Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Gundulićeva 29A, Split

Poslovni broj: Gž R-409/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda i to:

Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, dr. sc. Ivan Tironija, člana vijeća i suca izvjestitelja, te dr. sc. Daniele Pivčević, članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice TE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Meliti Babić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Župan, Babić & Antunović d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženice Opće bolnice Virovitica, Virovitica, Ljudevita Gaja 21, OIB: 82844035780, radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini, poslovni broj: Pr - 975/2021-45 od 10. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini, poslovni broj: Pr -975/2021- 45 od 10. svibnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke i to baš u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 588,00 eura, te u dijelu pod točkom II. izreke (odluka o parničnom trošku), na način da se u ovim dijelovima predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje:

1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio presudu kojom je u točki I. izreke naložio tuženici da isplati tužiteljici bruto iznos od 2.333,01 euro sa pripadajućim zateznim kamatama, dok je u istoj točki odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan u dijelu u kojem je tražena isplata iznosa od 588,80 eura. Također, prvostupanjski je sud odlučio o parničnom trošku na način da je u točki II. izreke naložio tuženici da s ovog pravnog osnova isplati tužiteljici iznos od 1.612,36 eura sa pripadajućim zateznim kamatama.

2. Protiv prvostupanjske presude, očigledno u dijelu pod točkom I. izreke u odbijajućem dijelu (za iznos od 588,80 eura), tužiteljica je podnijela žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga koji su predviđeni odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11.

- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH,70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP). Tužiteljica u žalbi predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti, odnosno podredno da ukine prvostupanjsku presudu (očigledno u pobijanom odbijajućem dijelu iz točke I. izreke), te u pobijanom dijelu vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tuženica nije podnijela odgovor na žalbu.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka predstavlja zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće koja joj je prema njezinom mišljenju pripada za razdoblje od 1. travnja 2016. do 31. prosinca 2020. i one koja joj je u tom razdoblju stvarno isplaćena (i dosuđena prvostupanjskom presudom), a koja razlika da ukupno iznosi 588,80 eura. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženice (poslodavca) budući je smatrala kako joj za predmetno razdoblje pripada pravo na uvećanu plaću zbog posebnih uvjeta rada i rada koji podrazumijeva iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi (a koji dodaci da nisu plaćeni za prekovremeni rad, već samo za redovni rad), te radi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

6. Prvostupanjski je sud, kao što je već navedeno, s navedenih pravnih osnova dosudio tužiteljici ukupan iznos od 2.333,01 euro sa pripadajućim zateznim kamatama, dok je za iznos od 588,80 eura tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan. U obrazloženju prvostupanjske presude, koji se odnosi na odbijajući dio (za 588,80 eura), prvostupanjski se sud tek poziva na nalaz i mišljenje vještaka DV consulting. Naime u dopuni nalaza i mišljenja od 15. rujna 2022., provedenog u sklopu financijsko - knjigovodstvenog vještačenja, vještak navodi kako ukupni dodaci u predmetnom slučaju iznose 20.211,58 kuna + ukupna naknada plaće 1.802,66 kuna = 22.014,24 kune –[1] isplaćeni prekovremeni rad 4.436,16 kune = 17.578,08 kuna (sada 2.333,01 euro). Prvostupanjski sud tako navodi kako je vještak utvrdio da se isplata tuženice s osnova prekovremenog rada tužiteljici od 4.436,16 kuna (sada 588,80 eura) i to baš u srpnju 2021. odnosi upravo za sporno razdoblje i to baš za 2020., pa da je za taj iznos trebalo umanjiti potraživanje tužiteljice. Dakle, za ponoviti je kako je upravo za taj iznos od 588,80 eura tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

7. Tužiteljica u žalbi posebno ističe kako prvostupanjski sud griješi kada smatra da se navedena isplata od 4.436,16 kuna (sada 588,80 eura) odnosi na sporno razdoblje, konkretno 2020. U bitnome žaliteljica osporava da bi se navedena isplata odnosila na prekovremeni rad tužiteljice u spornom razdoblju.

8. Prvostupanjski se sud u pogledu spornog pitanja za koje je razdoblje tužiteljici od strane tuženice plaćen iznos od 4.436,16 kuna (sada 588,80 eura), poziva tek na nalaz i mišljenje vještaka (da se isplata odnosi na 2020.), makar ni iz provedenog vještačenja nije sasvim jasno kako je vještak došao do takvog zaključka. U svakom slučaju kako prvostupanjski sud nije naveo ozbiljne, relevantne i dostatne razloge iz kojih bi proizlazilo da je sporna isplata iz srpnja 2021. od 4.436,16 kuna (sada 588,80 eura) izvršena s osnova plaćanja prekovremenog rada tužiteljice obavljenog 2020., to je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Ovo stoga što se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu ne može ispitati jer su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni.

1 Fiksni tečaj konverzije: 1 euro = 7,54350 kuna.

9. Kako u predmetnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 373. a stavak 3. ZPP- to je prvostupanjsku presudu u pobijanom odbijajućem dijelu iz točke I. izreke, a posljedično tome i odluku o parničnom trošku iz točke II. izreke, trebalo ukinuti i u tom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.

10. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka, te će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221 a ZPP-a, kao i o odredbi članka 135. stavak 1. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14., 127/17.,98/19., 151/22. i 64/23.), uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu (za dio u iznosu 588,80 eura) i parničnom trošku.

U Splitu 19. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić