnje izvođenje dokaza dovelo do bespotrebnog odugovlačenja postupka što bi pridonijelo daljnjoj eskalaciji sukoba između roditelja koji bi se prenosio na dijete i time izrazito štetno utjecao na njegovo psihičko zdravlje.

4.5. Slijedom navedenoga, nakon ročišta održanog 29. siječnja 2024., sud je utvrdio da je raspravljanje dovršeno i glavna i tajna rasprava je završena na spomenutom ročištu.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023), a u vezi s člankom 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), sud je utvrdio da su ispunjene pretpostavke za donošenje nove odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju djeteta u skladu sa izraženim mišljenjem djeteta, izvještajima Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured [adresa] i Javne ustanove centra za socijalni rad Tuzla, posebnog skrbnika i u skladu sa cjelokupnom dokumentacijom koja prileži u spisu, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude i rješenja.

6. Predmet ovoga postupka je izmjena ranije odluke o roditeljskoj skrbi i odlučivanje o prijedlozima za privremene mjere, te je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi jesu li se okolnosti na temelju kojih je bila donesena ranija odluka u toj mjeri promijenile da zahtijevaju donošenje nove odluke o ostvarivanju roditeljske skrbi u skladu s dobrobiti djeteta stranaka.

6.1. Među strankama nije sporno da su roditelji maloljetnog djeteta te da je pravomoćnom ranijom odlukom odlučeno da će zajedničko dijete stranaka živjeti s ocem, te su određeni osobni odnosi djeteta s majkom i obveza uzdržavanja.

6.2. Među strankama nije sporno da tužiteljica uredno ostvaruje osobne odnose s djetetom, te da se dijete uredno školuje, a za što je tuženik morao pokrenuti poseban postupak u kojem je i donesena odluka posl.br. R1 Ob-127/2024-10 od 28. ožujka 2024.

6.3. Među strankama je sporno jesu li ispunjeni uvjeti za izmjenu ranije odluke odnosno jesu li okolnosti na strani tuženika, a na koje ukazuje tužiteljica, ugrožavajuće za prava i interes njihovog zajedničkog maloljetnog djeteta te temeljem protutužbenog zahtjeva jesu li ispunjene okolnosti na strani tuženika da maloljetno dijete stanuje s njime, a s majkom ostvaruje osobne odnose i da ona doprinosi za njegovo uzdržavanje.

6.4. Nadalje, a u odnosu na prijedlog tužiteljice za ponovnim razgovaranjem s djetetom zbog dostavljene nove snimke u kojoj dijete izražava nezadovoljstvo školom i da hoće majci, a imajući u vidu sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava proizlazi i da se od nadležnih tijela očekuje da uspostave pravednu ravnotežu između interesa djeteta i interesa roditelja, no nikad na štetu zdravlja i razvoja djeteta (Sommerfeld protiv Njemačke, stavak 64.), te činjenicu da otac nije to osporio no da smatra da je to utjecaj majke na dijete, sud nije izvodio ponovo dokaz utvrđivanja mišljenja djeteta novim razgovorom već je ocijenio dostavljene dokaze, utvrdio činjenice te odlučio što je u najboljem interesu djeteta. Dodatno, iako članak 8. Konvencije nema izričite procesne odredbe, postupak donošenja odluka mora biti pošten i osigurati dužno poštovanje prava zaštićenih tim člankom. Osim toga, Europski sud je istaknuo da odluka sudova temeljena na mišljenju djeteta koje svoje želje ne može jasno izraziti jer je primjerice u sukobu lojalnosti ili pod utjecajem otuđujućeg ponašanja jednog roditelja, može biti protivna pravu na poštovanje obiteljskog života (K.B. i drugi protiv Hrvatske, stavak 143.). U ovome postupku je maloljetno dijete u dobi od 7 godina jasno više puta izrazilo svoju želju da nastavi stanovati s ocem i bilo je potrebno utvrditi jesu li za to ispunjeni uvjeti.

7. Uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Čazmi posl.br. R1 Ob-268/2020, utvrđeno je da je doneseno rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Čazmi posl.br. R1 Ob-268/2020-2 od 24. lipnja 2020. kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Navedenim planom je određeno da će dijete stranaka stanovati s ocem na adresi [adresa], zatim da će s majkom ostvarivati osobne odnose svaka dva tjedna mjesečno do polaska u osnovnu školu Čazma. Zbog podjednakog ostvarivanja osobnih odnosa s oba roditelja, određeno je da je svaki roditelj dužan doprinositi za uzdržavanje djeteta u mjesečnom iznosu od 500,00 kn (slovima: petsto kuna).

8. Uvidom u spis ovoga suda R1 Ob-127/2024, utvrđeno je da je doneseno rješenje posl.br. R1 Ob-127/2024-10 od 28. ožujka 2024. kojim je odlučeno da se odobrava tuženiku kao ocu, samostalno zastupanje maloljetnog djeteta MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2018. u [adresa], kod upisa u Osnovnu školu u Čazmi, za školsku godinu 2024./2025., te mu se odobrava da poduzme sve potrebne predradnje za predaju zahtjeva za upis u prvi razred osnovne škole u [adresa], bez sudjelovanja i suglasnosti majke djeteta, tužiteljice ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj].

8.1. Navedeno rješenje je potvrđeno Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu Gž Ob-232/2024-2 od 24. svibnja 2024., u kojem se, između ostalog, navodi i da je tijekom postupka pravilno utvrđeno da je upis djeteta u školu u interesu djeteta, a s navedenim su u cijelosti suglasni nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Čazma, predlagatelj i poseban skrbnik djeteta te i samo dijete, te da je sud dužan poštivati želju djeteta temeljem čl. 86. st. 1. Obiteljskog zakona i čl. 360. Obiteljskog zakona kao i čl. 12. Konvencije.

9. U cilju donošenja zakonite i valjane odluke u najboljem interesu i dobrobiti zajedničkog maloljetnog djeteta stranaka, sud je zatražio od Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnim uredom Čazma te od nadležnog tijela Bosne i Hercegovine Javne ustanove centar za socijalni rad Tuzla, kompletnu obradu stranaka i djeteta u pogledu izrade Izvješća o obiteljskim, imovinskim i socijalnim prilikama, kao i pisani nalaz i mišljenje na tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice te protutužbu i protutužbeni zahtjev tuženika, kao i na kasnije podnesene izmjene zahtjeva i prijedloge za određivanjem privremene mjere.

9.1. Iz izvještaja stručnog mišljenja sastavljenog po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu [adresa] Klasa: 552-04/23-11/2, Urbroj:139-011/17-23-6 od 5. listopada 2023. (list 52-61 spisa), proizlazi sljedeće:

a) za tuženika:

- rođen u braku svojih roditelja, zajedno sa sestrom koja živi u [adresa] s suprugom i djetetom u svojoj kući koju su joj pomogli kupiti roditelji. Odnosi u primarnoj obitelji su bili narušeni te je majka US u 2015. odselila iz kućanstva u podstanarski stan i optužila supruga FS za psihičko zlostavljanje. BS je podržavao majku i sam je tvrdio kako je otac često grub i sklon nametanju svojih stavova. Majka je bila korisnik zajamčene minimalne naknade pri ovom Centru i korisnik doplatka za pomoć i njegu. U redovitom je kontaktu sa sestrom te se međusobno posjećuju.

- tuženik stanuje s ocem, a majka je preminula 2017.,

- tuženik je završio srednju prometnu školu za vozača te je bio zaposlen kao vozač cisterne u poduzeću "InVictus", a više od godine dana se nalazio na bolovanju i liječio u NPB dr.lvan Barbot Popovača. Trenutno je zaposlen u tvrtki „Di” Čazma, na neodređeno vrijeme, na radnom mjestu radnika u proizvodnji te ostvaruje mjesečnu plaću od oko 670,00 EUR (slovima: šestosedamdeset eura) mjesečno. Navodi kako mu je mjesečna plaća opterećena ratom za otplatu namještaja. Zdrav je, ne boluje od nikakvih bolesti, ne troši terapiju. Pušač je, alkohol konzumira rijetko i prigodno. Trenutno je emocionalno opterećen obiteljskom situacijom, ima slabiji apetit i teškoće spavanja, navodi kako mu teško pada kroz što prolazi dijete. Nije u emocionalnoj vezi. Sebe opisuje kao mirnog obiteljskog čovjeka koje slobodno vrijeme provodi sa širom obitelji, djetetom, idu na izlete, igralište ili bazene. Nema u vlasništvu nekretnina, svoj udio u kući u [adresa] je prepustio kćerki ŠS.

- kuća u kojoj živi je u vlasništvu oca FS, zidana je prizemnica. Stambeni prostor se sastoji od hodnika, dnevnog boravka, dvije spavaće sobe i kupaonica. Kuća je spojena na električnu energiju, vodom se opskrbljuju putem gradskog vodovoda, a grijanje je na drva i plin. Stambeni prostor je opremljen svim potrebnim namještajem i kućanskim aparatima. Prostor je vrlo uredan. Dijete ima svoju sobu opremljenu krevetom, ormarima, komode i pisaći stol sa stolicom. Soba je prikladno uređena, uredna i uređena dječjim naljepnicama i slikama.

- prvu bračnu zajednicu zasnovao je s NS **.**.2001. U bračnoj zajednici rođena je ŠS **.**.2004.. Nakon razvoda bračne zajednice dijete je nastavilo živjeti s majkom. Aktualno, ŠS sada živi u gradu Akureyri na Islandu te je zaposlena kao radnica u hotelu. U redovitom je kontaktu s ocem. Obitelj je bila u tretmanu ovog Ureda te su roditeljima izricane mjere obiteljsko pravne zaštite.

- novu bračnu zajednicu sklopio je s tužiteljicom AS u kojem je rođeno zajedničko dijete HS.

b) za tužiteljicu:

- Tužiteljica je rođena u braku roditelja koji su se razveli kada je ona bila u dobi od 3 godine, a ona je ostala živjeti s majkom i nije održavala susrete i druženja s ocem. Završila je Turističku školu za zanimanje kuhar. Tužitelja je upoznala nakon što je jedna televizijska kuća snimila prilog o udruzi u [adresa] u kojoj je radila. On ju je zamijetio u prilogu i stupio je s njom u kontakt preko društvene mreže Facebook, nakon čega ga je ona došla posjetiti u pratnji majke. Nekoliko mjeseci nakon poznanstva, stupili su u brak. Nakon stupanja u brak, živjeli su u Zadru, gdje je tuženik radio kao vozač taxija, a ona kao kuharica u hotelu. Nakon što je ostala trudna, u 12. tjednu trudnoće, liječnici u Općoj bolnici Zadar su navodno posumnjali da nešto nije u redu s plodom te su ju uputili na pretrage u Zagreb gdje je i redovito odlazila na kontrole u KB Sv. Duh. Zbog potrebe za praćenjem trudnoće u bolnici u Zagrebu, stranke su se preselile u [adresa] u kućanstvo tuženikova oca.

c) za dijete:

- rođena je na carski rez kao zdravo dijete, majka navodi kako do sad nije imala nikakvih zdravstvenih poteškoća.

