Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Kž-417/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikše Lučića, kao predsjednika vijeća, te Domagoja Raguža i Marte Jelić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Antee Pekić, u kaznenom predmetu protiv optuženika KZ, zbog kaznenog djela iz članka 323. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, pod brojem K-1575/2024 od 26. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba državnog odvjetnika i potvrđuje presuda prvostupanjskog suda.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom prvostupanjskog suda optuženi KZ proglašen je krivim zbog kaznenog djela protupravne naplate u pokušaju iz članka 323. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 34. KZ/11, te je za to kazneno djelo osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, nakon toga je temeljem članka 56. KZ/11 optuženiku izrečena uvjetna osuda, tako da mu se zatvorska kazna neće izvršiti ukoliko u roku provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, te ukoliko se podvrgne obveznom liječenju od ovisnosti.

1.2. Temeljem članka 54. KZ/11 optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i to od 13. lipnja 2024. do 26. rujna 2024.

1.3. Temeljem članka 69. KZ/11 optuženiku je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje 3 (tri) godine.

1.4. Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku nalože je optuženom podmiriti troškove kaznenog postupka u iznosu od 637,94 eura.

2. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnio državni odvjetnik, pobijajući je zbog odluke o uvjetnoj osudi iz članka 467. stavak 4 u vezi sa člankom 471. stavak 1. ZKP/08, navodeći da je izrečena uvjetna osuda preblaga kazna i da je optuženik, temeljem pravilne ocjene olakotnih i otegotnih okolnosti trebao biti osuđen na strožu kaznu, uz prijedlog da se pobijana presuda preinači na način da se optuženika osudi na strožu kaznu.

3. Odgovor na žalbu je podnesen od strane optuženog KZ, putem branitelja Janka Murtića, odvjetnika iz Zagreba, navodeći da je prvostupanjski sud pravilno cijenio olakotne okolnosti, te da se svrha kažnjavanja može postići izricanjem uvjetne osude.

4. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.

5. Stranke nisu pozivane na sjednicu vijeća, budući to nisu tražile u žalbi, odnosno odgovora na žalbu.

6. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

7. Kako je žalba državnog odvjetnika usmjerena na odluku o kazni, to je ovaj sud u tom dijelu ispitao prvostupanjsku presudu, te nalazi da je prvostupanjski sud na strani optuženika pravilno cijenio olakotne okolnosti i to njegovo priznanje počinjenja kaznenog djela, raniju kaznenu neosuđivanost, kao i da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio bitno smanjeno ubrojiv. Opravdano državni odvjetnik u žalbi navodi da kazneno djelo koje je ostalo u pokušaju ne predstavlja olakotnu okolnost, jer pokušaj predstavlja obilježje kaznenog djela koje se optuženiku stavlja na teret. Međutim, isto tako je temeljem članka 34. stavak 2. KZ/11 predviđena mogućnost blažeg kažnjavanja za počinitelja kaznenog djela u pokušaju.

8. Jednako tako je u pravu državni odvjetnik kada navodi da je od otegotnih okolnosti prvostupanjski sud propustio uzeti u obzir da je optuženi ranije kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, tj. prekršaja s elementima nasilja.

9. Uzevši u obzir naprijed navedene olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika, ovaj sud smatra da je izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine mjeseca, te potom izrečena uvjetna osuda na način se zatvorska kazna neće izvršiti ukoliko u roku provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, te ukoliko se podvrgne obveznom liječenju od ovisnosti, primjerena kazna uzimajući u obzir svrhu kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, u smislu izražavanja društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela, jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i utjecati na okrivljenika i sve druge da ne čine kazneno djelo.

10. Takva vrsta i mjera kazne, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda dostatna je da može utjecati na optuženika i na sve ostale da ne čine kaznena djela i da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno, te da takva kazna sadrži odgovarajuću količinu moralne osude za zlo koje je optuženik počinjenjem kaznenog djela nanio društvu u cjelini.

11. Kako ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti nije nađeno da bi bila počinjena bilo koja povreda predviđena u članku 476. ZKP/08 to je presuđeno kao u izreci na temelju članka 482. ZKP/08.

U Dubrovniku 19. veljače 2025.

Predsjednik vijeća:

Nikša Lučić