9.2. U izvješću se detaljno navodi da je obitelj stranaka u tretmanu kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Čazma od 2017. kada su nastupili skupobi između tuženika i njegova oca. U srpnju 2020. rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi razveden je brak između stranaka prilikom čega je odobren plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u kojem su se roditelji usuglasili kako će dijete živjeti pola vremena kod jednog roditelja, a pola kod drugog. Tužiteljica se preselila u majčino kućanstvo u [adresa], Bosna i Hercegovina.

9.3. Prilikom provođenja mjere u odnosu na dijete vidljivo je kako je većina ciljeva određenih mjerom vezanih uz skrb o djetetu ispunjena. Otac adekvatno brine o djetetu, zadovoljava sve njene svakodnevne potrebe, a dijete je početkom rujna 2020. počela pohađati vrtić u [adresa]. Nakon razvoda braka majka nije pokazala zainteresiranost za preuzimanje skrbi o djetetu ili redovitim ostvarivanjem susreta i druženja s njom. S majkom nije bilo moguće stupiti u kontakt preko važećeg broja mobitela, a s bivšim suprugom i djetetom kontaktirala je putem aplikacije Messenger u sklopu društvene mreže Facebook. Otac je izražavao zabrinutost zbog uvjeta u kojima živi tužiteljica sa svojom obitelji, zbog čega je zatraženo mišljenje nadležnog tijela Bosne i Hercegovine o obiteljskoj situaciji i socio- ekonomskim prilikama obitelji tužiteljice. Od 27. travnja 2020. zaprimljena je dokumentacija nadležnog tijela u Bosni i Hercegovini te je dostavljena socijalna anamneza za tužiteljicu. Navode kako su nenajavljeno posjetili kućanstvo majke na adresi stanovanja [adresa] gdje je zatečena njezina majka GS. Kuća u kojoj stanuju je prizemnica, starije gradnje. Higijena prostora nije na zadovoljavajućem nivou. Majka je tada navodila kako priprema stambeni prostor za krečenje i da je promijenila prozore. Idućeg dana tužiteljica je pristupila u Centar na razgovor, navodi da se doselila u [adresa] nakon razvod braka te iznajmila stan i zaposlila se. Nakon prestanka ugovora o radu i gubitka prihoda navodi kako je bila primorana otkazati najam stana te se preselila kod majke. Navela je da aktivno traži posao te će vjerojatno odseliti u najam kada se zaposli. Tužiteljica navodi kako stambeni uvjeti kod majke GS nisu sjajni, ali da ima osnovno. Navodi kako imaju problem s kupaonicom zbog klizišta koje je uništilo taj dio kuće još 2015. godine te da taj dio kuće nema vodu. S istim je upoznat BS, a otac iskazuje zabrinutost što dijete čuva rođakinja.

9.4. Nadalje, 13. prosinca 2023. tuženik se obratio Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu [adresa] kako bi prijavio neprimjerenu roditeljsku skrb tužiteljice u odnosu na dijete. U svojoj izjavi otac navodi kako majka često mijenja adrese stanovanja i izvanbračne partnere, zanemaruje roditeljske dužnosti spram djeteta, ne vodi računa o higijeni djeteta i njezinih stvari, dijete neprimjereno kažnjava, ne kontrolira vrijeme i sadržaj provođenja djeteta na Internetu te je kontaktira u neprimjereno doba dana. U razgovoru s ocem doznaje se kako je isti znao fizički kažnjavati dijete udaranjem po stražnjici kada je bila manja, za što navodi da se dogodilo jednom ili dva puta. Majka je u telefonskom kontaktu navela kako otac fizički kažnjava dijete te je za kaznu kada je neposlušna zatvara u sobu bez svijetla. Zbog navoda oca, nadležnom tijelu u Bosni i Hercegovini upućen je dopis kojim se traži saslušanje majke na navedene navode te terenski obilazak kućanstva majke. Majka je optuživala oca za fizičko kažnjavanje djeteta, dok je otac te navode osporavao.

9.5. Iz dopisa Dječjeg vrtića Čazma je razvidno kako je djevojčica uredno pohađala vrtićku skupinu izuzev izostancima kada je kod majke u [adresa] što otac pravovremeno najavi. Kako ju u vrtić i iz vrtića dovodi otac. Kako je djevojčica vesela, druželjubiva, urednog socioemocionalnog razvoja, ne primjećuju se znakovi odstupanja u ponašanju u odnosu na vršnjake, u vrtić dolazi čista i uredna, uredne odjeće i vrlo dobrih higijenskih navika. Otac često pita za djevojčičino ponašanje u vrtiću, prihvaća savjete i sugestije odgajateljica, odaziva se na roditeljske sastanke i informira o napretku djeteta, dok se majka nije informirala o djetetu.

9.6. Dodaje se i da je 11. siječnja 2023. obavljen individualni razgovor s djetetom bez prisutnosti oca. Ista navodi kako je tada imala 5 god., pohađala je dječji vrtić Pčelica u [adresa], stanuje s mamom i tatom naizmjenično. Navodi da kada je kod tate živi s tatom i djedom FS. Za tatu navodi da je dobar, sve joj daje, miran je, osjeća se voljeno od strane tate. Navodi da ju je kada je bila manja znao za kaznu ostaviti u mraku u sobi i tamo bi bila sve dok ne bi prestala plakati, potom bi ju odveo nazad u boravak, dao joj jesti i išla bi se dalje igrati. Kada bi bila zločesta znao ju je otvorenim dlanom lupiti po guzi. Navodi da ju je zadnji put fizički kažnjavao i zatvarao u sobi kada je bila manja. Navodi da ju je kada je bila manja znalo biti strah biti sama kada bi se tata išao kupati pa ju je na njezino inzistiranje vodio u kupaonu sa sobom jer je ona to tražila, no sada se više ne boji, te tatu čeka izvan kupaone kada se on kupa. Navodi kako tata zna povremeno popiti pivu, no nije primijetila da je tata često pod utjecajem alkohola, a kada popije tata je dobar prema njoj. Djevojčica navodi kako tata slobodno vrijeme provodi s njom, igraju se zajedno. Djeda bi opisala kao dobrog, lijepo se ponaša prema njoj. Djed obično gleda televizor, jede ili odmara, povremeno ju zna škakljati, a ona se voli škakljati s djedom. Navodi kako se majkom redovito čuje telefonski, a majku opisuje riječima „a dobra”. Navodi kako se s majkom često seli, što joj ne smeta. Djevojčica navodi kako joj smeta kada se roditelji svađaju preko mobitela, to ju zna probuditi iz sna. Iskazuje neprimjerena ponašanja zločeste bake po majci koju ju zatvara u mračnu kupaonicu te majčinog partnera P koji ju zna udariti po glavi bez razloga, što ju zaboli. Navodi kako se tata ljepše odnosi prema njoj nego majka, no ljepše joj je živjeti u [adresa] jer se tamo igra s malim bratićem, a kod tate nema djece njezinog uzrasta. Navodi da je kod mame često na mobitelu, igra igrice na mobitelu i gleda crtiće. Navodi da joj i tata povremeno zna dati mobitel. Djevojčica je u kontaktu vesela i vedra, nasmijana, zaigrana, psihomotorno nešto nemirnija, diže se u više navrata za vrijeme razgovora, komunikativna, bojicama crta crtež, inzistira da ga objesimo na zid, ponosna je na crtež.

9.7. Maloljetno dijete stranaka je i u psihološkom tretmanu Opće bolnice Bjelovar zbog mahanja rukama i nogama u situacijama veselja, a prema nalazu psihologa kojeg dostavlja otac urednog je psihomotornog razvoja uz blažu nezreliju grafomotoriku i vizuoperceptivne sposobnosti, dok se emocionalno doima senzibilnija.

9.8. Nakon toga je 16. veljače 2023. pristupila majka te je na zapisnik iznijela sumnju na seksualno zlostavljanje djeteta od strane djeda te fizičko zlostavljanje od strane oca. Majka je navela kako joj je HS prilikom zadnjeg boravka kod nje navela da ju je djed „škakljao po piši” te da je otac tuče i zatvara u sobu. Navela je kako joj otac ništa ne kupuje, a kuha samo juhu i čaj te iznijela pretpostavke da BS istovremeno pije lijekove i alkohol. Navodi kako HS spava s ocem u krevetu s čim se ne slaže te da ju vodi u kupaonicu kada se tušira. Navela je kako se seli sukladno mjestu stanovanja i u skladu sa svojim financijskim mogućnostima. Navodi kako je u svakom stanu imala priključak na potrebnu gradsku infrastrukturu te ispunjene osnovne životne uvjete djeteta. Navodi kako nije znala o neprimjerenim postupcima svoje majke i partnera P prema HS. Majka navodi kako se svađa s tuženikom preko telefona jer je provocira i izbaci iz takta. Navodi i kako ograničava korištenje mobitela djetetom na sat vremena dnevno. Otac je istaknuo da je znao blago udariti po stražnjici dijete, ali to više ne čini. Navodi kako nije primijetio bilo kakvu vrstu neprimjerenog ponašanja svog oca prema djetetu, niti mu je HS nešto o tome rekla. Sve ostalo je osporio. 9.9. S djetetom je ponovljen razgovor 17. veljače 2023. te je dijete upućeno u Polikliniku za zaštitu djece i mladih grada Zagreba. Djevojčica je navela da se dobro osjeća, veseli se maškarama u vrtiću. Navodi kako voli ići u vrtić i da joj je kod tate jako lijepo. Navodi kako se s djedom zna često šaliti, znaju se škakljati i smijati. Navodi kako se s djedom voli škakljati te joj isto ne stvara nelagodu i škakljanje nije protiv njezine volje. Navodi da je djed dobar prema njoj, nikada ne viče na nju niti išta slično. Navodi da ju tata ne tuče kada učini nešto pogrešno, prije ju je znao udariti otvorenim dlanom po guzi, ali to više ne radi. Navodi kako kad napravi nešto što nije primjereno onda ju tata kazni tako da ju stavi u sobu. Navodi da ju smeta kada ju tata zatvara u sobu, to ju ponekad plaši, ali mu isto nije rekla. Djevojčica na kraju razgovora opisuje događaj kada je tata bio u kuhinji, a ona i djed u djedovoj sobi djed između ostalog „škakljao i po piši”, pokazuje gdje je to mjesto na tijelu i način na koji ju je djed poškakljao rukom i prstima, navodi da je pritom bila odjevena, a isto ju je smetalo. Djevojčica je u kontaktu vesela i vedra, nasmijana, sramežljiva i suzdržanija u trenutku razgovora o situaciji koja se ranije dogodila s djedom i o kojoj sama počinje govoriti, zaigrana, u par navrata za vrijeme razgovora navodi kako bi željela da tata dođe po nju da ju vodi u vrtić zbog povorke maškara, komunikativna, suradljiva. Crteži koje je djevojčica nacrtala nezreli su za dob djevojčice.

9.10. Dana 28. ožujka 2023. zaprimljen je nalaz i mišljenje Poliklinike za djecu i mladež, a u mišljenju multidiscipliranog tima navedeno je kako je dijete djevojčica urednog intelektualnog razvoja, blaže nezrelije grafomotorike i vizuoperceptivne sposobnosti. Odrasta u obitelji narušene dinamike separiranih roditelja te je izložena neadekvatnim informacijama od strane roditelja. Nisu dobivene informacije o postavljenoj sumnji na spolno zlostavljanje djevojčice. Zbog rizičnih uvjeta odrastanja preporuča se psihološko praćenje razvoja i praćenje obiteljske situacije. Nalaz je odmah po primitku dostavljen i nadležnoj Policijskoj postaji. Zaprimljena je i obavijest policije da je Općinskom državnom odvjetništvu podneseno posebno izvješće na daljnje postupanje.

9.11. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Čazma ocu je izrečena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetuu trajanju od 6 mjeseci, a u svrhu praćenja brige o roditeljskoj skrbi te poboljšanju roditeljskih vještina i odgojnih postupaka. Dana 11. travnja 2023. nadležnom tijelu u [adresa] je upućen dopis s obavijesti o izricanju mjere te je navedeno kako se smatra da je majci također potrebno izricanje mjera obiteljsko pravne zaštite iz njihove nadležnosti. Za to vrijeme majka se obraćala uredu putem e-maila te se informirala o tijeku istrage, pregledu Poliklinike te je navela da je djevojčica posljednjih dana uznemirena jer ne želi ići nazad tati, što je rekla i njemu tijekom video poziva, a prilikom razgovora s majkom je navela da želi ići tati, ali se plaši jer će ju tata tući. Otac je također prijavio majku i naveo je da imaju teškoća s dogovorom oko primopredaje djeteta jer majka stalno mijenja datume i krši ranije dogovore. Navodi kako ga majka puno puta lažno optuživala da tuče dijete, što on negira. Navodi kako mu se HS požalila da je majka prošle godine tukla s kuhačom. Navodi kako majka učestalo negativno govori o ocu pred djetetom te da takvim ponašanjem utječe na to da dijete ne želi ocu. Otac navodi da je u redovitom kontaktu s djetetom, da normalno komuniciraju, pred njim je vesela, ali da ne želi razgovor ako je majka u blizini. U izvještaju se detaljno opisuju sve poduzete radnje povodom međusobnih prijava stranaka te se ističe da je majci ukazano da ne opterećuje djevojčicu sadržajima koji nisu primjereni njezinoj dobi. U jednom trenutku se prekida linija. Idućeg dana tužiteljica ponovno šalje e-mail navodeći kako se ispričava zbog svoje reakcije te da će prihvatiti savjete stručnih radnica. Zbog navedenog joj je upućen i službeni dopis na e-mail adresu te je savjetovana.

9.12. Majka je u međuvremenu promijenila adresu stanovanja te je istaknula da živi u iznajmljenom stanu sa suprugom CS s kojim čeka i dijete. Navodi kako njezin suprug rad i živi u [adresa], a da će ona, nakon što dobije vizu, također preseliti u Njemačku. Navodi skladan odnos CS i HS te da HS ima svoju sobu za igranje.

9.13. Dana 01. rujna 2023.. upućen je ponovni dopis nadležnom tijelu u Bosni i Hercegovini u kojem su opisane teškoće koje iskazuju roditelji i dijete. Dostavljen je i nalaz neuropshijatra za dijete iz kojeg je vidljivo kako djevojčica dolazi u pratnji majke jer majci treba stručno mišljenje jer joj je djevojčica navela da je seksualno zlostavljana od strane djeda po ocu. Prilikom pregleda djevojčica ne dopušta majci da izađe, majka navodi kako se nigdje od nje ne odvaja jer ju je otac ostavljao samu u automobilu. Majka plače kada priča o tome, djevojčica je tješi. Djevojčica navodi da ju tata ponekad tuče kada je zločesta, a djeca se ne smiju tuči. Djevojčica prilikom davanja odgovora uglavnom gleda u majku. Za djeda po ocu kaže da je strog. Kaže da bi voljela živjeti kod majke jer joj je tamo ljepše i bolje. Na pitanje je li ju neko nekad dirao na način koji joj se ne sviđa, prvo gleda u majku, a zatim navodi kako ju je jednom djed „mrcvario”, škakljao kada je došla do njega, dirao ju je tada i po „piši”, to se njoj nije svidjelo, ali tati nije ništa rekla, već je to rekla majci. To se nije više ponavljalo, a više ne ide djedu da je škaklja. Majka navodi da djevojčica plače kada ide kod oca, zove je i govori da bi htjela njoj. U zaključku nalaza je vidljivo kako djevojčica daje jasne i adekvatne odgovore, ima izraženu separacijsku anksioznost te je primjerenog razvoja za dob. Prisutan je „koncept lojalnosti” prema svakom od roditelja uz strah od gubitka ljubavi. U stresnoj situaciji reagira regresivno, a aktualna je razvojna faza pojačane reakcije poistovjećivanja sa istospolnim roditeljem.

9.14. U odnosu na kasnije izrečene mjere pomoći i potpore navodi se da su ispunile svoju svrhu i da se otac pridržavao savjeta.

9.15. Zaključno se dodaje da maloljetno dijete odrasta u obitelji separiranih roditelja izrazito narušene obiteljske dinamike prilikom čega je izložena neprikladnim ponašanjima roditelja, a posebice majke što ima nepovoljan utjecaj na njezin psihofizički razvoj. Djevojčica zbog učestalih sukoba roditelja i izloženosti neprikladnim ponašanjima roditelja, posebice majke pokazuje separacijsku anksioznost, strah od gubitka ljubavi i konflikt lojalnosti prema svakom od roditelja. Majka učestalo iskazuje neprikladna ponašanja tijekom kojih često govori o ocu u negativnom kontekstu te ga vrijeđa, a sve u pristupnosti djeteta i s namjerom da izravno utječe na održavanje osobnih odnosa djeteta s ocem. Također, u telefonskom kontaktu sa stručnim radnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Čazma majka je reagirala vrlo burno te ista ostavlja dojam da teško kontrolira negativne emocije. Oba roditelja su sklona međusobnom optuživanju, dok otac iskazuje veću spremnost na kompromis s majkom te redovito potiče kontakt djeteta i drugog roditelja. Otac prilikom boravka djeteta u njegovom kućanstvu samostalno zadovoljava sve njezine potrebe, iskazuje emocionalnu toplinu, a dijete mu je privrženo. Zaprimljena su saznanja o neprimjerenim odgojnim metodama oba roditelja, zbog čega su upozoreni na neprihvatljivost istoga, a prilikom provođenja mjere nisu dobivena saznanja o ponavljanju istoga.

9.16. Tijekom rada s obitelji nisu potvrđene sumnje o seksualnom zlostavljaju djeteta, a nadležna policijska postaja nije podnijela kaznenu prijavu već posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu, a daljnje informacije nisu zaprimljene. Otac se dojma kao vrlo brižan roditelj koji vrijeme s djetetom provodi u primjerenim aktivnostima. Dijete je nakon razvoda roditelja ostalo u kućanstvu oca, dok je prilikom boravka kod majke često mijenjala mjesto stanovanja.

9.17. S obzirom na sve navedeno, Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured [adresa] smatra da nije u interesu djeteta da se donese privremena mjera da dijete živi s majkom do okončanja sudskog postupka. Predlažu da se žurno donese privremena mjera da dijete živi u kućanstvu oca, a s majkom održava redovite osobne odnose u prvoj polovici ljetnih i zimskih školskih praznika tijekom parne godine i u drugoj polovici ljetnih i zimskih praznika tijekom neparne godine te s majkom svakodnevno održava kontakt putem sredstava telekomunikacije i društvenih mreža. Također predlažu da sud donese sudsku odluku o uređenju roditeljske skrbi za dijete na isti način kao i u privremenoj mjeri. Mišljenja su da trenutno uređenje roditeljske skrbi o djetetu nije u interesu djeteta jer dijete često mijenja mjesto boravka, ne pohađa kontinuirano dječji vrtić, a od 2024. i program predškole, a roditelji učestalo imaju teškoća s dogovorom oko datuma primopredaje. Majka je dužna doprinositi za uzdržavanje djeteta sukladno odluci Ministarstva o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta.

10. U nadopunu stručnog mišljenja sastavljenog po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu [adresa] Klasa: 552-04/23-11/2, Urbroj: 139-011/17-24-14 od 12. ožujka 2024. (list 119-123 spisa), u bitnome proizlazi da obje stranke nastavljaju s međusobnim prijavama kao i da majka nije dala ocu suglasnost za upis djeteta u školu. I dalje su ostali kod mišljenja opisanog u točki 9.17. ovog obrazloženja presude i rješenja te dodaju da s obzirom na teškoće u komunikaciji roditelja, sumnju na učestalo verbalno nasilje od majke i izloženost djeteta neprimjerenom sadržaju da će obitelj i nadalje biti u savjetodavnom tretmanu obitelji.

11. U nadopuni stručnog mišljenja sastavljenu po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu [adresa] Klasa: 552-04/23-11/2, Urbroj: 139-011/17-23-35 od 15. listopada 2023. (list 212-216 spisa), u bitnome se dodaje da se oba roditelja učestalo obraćaju im. Otac ističe da se majka preselila u Njemačku i nije ga o tome obavijestila.

11.1. Uz detaljan opis svih prijava u razdoblju od donošenje dopune iz točke 10. ovog obrazloženja pa do dostave nove dopune iz ove točke obrazloženja presude i rješenja, utvrđuje se da dijete odrasta u visoko konfliktnoj zajednici razdvojenih roditelja koji su u narušenom odnosu, međusobno se prijavljuju zbog propusta oko roditeljske skrbi te se učestalo obraćaju Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Čazma jer ne mogu donositi zajednički odluke zbog čega opterećuju dijete i odlascima u institucije na razgovore zbog nepovjerenja roditelja. Majka nije spremna na razgovor s ocem, negativno iskazuje u odnosu na njega, dok iz nalaza dječjeg psihijatra proizlazi da je dijete izloženo neprikladnom sadržaju majke zbog čega dijete ima emocionalne teškoće i anksioznost. Smatraju da otac i dalje uredno skrbi o djetetu, snosi troškove njezina uzdržavanja sam i prihvaća savjete oko roditeljskih vještina.

11.2. Predlaže se donošenje privremene mjere na način da dijete stanuje s ocem, a s majkom ostvaruje osobne odnose prvu polovicu ljetnih, zimskih i proljetnih školskih praznika tijekom parne godine, a u neparnim godinama u drugoj polovici ljetnih, zimskih i proljetnih školskih praznika, te nadalje naizmjenično te da majka svakodnevno komunicira s djetetom putem telekomunikacijskih sredstava. Majka je dužna doprinositi za uzdržavanje djeteta prema Odluci Ministarstva o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta.

12. Uvidom u dokumentaciju dostavljenu od strane Javne ustanove centar za socijalni rad Tuzla broj 04-31-12-3470/23 HE od 12. veljače 2024. proizlazi sljedeće:

- tužiteljica je završila srednju turističko-ugostiteljsku školu i po zanimanju je kuhar. - od bližih srodnika ima roditelje koji su razvedeni od njene treće godine života, jednog polubrata i jednu polusestru s majčine strane. Navela je da je sa majkom u dobrim odnosima, ali da sa ocem nije u stalnom kontaktu i da se čuju svakih nekoliko godina.

- po završetku srednje škole uključila u rad UG „Zemlja djece u BiH", gdje je bila angažirana oko godinu dana volonterski, a potom godinu dana je bila radno angažirana. Nakon toga je zasnivala radne odnose u raznim ugostiteljskim objektima, trenutno je nezaposlena i nalazi se na evidenciji JU Službe za zapošljavanje TK Tuzla, Biro-a za zapošljavanje u [adresa].

- dobrog je zdravstvenog stanja, negira teza oboljenja, kao i konzumiranje alkohola, cigareta ili psihoaktivnih supstanci,

- nakon razvoda braka tužiteljica se u prosincu 2022. prvi puta obratila Centru gdje je tražila pomoć u saniranju obiteljskih odnosa, te da prijavi nasilje nad djetetom od strane oca .Od tada počinju prepiske sa Centrom za socijalni rad Čazma, telefonski razgovori sa stručnim radnicima spomenutog Centra, kao i kontinuirani rad i savjetovanje majke. Dodaje se i da je otac prijavljivao majku.

12.1. Nadalje, ističe se da je od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda [adresa] ocu određena mjera stručne pomoći i podrške dok je dijete posjećivalo terapeute i prošla je određene razgovore i obrade stručnih lica. Zahtijevalo da se i maici odrede mjere, međutim stručni radnici Centra, nisu donijeli takvu odluku i mišljenje. Majka je cijelo vrijeme surađivala sa stručnim radnicima Centra, bila uključena u savjetodavni rad i podršku od strane psihologa Centra, prilikom posjeta njenom domaćinstvu sve je proticalo u najboljem redu, pa i u vrijeme kada je dijete boravilo kod nje.

12.2. Navodi se da majka živi na istoj adresi u [adresa] ul.[adresa], Lamela 2 gdie živi u iznajmljenom stanu sa svojim tada suprugom KS. CS je zaposlen u R. Njemačkoj gdje ostvaruje plaću u mjesečnom iznosu od 2.500,00 EUR (slovima: dvijetisuće petsto) mjesečno. Stan je površine oko 60m2, opremljen je modernim namještajem i tehničkim stvarima, higijena stana je zadovoljavajuća i stan je prilagođen potrebama djeteta.

12.3. U međuvremenu majka je zasnovala bračnu zajednicu sa KS i sa istim je stekla jedno dijete, B, rođenu **.**.2023. Opisuje da ima skladne odnose sa suprugom.

12.4. S obzirom na navedeno, smatraju da majka ima uvjete da dijete s njom stanuje, no navode da su radili obradu samo majke pa se ne mogu izjasniti oko roditeljske skrbi te predlažu donijeti odluku u skladu sa stanjem spisa.

13. Izvještaje Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Čazma i Javne ustanove centar za socijalni rad Tuzla sud je prihvatio u odnosu na socio-ekonomske prilike stranaka, jer se radi o nespornim činjenicama, koje su i same stranke potvrdile. U odnosu na stambene prilike tužiteljice u Njemačkoj nije bilo mogućnosti utvrditi jer je tijekom postupka tužiteljica odselila s navedene adrese i vratila se u Bosnu i Hercegovinu.

13.1. Slijedom navedenoga, imajući u vidu dana mišljenja sud je kod odlučivanja o izvršavanju roditeljskih prava, pazio na pravičnu ravnotežu između interesa djeteta i roditelja, s time da je pri tome posebna važnost dana najboljem interesu djeteta, koji ovisno o njegovoj prirodi i ozbiljnosti, može nadjačati interes roditelja (odluke Europskog suda za ljudska prava, Sahin protiv Njemačke, br. 30943/96, stavak 65, stavak 66, presuda od 8. srpnja 2003., te Elsholz protiv Njemačke, stavak 50.).

14. U skladu s odredbom čl. 360. Obiteljskog zakona, mišljenje djeteta stranaka je utvrđeno posredstvom stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda [adresa] kako je i opisano u točki 9. ovog obrazloženja presude i rješenja i putem posebnog skrbnika.

14.1. Iz podneska posebnog skrbnika od 8. ožujka 2024. proizlazi da je obavio razgovor s maloljetnim djetetom stranaka 1. ožujka 2024. koja je u pratnji oca došla na razgovor u Centar za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1. Mišljenje je utvrđeno sukladno odredbama Obiteljskog zakona i Konvencije o pravima djeteta ( čl.3 i 9.) i načelu slobode iznošenja mišljenja (čl.12), a odnosi se na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u rješavanju svih pitanja koja utječu na njegov život uključujući i to da bude saslušano u svakom pravnom postupku koji se na njega odnosi i to na način primjeren djetetovoj dobi. Postupljeno je sukladno odredbi čl. 7. Pravilnika o načinu utvrđivanja mišljenja djeteta, odnosno dijete je informirano o njegovom pravu izražavanja mišljenja o svim pitanjima koja se na njega odnose, o postupku utvrđivanja mišljenja, utjecaju koji izraženo mišljenje može imati na ishod postupka, procijenjena je sposobnost i zrelost djeteta u smislu kognitivnih sposobnosti djece da oblikuju i izraze svoje mišljenje na razuman i nezavisan način te da razumije ishod izraženog mišljenja i to sve u obliku razgovora, a ne jednostranog ispitivanja, u poticajnom i ohrabrujućem ozračju u kojem se dijete osjeća sigurno i poštovano te je njegovo mišljenje ozbiljno saslušano i uzeto u obzir.

14.2. Poseban skrbnik navodi da sad živi u [adresa], da ide u vrtić u [adresa], ali da to nije vrtić nego predškola ili mala školica gdje dosta uči pisati i odmah nastavlja kako će ona ići u školu ovdje kod tate. Kaže da tata radi blizu vrtića i da tamo gdje radi robot slaže neke daske, a kad tata radi ona bude u vrtiću. Ima puno prijateljica, a najbolje su joj M, E i ŠS i da ih u vrtiću ima trideset pa da onda za rođendan mora spakirati 30 poklona. Tijekom razgovora ističe i svoju frizuru i da je bila kod frizera. Govori kako kod tate u [adresa] ima svoju sobu i da spava sama i da joj je baš lijepo. Navodi da s njima živi i djed FS pa sama nastavlja da nema baku jer je ona umrla, a da kad je baka bila živa, ona je bila u trbuhu pa je nije mogla upoznati. Kuhaju joj „tata i deda FS jer deda najbolje kuha kompot i da joj je jučer napravio kompot s jabukama. Navodi kako voli dalmatinsku juhu te da voli slatkiše, ali neće zbog zubi i istovremeno mi pokazuje kako su joj se gornji zubi malo pokvarili. Kaže da kod tate ima još i dva psa koja su braća i da se zovu L i I pa nastavlja kako je imala i kokoši koje je pojela lisica, a prije su imali stare čuče. Nastavlja da u [adresa] kod mame ima hrčka koji se zove G, ali da će joj tata kupiti zamorca i da je jučer s tatom lovila paukove“. Za majku govori da živi u [adresa] u [adresa] pa sama nastavlja da mama samo traži stanove jer nema kuće. Navodi „kako mama živi u stanu s dečkom koji je dobar prema njoj i da se zove CS, a da kad je bila zadnji put kod mame, upoznala je i seku B koja plače jer ima grčeve i da će tamo opet ići za 2 mjeseca. Nastavlja da se je njena mama oženila za tatu pa su se onda razdvojili pa da zato mama sad živi s CS. Na upit odgovara da u [adresa] ima i baku GS, ali da se tamo ne kaže baka nego nana. Kaže da se igra i crta s bakom GS i da tamo ima lutkice s kojima se igra, ali sama nastavlja da će ona ići ovdje u školu kod tate pa da nije danas išla u vrtić i da joj je bilo muka dok se vozila autom“. Ističe da se čuje s mamom i da je mama zove na video poziv jer ona ima svoj mobitel pa sama nastavlja da je jednom bila u Sarajevu i da se kupala u jacuzziju, ali da ona ide i u [adresa] na bazen i da zna plivati. Kaže kako je bila i na klizanju u [adresa] i da zna klizati pa sama nastavlja kako je njoj ovdje ljepše i da ona i tata često putuju.

14.3. S obzirom na obavljeni razgovor i pribavljeno mišljenje djeteta, poseban skrbnik navodi da je suglasan da se donese privremena mjera i to da dijete stanuje s ocem, a s kojim prijedlogom se suglasio i nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad- Područni ured [adresa].

15. Sud je prihvatio mišljenje posebnog skrbnika jer smatra da je dao svoje mišljenje objektivno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke, poštivajući pri tome odredbe važećeg Obiteljskog zakona i Međunarodne Konvencije o pravima djeteta i načela slobode izražavanja mišljenja propisanog čl. 12. spomenute konvencije. Osim toga, njegovo mišljenje je u skladu i s mišljenjem djeteta danog kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Daruvar kao i priloženom dokumentacijom u spisu.

15.1. Tome u prilog se ističe da je tijekom postupka zatraženo od nadležnog Općinskog državnog odvjetništva očitovanje o podnesenim kaznenim prijavama od strane tužiteljice protiv tuženika, te u spis predmeta nije zaprimljeno da nije utvrđeno da je otac i djed djeteta odgovoran za djela koja im tužiteljica stavlja na teret niti je tužiteljica kasnije tijekom postupka isticala prigovore koje je navodila u tužbi kako je to opisano u točki I. izreke ove presude.

16 Na ročištu održanim kod ovoga suda 9. listopada 2023. saslušane su stranke.

17. Iz iskaza tužiteljice u bitnome proizlazi da zamjera tuženiku njegovu dosadašnju brigu oko djeteta.

17.1. Navodi da stanuje u iznajmljenom stanu u [adresa], površine 60m2, zajedno sa kćerkom HS i mužem kada je na godišnjem odmoru. On je kuhar, zaposlen u Münchenu u Njemačkoj, u hotelskoj kuhinji gdje ostvaruje primanja 2.500,00 EUR (slovima: dvijetisućepetsto eura), a plaća si stan s režijama 600,00 EUR (slovima: šesto eura). Tamo stanuje s drugim radnicima. Zna joj slati novac i on plaća najamninu koja dođe 400,00 maraka (slovima: četiristo eura), a režije su uključene u taj iznos, dok je grijanje dodatno 80,00 maraka (slovima: osamdeset maraka). Nema financijsku pomoć drugih osoba, a radi dodatno posao uređivanja noktiju gdje trenutno zaradi oko 200,00 maraka (slovima: dvjesto maraka) mjesečno. Dijete u tom stanu ima sobu za sebe i sav potreban namještaj. Njezin suprug dolazi dva puta u šest mjeseci i bude nekoliko dana jer ima sveukupno 18 dana godišnjeg.

17.2. U vrijeme davanja iskaza tužiteljica je bila trudna, te je navodila da planira otići u Njemačku no nije se izjašnjavala oko adrese niti je iskazivala oko djetetovog vrtića i kasnijeg školovanja. Za dijete je isticala da ne ide na aktivnosti, kad je kod nje nije u vrtiću, zdrava je djevojčica. Nema posebnu prehranu i ne pije lijekove. S obzirom na ove sve događaje neuropsihijatrica joj je prepisala lijekove na biljnoj bazi za smirenje. Ne daje djetetu te lijekove jer se ona uspije smiriti kod nje. S djetetom priča o ovome svemu, ne priča ružno o tuženiku, ali potvrđuje da se u prisutnosti djeteta svađala s tuženikom jer se nije mogla kontrolirati. Dijete ima dvojno državljanstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ima prebivalište u [adresa] na adresi gdje stanuje tuženik, a u [adresa] na adresi na kojoj stanuje njezina majka, O 25, [adresa].

17.3. Tužiteljica je isticala prigovore na tuženika oko odgoja djeteta i njihovog lošeg odnosa. Navodi da je prekinula vezu s tuženikom jer je konzumirao alkohol, zbog toga su se i svađali. Ističe i da tuženik fizički nikada nije bio nasilan prema njoj, ali verbalno ju je znao vrijeđati i ucjenjivati. Tuženik isto zna kuhati i zna čistiti. Sudjelovali su jednako u svim poslovima. Dok su živjeli skupa, brinuo je o djetetu kao i ona.

18. Iz iskaza tuženika proizlazi da ima narušene odnose s tužiteljicom od prestanka njihove bračne zajednice te da zamjera i dalje tužiteljici njezino ponašanje i učestale prijave.

18.1. Navodi da stanuje u obiteljskoj kući svojeg oca u [adresa], zajedno sa svojim ocem i maloljetnom kćerkom. Režije za kuću plaća ona i otac po pola. Sveukupno to iznosi oko 132,17 EUR (slovima: stotridesetdva eura i sedamnaest centi), grijanje je na drva i plin. Drva kupuje na godišnjoj razini zajedno sa svojim ocem i sestrinim mužem. Imaju izradu tog drveta iz šume koja im je dana u zakup i onda to drvo izrađujeu za sebe i za prodaju. Nema kredite, ali ima dugove s osnove životnih troškova na kartici American i to još iz vremena dok je živio s tužiteljicom. Nema imovine niti osobni automobil. Ima financijsku pomoć svojega oca. Koristi očev auto marke Opel Astra, godina proizvodnje 2011.

18.2. Zaposlen je u DI Čazma na neodređeno vrijeme gdje ostvaruje mjesečna primanja u iznosu od 650,00 EUR (slovima: šestopedeset eura), a koji iznos nije fiksan već variva ovisno o odrađenim satima i putnim troškovima. Putni troškovi su u taj iznos uključeni. Radno vrijeme je od 6,00 do 14,00 sati i za to vrijeme je dijete u vrtiću. Vrtić plaća 76,00 EUR (slovima: sedamdesetšest centi). Zdrav je i radno sposoban. Osim drveta ne radi nikakve druge dodatne poslove.

18.3. Za dijete ističe da je zdravo dijete, ne ide na aktivnosti, ima uobičajene životne potrebe. Planira ju upisati na mažoretkinje.

18.4. Nadalje, ističe da se liječio putem psihoterapije zbog stresa, nije bilo bolničko liječenje. Liječenje je bilo zbog stresa na poslu. Profesionalni je vozač i nikad mu nije bila oduzeta vozačka.

18.5. Opisuje učestale sukobe s tužiteljicom oko odgoja djeteta i međusobne prijave.

19. Uzimajući u obzir iskaze stranaka i njihovo ponašanje na održanim ročištima, razvidno je da su njihovi odnosi i dalje u određenoj mjeri te je evidentno da se stranke međusobno optužuju po pitanju načina njihove brige i stavljanja interesa njihovog zajedničkog maloljetnog djeteta ispred njihovih te je kod oboje, prisutno nezadovoljstvo i uznemirenost. Navedeno proizlazi također iz dokumentacije koja prileži spisu, mišljenja djeteta, pri čemu se narušeni odnosi održavaju u nepovjerenju, kao i u narušenoj roditeljskoj komunikaciji i suradnji.

19.1. Međutim, unatoč tome, oba roditelja uspijevaju postići dogovor oko osobnih odnosa s djetetom.

20. Kod donošenja odluke o roditeljskoj skrbi sud je dužan voditi računa o postojanju ravnoteže između interesa djeteta i roditelja, s time da se pri tome mora dati posebna važnost najboljem interesu djece koji, ovisno o njihovoj prirodi i ozbiljnosti, mogu nadjačati interes roditelja.

21. Odredbom članka 409. stavka 2. Obiteljskog zakona propisano je da u postupku u kojem se odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati, roditeljskoj skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem sud nije vezan zahtjevima stranaka.

21.1. Prema odredbi čl. 104. st. 1. Obiteljskog zakona roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Stranke su kao roditelji ostvarivali zajedničku roditeljsku skrb nad maloljetnim djetetom prema citiranoj odredbi zakona i ranijoj odluci.

21.2. Odredbom čl. 105. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je kako jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Stavkom 2. istog čl. propisano je kako jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji od roditelja je spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno čl. 416. st. 2. i st. 3. ovoga Zakona, dok je st. 4. propisano da roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazuma dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

21.3. Odredbom čl. 95. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom, dok je st. 2. istog zakonskog članka propisano da roditelj koji stanuje s djetetom ima dužnost i odgovornost omogućivati i poticati ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.

21.4. Prema odredbi čl. 104. st. 1. Obiteljskog zakona roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a st. 2. je propisano da kad roditelju trajno ne žive zajedno, dužni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz čl. 106. Obiteljskog zakona, time da se prema st. 3. istog članka zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi može urediti i odlukom suda koja se temelji na sporazumu roditelja o svim bitnim pitanjima iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, te su prema st. 4. istog članka roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno.

21.5. Odredbom čl. 119. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi, dok je st. 2. istog zakonskog članka propisano da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

21.6. Odredbom čl. 121. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati izravno u kraćim ili duljim razdobljima u obliku susreta i druženja ili boravkom djeteta kod osobe koja ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom, dok je st. 2. istog zakonskog članka propisano da osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati neizravno korištenjem različitih komunikacijskih sredstava, slanjem pisama, darova i slično.

21.7. Člankom 413. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je kako će sud odlučiti po službenoj dužnosti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanju djeteta:

1. odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja ili

2. odlukom o utvrđivanju ili osporavanju majčinstva ili očinstva kada je donošenje ove odluke, s obzirom na ishod parnice i okolnosti slučaja, moguće i potrebno.

21.8. Člankom 416. Obiteljskog zakona propisano je sljedeće:

(1) Prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima djeteta s roditeljem sud će:

1. omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje, sukladno odredbama ovoga Zakona 2. utvrditi na koji način je svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na koji način je ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa i 3. po potrebi pribaviti nalaz i mišljenje centra za socijalnu skrb ili ovlaštenog sudskog vještaka.

(2) Sud će u postupku posebno cijeniti:

1. spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja ili spremnost na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji i

2. spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.

(3) Spremnost na suradnju iz stavka 2. ovoga članka nije od važnosti u slučajevima obiteljskog nasilja.

21.9. Pravo ostvarivanja osobnih i neposrednih odnosa djeteta i roditelja zaštićeno je i Konvencijom o pravima djeteta.

22. Sud zaključuje da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 113. Obiteljskog zakona i za izmjenu odluke o roditeljske skrbi u dijelu promjene načina ostvarivanja osobnih odnosa tužiteljice s djetetom te iznosa uzdržavanja.

22.1. S obzirom na navedeno nema osnove za izmjenu odluke o mjesta stanovanja jer nisu uočene promjene u odnosu na ranije donesenu odluku niti u odnosu na način ostvarivanja roditeljske skrbi za koji je ranije već odlučeno da će biti zajednička roditeljska skrb.

23. Naime, nakon provedenog postupka, iz izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Čazma, izvješća Javne ustanove centar za socijalni rad Tuzla, sadržaja ranije odluke te sve dokumentacije koja prileži spisu, proizlazi da je u interesu djeteta da i nadalje stanuje s ocem, a što je i samo dijete izrazilo.

23.2. Tijekom postupka je utvrđeno da oboje roditelja brinu i skrbe o odgoju, razvoju i potrebama maloljetnog djeteta, a u interesu je djeteta da stranke kao roditelji sporazumno rješavaju pitanja roditeljske skrbi u skladu s temeljnim načelom Obiteljskog zakona, a da državna tijela interveniraju samo u slučaju potrebe (čl. 6 Obiteljskog zakona).

23.3. Pri tome se dodaje da roditeljska skrb obuhvaća odgovornost, dužnost i pravo roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i dobrobiti pa tako je roditelj dužan skrbiti o zdravlju, razvoju, njezi i zaštiti djeteta, njegovom odgoju i obrazovanju, ostvarivanju osobnih odnosa i drugo, od čega nije utvrđeno da roditelji ne ispunjavaju prethodno spomenuto.

24. Roditelji uvijek trebaju imati na umu da njihov međusobni odnos kao roditelja ima najvažniji utjecaj na emocionalno stanje djeteta, te da je zdrava komunikacija roditelja usmjerena isključivo prema djetetu temelj za pravilan psihološki i emocionalni razvoj djeteta koji osjeća svaki stres i neslaganje roditeljskih odnosa, što se snažno odražava na njegov kasniji razvoj, no dijete se može dobro prilagoditi na razdvojen život roditelja ako oba roditelja surađuju, donose zajedničke odluke, prihvaćaju i uvažavaju razlike, jedan i drugi pred djetetom. Iz iskaza oba roditelja sud je utvrdio da oboje roditelja pokazuju izrazit interes i volju da brinu o djetetu, a samo njihovi međusobno narušeni odnosi ih zapravo sprečavaju da zajednički donose konstruktivne i za njihovo dijete najbolje odluke.

24.1. Oba roditelja se trebaju potruditi usavršavati svoje komunikacijske vještine na način da ravnopravno sudjeluju u razgovoru i donošenju odluka važnih za odgoj djeteta i posebno da poštuju i uvažavaju želje i stavove i drugog roditelja, iako jedan od njih uvelike nekritično iznosi svoje viđenje aktualne situacije.

25. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, sud je pri odlučivanju o zahtjevima rukovodio najboljim interesima maloljetnog djeteta i pravilima o zaštiti djeteta koja su, između ostalog, propisana odredbom čl. 3., 9. i 12. Konvencije o pravima djeteta (usvojena na 44. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine (rezolucija br. 44/25), stupila na snagu 2. rujna 1990. godine).

26. Nadalje, prema shvaćanju ovog suda, u smislu naprijed citiranih odredbi Obiteljskog zakona, zatim odredbi Konvencije o pravima djeteta koja je usvojena 20. studenog 1989., a koja je u pravni poredak Republike Hrvatske preuzeta na temelju notifikacije o sukcesiji (Međunarodni ugovori, broj 12/93 i 20/97 – dalje: Konvencija) te odredbi Konvencije o kontaktima s djecom („Narodne novine“, broj – Međunarodni ugovori 1/09) dijete ima pravo na život sa svojim roditeljima u skladu sa svojom dobrobiti, a ako živi odvojeno od roditelja ima pravo na susrete i druženja s tim roditeljem. Dakle, radi se prije svega o zakonskom pravu djeteta koje je i ustanovljeno radi dobrobiti djeteta. Dobrobit djeteta je glavni imperativ prilikom određivanja između ostalih i načina izvršavanja roditeljske skrbi, kao i prilikom određivanja susreta i druženja djeteta sa roditeljem koje ne živi sa djetetom. Navedeno nije niti sporno među strankama.

27. Imajući u vidu sve izvedene dokaze, sud je utvrdio, imajući u vidu želju djeteta da živi s ocem, da nastavi viđati majku, da isto neće utjecati na dosadašnju dinamiku odnosa djeteta s majkom, niti na uspostavljanje rutine i kontakata s njezinom obitelji (s majčine strane) te imajući u vidu da majka mijenja adrese stanovanja i da je majka još jednog maloljetnog djeteta te da trenutno boravi u [adresa] gdje ju je i ranije dijete posjećivalo, proizlazi da ne bi smjelo niti doći do psihološkog disbalansa kod djeteta koji bi utjecao u budućnosti na djetetov psihosocijalni razvoj, te da je u najboljem interesu djeteta ostanak u postojećem obiteljskom okruženju.

27.1. Pri tome se napominje da se dijete redovito školuje i da je u interesu i djeteta da pohađa školu i da bi ustrajanje na daljnjem vođenju ovog postupka i odlasku djeteta u Bosnu i Hercegovinu moglo utjecati i na djetetov školski uspjeh jer bi mijenjalo školsku sredinu, a majka niti ne navodi gdje bi dijete u Bosni i Hercegovini pohađalo školu.

28. Imajući u vidu odredbe o uređenju roditeljske skrbi, (članak 91. - 101. Obiteljskog zakona), pri čemu se roditeljima jamče jednaka prava i obveze privatnopravne naravi, koja mogu biti ograničena radi zaštiti dobrobiti djeteta (članak 104. stavak 3. Obiteljskog zakona, članak 64. Ustava Republike Hrvatske, članak 3., članak 5. i članak 18. Konvencije o pravima djeteta, članak 5. Protokola 7. Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda), dužnost suda je bila donijeti odluku o roditeljskoj skrbi u skladu sa onim što bi dijete, u dobi od 7 godina u vrijeme zaključenja prvostupanjske rasprave, za sebe (i o sebi) odlučilo kad bi za to bilo sposobno, propitivanjem svih potreba djeteta i davanjem prednosti osnovnim potrebama, prosuđivanjem odlučuje li volja majke i oca (tužiteljice i tuženika) što je u konkretnom slučaju najbolje za dijete, a ako odlučuje, prikriva li potpuno zanemarivanje prava djeteta i isključuje li njegovu samosvojnost kao civilizacijske vrijednosti, naravno uzimajući u obzir i način na koji su tužiteljica (majka) i tuženik (otac) provodili vrijeme s djetetom prije pogoršanja obiteljskih odnosa.

28.1. Imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja, prvenstveno sa aspekta osnovnih potreba i dobrobiti djeteta, sud je utvrdio da je otac nakon razvoda braka na odgovarajući način i svakodnevno brinuo o djetetu i o tome se čuo s majkom, a da majka također iskazuje brigu i skrb o djetetu, te odlučuje zatražiti da dijete stanuje s njom iz razloga koje više puta tijekom postupka mijenja te je iz stanja spisa i očigledno da dijete iskazuje nakon proteka vremena želju boravka kod svakog roditelja kod kojeg u tom trenutku boravi.

28.2. Pri čemu se dodaje da je od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnim uredom Čazma izrečena ocu mjera stručne pomoći i potpore nakon prijave oca o neprimjernoj skrbi majke oko djeteta i majke protiv oca s osnove seksualnog zlostavljanja djeteta koje potom nije utvrđeno, te se time ističe da nisu kod oba roditelja obje strane za drugu stranu, niti su uočena kod djeteta neka odstupanja u ponašanju ili povreda njegovih prava. Pri čemu se navedeno utvrđenje sud temelji na utvrđenjima Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnim uredom [adresa] i Javne ustanove centar za socijalni rad Tuzla, utvrđenog mišljenja maloljetnog djeteta i iskazima stranaka koji nisu bili usmjereni na navedeno već isključivo na međusobna optuživanja o ponašanju i nekadašnjem načinu života. U odnosu na prijave tužiteljice o ponašanju djeda djeteta, s obzirom na to da nije do donošenja presude dostavljen u spis dokaz da je pokrenut postupak protiv njega odnosno nije utvrđeno da su otac i djed djeteta odgovorni za djela koja im tužiteljica stavlja na teret, a iz dostavljenih dokaza nije utvrđeno da kod djeteta postoje znakovi zlostavljanja, nije o istome mogao u ovome trenu odlučivati je li od utjecaja na postupak već je uzeo u obzir mišljenje djeteta koje navodi da joj je lijepo kod oca i djeda da mu je lijepo s njime i naziva ga „dedom“.

28.3. Stoga, uz činjenicu da nije dokazano da bi maloljetno dijete bilo žrtvom zlostavljanja ili obiteljskog nasilja i iz mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Čazma i posebnog skrbnika, te medicinske dokumentacije ne proizlazi da postoje na ocu bilo kakva odstupanja u odnosu na ostvarivanje roditeljske skrbi prema djetetu, sud je usvojio zahtjev oca da nastavi stanovati s djetetom.

29. U takvim je okolnostima sud, imajući na umu mišljenje djeteta izraženo u skladu s odredbom članka 360. i 416. stavka 1. točke 1. i 3. Obiteljskog zakona kao i aktualnu obiteljsku dinamiku, utvrdio da je u ovom trenutku u interesu djeteta stranaka da nastavi stanovati s ocem, a da s majkom ostvaruje i osobne odnose u trajanju opisanom u točki 2.7. ovog obrazloženja presude i rješenja s obzirom na to da su razlozi koji su navedeni u ovom obrazloženju presude utemeljeni na detaljnoj analizi obiteljskih prilika stranaka uključujući maloljetnog djeteta.

29.1. Pri tome se ističe da su tijekom postupka stranke same iskazale da nije bilo problema oko ostvarivanja osobnih odnosa tuženika s djetetom (neizravnih i izravnih) zbog čega je sud kod određivanja načina uređenja osobnih odnosa prihvatio prijedlog tuženika u odnosu na izravne načine ostvarivanja osobnih odnosa tužiteljice s djetetom, a kojem se ista nije protivila.

30. Imajući u vidu duljinu trajanja postupka, mogućnost pravovremenog očitovanja i pristupa na zakazana ročišta radi saslušanja, tužitelju je omogućeno pravo na pravično suđenje i pravo na pristup sudu, u smislu čl. 6. toč. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Međunarodni ugovori broj 18/96, 699, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10), a s obzirom na to da sustav procesnih pravila sadržan u Zakonu o parničnom postupku ima za cilj omogućiti strankama da pred sudom štite svoje pravne interese, a sudovi su im primjenjujući navedena pravila dužni to osigurati brinući se pritom za ostvarenje načela jednakosti i ravnopravnosti stranaka pred sudom. U ovom postupku tužitelj je tijekom provedenog postupka bio u mogućnosti pratiti postupak uz adekvatnu stručnu pomoć, sudjelovati u postupku i poduzimati sve zakonom dopuštene procesne radnje.

31. Sud ovime ujedno upozorava stranke da je u skladu s čl. 417. st. 1. t. 1. i 2 . Obiteljskog zakona propisano da je ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebne važnosti za dobrobit djeteta te da je važno da roditelji nastoje prije svega postići sporazum koji će biti usmjeren na dobrobit djeteta.

31.2. S tim u vezi, sud upozorava primjenom odredbe čl. 417. st. 3. Obiteljskog zakona roditelje o posljedicama nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.

31.3. Isto tako, sud upućuje stranke da za slučaj novih bitno promijenjenih okolnosti u budućnosti imaju u vidu i mogućnost pokretanja novoga postupka u kojem se može donijeti nova odluka .

32. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točkama I., II. i V. izreke ove presude.

33. Nadalje, a s obzirom na dužnost roditelja na razmjenu informacija u vezi s djetetom propisanu čl. 113. Obiteljskog zakona, kao i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda [adresa], te mišljenje djeteta i iskaze stranaka, sud je odlučio kao u točki III. izreke ove presude.

34. Odlučujući o visini doprinosa uzdržavanja, sud je također uzeo u obzir iskaze stranka kao i nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Čazma te Javne ustanove centar za socijalni rad Tuzla te činjenicu da tuženik tijekom postupka je bio pasivnog držanja i nije bilo moguće utvrditi njegovo stvarno imovinsko stanje.

35. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje propisano je čl. 307 Obiteljskog zakona, prema kojem će sud u sporu o uzdržavanju utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, te procijeniti potrebe uzdržavane osobe, kao i procijeniti mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati.

36. Prema odredbi čl. 310. st. 1. Obiteljskog zakona, roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje sa djetetom – obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

37. U konkretnom slučaju je nesporno da niti jedan roditelj nije plaćao drugome ništa za uzdržavanje maloljetnog djeteta, a od polaska djeteta u školu od rujna 2024. otac sam snosi troškove školovanja djeteta te u kupovini hrane, odjeće, obuće i školske opreme, a što je sud također cijenio kod donošenja odluke.

38. Odredbom čl. 317. Obiteljskog zakona je propisano da odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja.

39. Dakle, sud mora voditi računa o ukupnim materijalnim potrebama djeteta kako je navedeno u čl. 311. Obiteljskog zakona, no isto tako i o ukupnim mogućnostima roditelja obveznika uzdržavanja, kako je propisano odredbom čl. 313. i 314. Obiteljskog zakona.

40. S tim u vezi, ukazuje se i na odredbu čl. 311. st. 2. Obiteljskog zakona da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

41. Tijekom postupka je utvrđeno da majka, zdrava i radno sposobna, na porodiljnom sa srednjom stručnom spremom, podmiruje troškove režija, hrane i potreba djeteta uz pomoć supruga. O navedenome je izloženo i u točkama 1.,2., 9., 10., 11., 12., 14. i 17. ovog obrazloženja presude i rješenja.

42. U odnosu na tuženika, utvrđeno je da je zdrav i radno sposoban, zaposlen sa srednjom stručnom spremom, nije vlasnik imovine, ima financijsku pomoć svog oca. O navedenome je izloženo i u točkama 1.,2., 9., 10., 11., 12., 14. i 18. ovog obrazloženja presude i rješenja.

43. Tužiteljica tijekom postupka nije niti osporila navod oca maloljetnog djeteta da u razdoblju od 1. rujna 2024. do današnjeg dana nije doprinosila za uzdržavanje djeteta, ali nije niti dokazala da je plaćalo za uzdržavanje djeteta od podnošenja tužbe do današnjeg dana. Isto tako, nije osporila niti navode za djetetove potrebe.

44. Prilikom odluke o visini uzdržavanja djeteta sud nije vezan zahtjevima stranaka, po osnovi čl. 426. Obiteljskog zakona.

45. Prema odredbi čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.

46. Ocjenjujući mjesečne potrebe maloljetnog djeteta, za utvrditi je da je u dobi od 7 godina, polaznica je prvog osnovne škole, zdravo je dijete. Ima uobičajene mjesečne životne potrebe kao što su: prehrana, odjeća, obuća, troškovi interneta, higijenski pribor i kozmetika, džeparac ti kako je navedeno u točki 1., 2., 9., 10., 11., 12., 14., 17. i 18. ovog obrazloženja presude i rješenja.

47. Iz citiranih iznosa primanja za sve spomenute jasno proizlazi da svi od navedenih ostvaruju određena primanja s pomoću kojih mogu uredno podmirivati životne troškove i sve novčane obveze, a posebice da je iz podataka opisanih u točki 17. ovog obrazloženja presude i rješenja proizlazi da tužiteljica ostvaruje primanja s kojim može podmiriti uzdržavanje djeteta i da ima obvezu uzdržavanja još jednog djeteta.

48. Uzimajući u obzir iskaze stranaka, dostavljenu dokumentaciju te utvrđenja iz točaka 1., 2., 9., 10., 11., 12., 14., 17. i 18. ovog obrazloženja presude, proizlazi da tužiteljica ostvaruje primanja, zdrava je i radno sposobna, u mogućnosti ostvarivati prihode iz dodatnih poslova, majka je maloljetnog djeteta kojeg je dobila u drugom braku zbog čega je u mogućnosti doprinositi polovicu minimalno određenog iznosa za uzdržavanje za dijete. Navedeno je u mogućnosti doprinositi i bez da je ugroženo njezino uzdržavanje i uzdržavanje drugog djeteta, a i ima financijsku pomoć i od svojih roditelja dok s djetetom rijetko ili nikako ostvaruje osobne odnose.

48.1. Naime, roditelj uvijek treba staviti svoje dijete u prioritet i bilo kakve svoje osobne potrebe podrediti potrebama djeteta, sve dok dijete nije u mogućnosti samostalno ostvarivati svoje prihode, a što maloljetno dijete sigurno sada nije jer se redovito školuje. Osim toga, dijete ima prednost pred drugim obvezama, tako i pred obvezom otplate kredita, te je primarna i najveća dužnost roditelja uzdržavati svoje maloljetno dijete i podmirivati njegove potrebe koje mu omogućavaju normalan razvoj zbog čega moraju iskoristiti sve mogućnosti, što znači i ulagati i pojačani napor, pa makar i na štetu svog vlastitog uzdržavanja, upravo iz razloga da bi toj dužnosti mogli udovoljiti. Tužiteljica je osoba mlađe životne dobi, tijekom postupka niti tvrdila niti nije dokazala da je radno nesposobna i da svojim radom bilo u struci ili izvan nje ne može ostvariti dodatne prihode za svoje uzdržavanje, kao i uzdržavanje svojeg maloljetnog djeteta.

49. Mjerodavnim pravilima o uzdržavanju maloljetnog djeteta sadržanim u Obiteljskom zakonu (koja korespondiraju sa pravima i dužnostima zajamčenim Konvencijom o pravima djeteta (Narodne novine-Međunarodni ugovori, broj: 12/1993., 20/1997., 4/1998., 13/1998., 5/2002., 7/2002., 2/2003., 2/2017., 4/2017., u daljnjem tekstu: Konvencija) je propisano da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta (čl. 288. st. 1. Obiteljskog zakona) i da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja (čl. 310. st. 1. Obiteljskog zakona) i da se svakodnevna skrb o djetetu smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja (čl. 310. st. 2. Obiteljskog zakona). Odlukama o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta određeno je da minimalni novčani iznosi koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, prema navedenim pravilima sud je dužan utvrditi ukupne materijalne potrebe djeteta, ukupne mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje s obzirom na njegove prihode i imovinsko stanje, i druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti, i pri tome voditi računa o propisanim minimalnim novčanim iznosima za uzdržavanje te tablicama i prosječnim potrebama djeteta, odnosno u postupcima kakav je i predmetni, pored roditelja koji snose najveću odgovornost za osiguranje životnih uvjeta koji su prijeko potrebni za djetetov razvoj (čl. 6. Obiteljskog zakona, čl. 27. st. 2. Konvencije), ponajprije štiti prava djeteta i njegovu dobrobit (čl. 5. Obiteljskog zakona, čl. 3. Konvencije).

49.1. Pritom se ističe da u skladu s odredbom čl. 350. Obiteljskog zakona, u postupcima iz čl. 349. tog Zakona, sud je ovlašten utvrđivati i činjenice koje stranke nisu iznijele, a može odlučiti da se dokazuju i činjenice koje su stranke priznale u postupku. Prema tome, kod donošenja odluke o uzdržavanju, sud je bio dužan prvenstveno voditi računa o pravima i dobrobiti maloljetnog djeteta i na nedvojben način ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, odnosno ukupne materijalne potrebe djeteta koje se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta, a koje potrebe se određuju prema standardu roditelja koji imaju obvezu plaćanja uzdržavanja (ovdje tužiteljice).

50. Sud smatra da je tužiteljica u mogućnosti doprinositi na ime uzdržavanja za maloljetno dijete iznos od 97,80 EUR (slovima: devedesetsedam eura i osamdeset centi) mjesečno, koji je sukladan mjesečnim potrebama i dobi maloljetnog djeteta te je isti iznos utvrđen i prema odredbi čl. 314. st. 2. Obiteljskog zakona u vezi s Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta („Narodne novine“, broj 48/2023 i 49/2024) te podacima iz Odluke o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 48/2023 i 49/2024) donesenim od strane nadležnog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, utvrđen Platni razred prihoda obveznika uzdržavanja, te mjesečni iznosi uzdržavanja prema dobi i zdravstvenom stanju djeteta.

51. Imajući u vidu utvrđeno imovinsko stanje svakog roditelja; da od prekida zajednice života roditelja pa do donošenja privremene mjere majka nije plaćao za uzdržavanje maloljetnog djeteta; da majka ima obvezu plaćanja uzdržavanja još jednog djeteta što je uzeto u obzir kod određivanja iznosa, da je zdrava i radno sposobna, ima financijsku pomoć supruga, radi dodatni posao s kojim može imati osiguran stalni prihod, te imajući u vidu podatke iz točke 1., 2., 9., 10., 11., 12., 14., 17. i 18. ovog obrazloženja presude, u skladu s odredbama čl. 309., čl. 314. st. 2. točka 1. i st. 3. Obiteljskog zakona, sud je naložio majci da za uzdržavanje maloljetnog djeteta plaća iznos od 97,80 EUR (slovima: devedesetsedam eura i osamdeset centi) mjesečno kako je navedeno u točki IV. izreke ovoga rješenja.

52. Ovdje se ističe da je uzdržavanje dosuđeno od rujna 2024. kada je dijete krenulo u školu i kada su stranke sporazumno nastavile dalje uređivati osobne odnose s djetetom pa nadalje, jer su sve okolnosti bitne za donošenje oduke postojale u tom trenutku.

52.1. S tim u vezi, sud je pazio da kod donošenja odluke pazi da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja u skladu s čl. 311. st. 2. Obiteljskog zakona.

53. Uzdržavanje je pravo i dužnost roditelja te je radno sposoban roditelj dužan uzdržavati svoje maloljetno dijete u skladu s čl. 288. Obiteljskog zakona. Pri određivanju visine potrebnog iznosa uzdržavanja u prvome redu mora se voditi računa o dobrobiti djeteta, a u vezi s njegovom dobi i potrebama djeteta. S tim u vezi, radno sposoban roditelj se ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja djeteta.

54. O zakonskim zateznim kamatama na dospjele obroke uzdržavanja i to do 15. - tog dana u mjesecu za koji treba platiti uzdržavanje, a neplaćene, odlučeno je primjenom odredbi čl. 29. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23), te je u skladu s navedenim odlučeno kako je i navedeno u točki IV. izreke ove presude i rješenja.

55. Povodom zahtjeva stranaka za donošenjem privremene mjere, te uzimajući u obzir ovlasti za donošenjem iste po službenoj dužnosti, kao i iskaze stranaka, duljinu trajanja utvrđivanja stambenih uvjeta tužiteljice, te sporazum stranaka oko osobnih odnosa, ali narušene odnose stranaka, utvrđeno je da je potrebno donijeti privremenu mjeru na način da se utvrdi adresa stanovanja tuženika s maloljetnim djetetom kao i odrediti iznos uzdržavanja koji je tužiteljica obvezna doprinositi za maloljetno dijete, a koje do današnjeg dana nije doprinosila.

56. Člankom 529. Obiteljskog zakona propisani su posebni postupci osiguranja, između ostalog, radi određivanja privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom.

56.1. Člankom 536. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je ako u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nije moguće postići sporazum, sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

56.2. Po osnovi čl. 534. Obiteljskog zakona tijek roka za žalbu i žalba ne odgađaju privremenu mjeru.

57. Povodom zahtjeva tužiteljice i tuženika za donošenjem privremene mjere, te uzimajući u obzir ovlasti za donošenjem iste po službenoj dužnosti, kao i iskaze stranaka utvrđeno je da je potrebno zbog zaštite prava i interesa djeteta regulirati nastali odnos stranaka i djeteta.

58. Naime, u konkretnom slučaju postoje zakonski razlozi za donošenje privremene mjere radi zaštite dobrobiti djeteta jer nije moguće postići sporazum roditelja o mjestu stanovanja djeteta te time i obrazovanja djeteta, a kako je u interesu maloljetnog djeteta nastaviti stanovati s ocem koji treba nastaviti djetetu pružati potpunu i primjerenu roditeljsku skrb te s time u vezi i osigurati djetetu pravo na obrazovanje, odnosno da u ovom trenutku postoje opravdani razlozi za izmjenu ranije sudske odluke. Takvi zaključci proizlaze iz svih izvedenih dokaza, prije svega iz nalaza i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda [adresa] i posebnog skrbnika, kojeg je sud prihvatio, a tužiteljica nije dovela u sumnju pravilnost utvrđenja takvih zaključaka.

58.1. Pritom, u ovom postupku u kojem se odlučuje o privremenoj mjeri radi zaštite djetetove dobrobiti, nije presudno pitanje tko je i na koji način skrbio o djetetu za vrijeme dok su roditelji imali bračnu vezu, niti su isključivo odlučna ili presudna pitanja koja se odnose na imovinske prilike roditelja, već se radi o okolnostima kada roditelji ne mogu postići sporazum o tomu s kojim će od njih dijete stanovati. Ovakvo je tumačenje nadalje u skladu i s funkcijom privremene mjere kao sredstva osiguranja koja se ogleda u brzom i privremenom uređenju odnosa među strankama u sporu radi uspostave pravnog mira od kojeg se pravnog sredstva u tom smislu s pravom očekuje učinkovitost u slučajevima zaštite prava djeteta.

58.2. Osim toga, sud smatra da je takva odluka u skladu s razvojnim potrebama djeteta kako ih je pravilno procijenio stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Čazma i poseban skrbnik, ali i s mišljenjem i željom djeteta koje je autentično i u skladu s dobrobiti djeteta, posebno s obzirom na njegov odnos prema roditeljima.

58.3. U okolnostima konkretnog slučaja ova je mjera ograničavanja održavanja osobnih susreta i druženja, iako krajnja, ipak nužna i razmjerna zaštiti djetetove dobiti jer se radi o regulaciji spornog pravnog odnosa. Funkcija privremene mjere i jest u ovlaštenju suda da određene pravne odnose privremeno uredi više ili manje prema slobodnoj ocjeni radi brzog i privremenog uređenja odnosa među strankama u sporu i radi uspostave pravnog mira. Pri tome sud vodi računa da su mjere kojima se zadire u obiteljski život u skladu s odredbom članka 7. Obiteljskog zakona prihvatljive ako su nužne i ako se njihova svrha ne može ostvariti poduzimanjem blažih mjera. (O tome i u odluci Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž Ob-335/2020-2 od 10. srpnja 2020.).

59. U odnosu na zahtjev za određivanje privremene mjere, sud je utvrdio da je u interesu djeteta da se što prije prilagodi i nastavi svoje obrazovanje i život s ocem, kao i da nastavi održavati emocionalnu povezanost s majkom radi čega je sukladno odredbi članka 536. Obiteljskog zakona, odlučeno kao u točkama I.-III. izreke rješenja, smatrajući da isto odgovara prije svega potrebama djeteta.

60. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točkama I., II., III., IV. i VI. izreke rješenja.

61. U skladu s odredbom čl. 535. Obiteljskog zakona tijek roka za žalbu, a niti žalba ne odgađa provedbu privremene mjere, slijedom čega je odlučeno kao u točki V. izreke ovog rješenja.

62. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 366. Obiteljskog zakona, a uzimajući u obzir cjelokupni postupak, , kao i na odredbu čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, a sve u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/2023, dalje u tekstu: Tarifa), pri čemu je sud u obzir uzeo tijek i konačne rezultate postupka.

63. Sud je kod donošenja odluke vodio računa o svim okolnostima slučaja, o ishodu postupka, posebno činjenici da je ova odluka donesena za dobrobit maloljetnog djeteta.

64. Tužiteljica, zastupana po punomoćniku, navela je da traži parnične troškove (list 225 spisa) u visini jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 200 bodova (Tbr. 7. toč. 3. Tarife). Primjenom vrijednost jednog boda od 2,00 EUR (slovima: dva eura) prema važećoj Tarifi (Tbr. 54. Tarife) te sve uvećano za pripadajući porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 46), sveukupno iznosi 500,00 EUR (slovima: petstopedeset eura).

64.1. Tuženik, zastupan po punomoćniku, naveo je da traži parnične troškove (list 225 spisa) u visini jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 200 bodova (Tbr. 7. toč. 3. Tarife). Primjenom vrijednost jednog boda od 2,00 EUR (slovima: dva eura) prema važećoj Tarifi (Tbr. 54. Tarife) sveukupno iznosi 400,00 EUR (slovima: četiristo eura), te dodatno za sastav šest podnesaka iznos od 600,00 EUR (slovima: šesto eura), sveukupno 1.000,00 EUR (slovima: tisuću eura).

64.2. Poseban skrbnik je također postavio zahtjev za naknadom troška u visini jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak u iznosu od 400,00 EUR (slovima: četiristo eura).

65. Zahtjev tužiteljice za naknadom troškova je neosnovan, a zahtjev tuženika i posebnog skrbnika je djelomično osnovan.

66. Sud je priznao tuženiku trošak koji je nastao zastupanjem po punomoćniku u visini jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak od 200 bodova (Tbr. 7. toč. 3. Tarife), a što uz vrijednost jednog boda od 1,99 EUR (slovima: jedan zarez devedesetdevet centi) prema Tarifi (Tbr. 50. Tarife ("Narodne novine", broj 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022) u vezi s Tbr. 52. st. 4. Tarife ("Narodne novine" broj 138/2023)), iznosi sveukupno 398,17 EUR (slovima: tristodevedesetosam eura sedamnaest centi), uvećano za porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46 Tarife) sveukupno iznosi 497,71 EUR (slovima: četiristodevedesetsedam eura i sedamdesetjedan cent).

66.1. Dakle, kod donošenja odluke sud je uzeo u obzir odredbu čl. 52. st. 4. važeće Tarife kojom je jasno propisano da se za postupke iz Tbr. 7. toč. 2. i 3. primjenjuje Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan.

67. Naime, sud je prilikom donošenja odluke o troškovima postupka uzeo u obzir okolnosti slučaja i ishod postupka, a posebice imajući u vidu da je ova odluka donesena za dobrobit maloljetnog djeteta te s obzirom na to da je tužiteljica prouzrokovala ovu parnicu.

68. Nadalje, na dosuđeni trošak, tuženik je zatražio i pripadajuću zateznu kamatu, pa je odlučeno da je tužiteljica obvezna iznos iz točke 53. ovog obrazloženja isplatiti tuženiku zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom (odlučujući u granicama istaknutog zahtjeva na ime zatezne kamate).

68.1. Odluka o pravu na kamatu na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku i čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

69. U skladu s navedenim, odlučeno je kao u točki VII. izreke rješenja.

70. U odnosu na zahtjev posebnog skrbnika, sud je uzeo u obzir odredbu čl. 366. st. 2. i 3. Obiteljskog zakona kojom je propisano da sud može odrediti da troškove posebnog skrbnika djeteta snose roditelji, te se kod utvrđivanja visine troškova na odgovarajući način primjenjuju propisi o nagradama i naknadama za rad odvjetnika, a sredstva naplaćena na ime tih troškova prihod su državnog proračuna.

71. U skladu sa citiranom odredbom, sud može odrediti da troškove posebnog skrbnika djeteta snose roditelji, primarno u slučaju nepostizanja sporazuma o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, o čemu ih je Hrvatski zavod za socijalni rad dužan upozoriti u postupku obveznog savjetovanja koji prethodi svim spornim sudskim postupcima u vezi s roditeljskom skrbi i ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom.

72. Uzimajući u obzir navode iz članka 51.2. ovog obrazloženja presude sud je odredio i trošak posebnom skrbniku u visini jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak od 200 bodova (Tbr. 7. toč. 2. Tarife), a što uz vrijednost jednog boda od 1,99 EUR (slovima: jedan eur i devedesetdevet centi) prema Tarifi (Tbr. 50. Tarife ("Narodne novine", broj 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022) u vezi s Tbr. 52. st. 4. Tarife ("Narodne novine" broj 138/2023)), iznosi sveukupno 398,17 EUR (slovima: tristodevedesetosam eura sedamnaest centi). Navedeni iznos se odnosi na očitovanja i sudjelovanje u postupku, a posebice jer je poseban skrbnik aktivno sudjelovao u postupku i dolazio na ročišta.

73. Na dosuđeni trošak poseban skrbnik nije potraživao zateznu kamatu, te odlučujući u granicama postavljenog zahtjeva, sud nije određivao o zateznim kamatama u skladu s odredbama čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku.

74. U skladu s navedenim, odlučeno je kao u točki VIII. izreke rješenja.

U Bjelovaru, 19. veljače 2025.

SUDAC:

Neda Šola

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i točke VII. i VIII. izreke rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana koja se podnosi ovom sudu u 4 istovjetna primjerka, a o kojoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude i rješenja rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude i rješenja, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude i rješenja, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude i rješenja. Protiv točaka I.-VI. izreke ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka istoga. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud. Tijek roka za žalbu, niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.

Dostaviti:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku

3. Posebnom skrbniku maloljetnog djeteta

4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Čazma

5. Spis

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte