Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-21/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sutkinja Dijane Hofer predsjednice vijeća, Tanje Novak-Premec sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Ivane Čačić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici HN, Vanesa Zandel Lončarić i dr., odvjetnici u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o. iz Pule, protiv tuženice PN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnici ŽN, Marina Matanović i Zoran Sloković, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu u Pazinu, radi stjecanja prava stvarne služnosti i dr., povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv presude Općinskog suda u Pazinu od 15. studenog 2024. poslovni broj: P-186/2022-35, u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Pazinu poslovni broj: P-186/2022-35 od 15. studenog 2024.

II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi :

"I. Utvrđuje se da je na teret nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Labin, a označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne, a u korist nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Labin, a označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne, dosjelošću osnovana stvarna služnost puta, i to kao kolnika, prikazana na skici mjerničnog vještaka koja je sastavni dio ove presude, pa se ovlašćuje tužitelj da temeljem ove presude po njezinoj pravomoćnosti zatraži i ishodi uknjižbu toga prava služnosti u zemljišnoj knjizi, a tuženica je to dužna trpjeti.

II. Nalaže se tuženici da prestane uznemiravati tužitelja u izvršavanju prava stvarne služnosti puta iz točke I. presude te ukloniti sa nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve predmete (nosač za piljenje drva, metalni kotao, žičanu ogradu i drva) koji tužitelju onemogućuju prolaz do nekretnine u njegovom vlasništvu označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].“.

Pod točkom II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženici troškove postupka u iznosu od 750,00 EUR dok je pod točkom III. izreke odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka.

2. Prvostupanjsku presudu pravodobnom žalbom pobija tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. točka 1. – 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 107. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine“ broj: 80/22 uz izuzetke propisane stavkom 2., 3., 4. i 5. istog članka - dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu da istu preinači na način da usvoji tužbeni zahtjev, odnosno podredno da istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu tuženica osporava sve žalbene navode iznoseći razloge zbog kojih ih smatra neosnovanim. Predlaže odbiti žalbu tužitelja.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet spora zahtjev je tužitelja da se utvrdi da je dosjelošću na teret nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženice kao poslužne, a u korist nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne osnovana stvarna služnost puta i to kao kolnika prikazana u skici mjerničkog vještaka koja je sastavni dio presude i da se tužitelj ovlasti da temeljem presude zatraži i ishodi uknjižbu prava služnosti u zemljišnoj knjizi. Predmet spora je i zahtjev tužitelja da se naloži tuženici prestati ga uznemiravati u izvršavanju prava stvarne služnosti puta iz točke I. presude te da sa nekretnine kčbr. [katastarska čestica] ukloni sve predmete koji onemogućuju prolaz do nekretnine u njegovom vlasništvu označene kao kčbr. [katastarska čestica].

6. Na temelju između stranaka nespornih činjenica i ocjenom provedenih pisanih dokaza, provedenog uviđaja uz sudjelovanja vještaka mjerničke struke Barbare Verbanac Brezac te saslušanjem svjedoka EN, FN, ZN, TN, ĐN, DN, ON i SN kao i saslušanjem stranaka u svrhu dokazivanja prvostupanjski sud utvrdio je slijedeće činjenično stanje:

- da je nekretnina tužitelja kčbr. [katastarska čestica] u naravi vinograd površine 2502 m2 dok je nekretnina tuženice kčbr. [katastarska čestica] upisana u katastarskom operatu kao šuma sa 337 m2

- da se služnost prema kazivanju tužitelja nalazi počevši od asfaltirane ceste s istočne strane betonskog stupa javne rasvjete širine oko 3 m, dalje uz rub niskog betonskog zidića sa žičanom ogradom te dalje uz rub limene nadstrešnice te gospodarskog objekta uz koji su naslagana drva pokrivena limenim krovom te dalje rubom limene nadstrešnice i rubom limene ograde time da je sada na sjevernom dijelu poslužbe kčbr. [katastarska čestica] međa prema povlasnoj kčbr. [katastarska čestica] zatvorena žičanom ogradom te je širine od 3,00 do 3,93 m

- da su prema suglasnim iskazima stranaka kroz označeni dio nekretnine tuženice kčbr. [katastarska čestica] prolazili još prednici tužitelja otac AN i majka K par puta godišnje za dolazak pješice i traktorom radi obrade svojeg susjednog vinograda još od negdje sedamdesetih godina prošlog stoljeća te da je i tužitelj prolazio tim putem po nekretnini tuženice radi dolaska do sada svojeg vinograda, a u svrhu obrade istog

- da su stazom kroz prijepornu nekretninu tuženice odnosno ranije njezinog oca prolazili mještani sela [adresa] pješice radi odlaska u školu ili obližnju trgovinu, a da unatrag 10 godina kroz tu nekretninu ne prolaze mještani već samo tužitelj odnosno njegovi prednici nekoliko puta godišnje za potrebe obrade vinograda

- da su prednici tužitelja prijepornu nekretninu počeli koristiti za prolazak do svojeg vinograda traktorom nakon što su prednici tuženice očistili tu nekretninu od drače negdje sredinom sedamdesetih što se poklapa s iskazom tužitelja koji je naveo da su traktor kupili 1973.

- da su prednici tužitelja prema dogovoru sa pok. ocem tuženice koristili pravo služnosti kolnika preko prijepornog dijela nekretnine tuženice do opoziva o čemu su iskazivali tuženica i svjedoci FN, njezina sestra, ON, majka tuženice, EN, šogor tuženice

- da ostali saslušani svjedoci ZN, ČN, MN, DN i BN nemaju nikakvih saznanja o postojanju dogovora između pok. oca tuženice NN i pok. oca tužitelja AN da obitelj tužitelja koristi predmetnu nekretninu tuženice za prolaz pješice i provoz traktorom do opoziva

- da je tuženica opozvala služnost usmeno i pisano 8. travnja 2022.

6.1. Rukovodeći se odredbom članka 228. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99 – odluka USRH, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak pročišćenog teksta – dalje u tekstu: ZV) prema kojoj će se služnost neposredno na temelju zakona osnovati kad se ispune sve zakon predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti te odredbom članka 229. ZV prema kojoj se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio, pri tome se pozivajući i na § 1470. pravnih pravila iz austrijskog Općeg građanskog zakonika (tužitelj je isticao da je izvršavao sadržaj pravo služnosti putem svojih prednika od 1950.) prema kojem pošteni posjednik može steći pravo služnosti tek poslije 30 godina te na članak 54. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj: 6/80 i 36/90 i "Narodne novine" broj: 53/91) prema kojoj se stvarna služnost stječe dosjelošću kada je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio, s time da se ta služnost ne može steći dosjelošću ako je vršena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužnog dobra, silom, prijevarom ili ako je služnost ustupljena do opoziva, prvostupanjski sud je na temelju utvrđenja da je tuženica usmeno i pisano 8. travnja 2022. opozvala tužitelju ustupljenu služnost nastavno zaključio da nisu ispunjene pretpostavke za njezino stjecanje dosjelošću pa time niti pretpostavke za zaštitu služnosti od uznemiravanja pa posljedično odbija tužben zahtjev tužitelja u cijelosti.

7. Tužitelj prije svega u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, posebice jer se u razlozima presude uopće ne navodi ništa o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku što obrazlaže daljnjom tvrdnjom da je prvostupanjski sud propustio barem sumarno reproducirati iskaze svjedoka već je samo navodio pojedine dijelove iskaza svjedoka, pri čemu nekada niti potpune rečenice već samo pojedine dijelove istih, a da takvo postupanje može dovesti do toga da se pojedini iskazi pogrešno interpretiraju ili da su pojedini dijelovi iskaza izvađeni iz konteksta i ne odgovaraju onome što je svjedok htio reći. Smatra da je dužnost suda savjesno i brižljivo ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, a navedeno mora izložiti i obrazloženju presude i to na način da se presuda može ispitati što u konkretnom slučaju nije učinjeno pri čemu još tvrdi i da drugostupanjski sud isključivo iz obrazloženja utvrđuje način i rezultate zaključivanja suda o relevantnim činjenicama, o ocjeni dokaza te prava koje je primijenjeno, pa propusti prvostupanjskog suda kod izvođenja dokaza radi utvrđenja relevantnih činjenice ne omogućuju ocjenu pravilnosti prvostupanjske presude. Smatra da se bez reproduciranja cjelokupnog iskaza ne može ispitati je li utvrđenje prvostupanjskog suda o određenim činjenicama pravilno jer samo navođenje određenih dijelova iskaza svjedoka ne može dati objektivni i cjelokupni prikaz provedenog dokaza. Stoga razvidnim smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. u vezi s člankom 8. i člankom 338. ZPP.

8. Ispitivanjem pobijane presude i postupak koji je prethodio donošenju iste u pravcu istaknutih bitnih povreda odredaba parničnog postupka kao i onih na koje se na temelju članka 365. stavka 2. ZPP u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti utvrđeno je da u prvostupanjskom postupku nije ostvarena ni jedna bitna povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti kao ni one bitne povrede koje tužitelj konkretizira i obrazlaže u žalbi.

8.1. Protivno navodima žalbe prvostupanjska presuda nema nikakvih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati jer o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku. Pogrešno tužitelj smatra da se bez reproduciranja cjelokupnog iskaza svjedoka ili stranaka ne može ispitati da li je utvrđenje prvostupanjskog suda o određenim činjenicama pravilno jer drugostupanjski sud pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja ne ocjenjuje samo na temelju sadržaja obrazloženja već i na temelju svih dokaza dostavljenih po strankama u spis i provedenih dokaza saslušanjem svjedoka i stranaka čiji iskazi su sadržani u zapisnicima s održanih ročišta za glavnu raspravu, odnosno na temelju cjelokupne procesne građe. Stoga time što prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude nije reproducirao cjelokupni sadržaj iskaza pojedinih svjedoka i stranaka nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnost postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, a niti je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP u vezi članka 338. stavka 4. ZPP budući je prvostupanjski sud sadržajem obrazloženja pobijane presude udovoljio zahtjevima iz te zakonske odredbe kojom je propisano što sud u obrazloženju presude mora izložiti.

8.2. Nije ostvaren ni žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi članka 8. ZPP budući je po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud odlučne činjenice za predmet spora utvrdio na način na koji mu to nalaže odredba članka 8. ZPP, dakle, prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a što nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima tužitelja kojim obrazlaže žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

9. Daljnjim sadržajem žalbe tužitelj osporava utvrđenje prvostupanjskog suda da bi se na kopiji katastarskog plana iz 1968. dala razabrati samo staza i to unutar drače kako je to tuženica opisala, što po ocjeni ovog suda nije odlučna činjenica za predmet spora budući je prvostupanjski sud na temelju iskaza stranaka nespornim utvrdio da je tužitelj zajedno sa svojim prednicima od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća bio ovlaštenik prava služnosti kolnika na spornom dijelu nekretnine tuženice po kojem je prolazio pješice i traktorom. Obzirom na tu nespornu činjenicu također je neodlučno utvrđenje prvostupanjskog suda da je obitelj tužitelja prije korištenja kolnog puta po nekretnini tuženice koristila drugi put za dolazak na svoju nekretninu.

10. Pobijajući utvrđenje prvostupanjskog suda da bi se "pravo kolnika" vršilo do opoziva tužitelj ukazuje da je prvostupanjski sud utvrdio da ni jedan svjedok nije imao saznanja o dogovoru oko korištenja prijepora ali da poklanja vjeru tuženici i svjedocima koji su naveli suprotno, a koji su svi obitelj tužene. Takvim žalbenim navodima tužitelj nije doveo u sumnju način na koji je prvostupanjski sud ocijenio iskaze saslušanih svjedoka FN, ON i EN, pri čemu se ističe da je sud ovlašten ocjenjivati dokaze (a ne stranke) te je dužan stečeno uvjerenje o odlučnim činjenicama na temelju provedenih dokaza opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima što je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju i učinio i zbog čega ovaj sud činjenično stanje utvrđeno po prvostupanjskom sudu ocjenjuje pravilnim.

11. Prvostupanjski sud je na pravilno utvrđeno činjenično stanje i pravilom primjenom članka 229. stavka 2. ZV kojim je propisano da se ne može dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva, odbio tužbeni zahtjev kako u odnosu na utvrđenje da je na teret nekretnine tuženice kčbr. [katastarska čestica] kao poslužne, a u korist nekretnine tužitelja kčbr. [katastarska čestica] kao povlasne dosjelošću osnovana stvarna služnost puta i to kao kolnika, tako i u odnosu na zahtjev za zaštitu od uznemiravanja u izvršavanju prava stvarne služnosti na nekretnini tuženice zatražene u smislu članka 234. ZV jer tužitelj nije ovlaštenik prava služnosti puta – kolnika dosjelošću, niti je predmnijevani ovlaštenik te služnosti u smislu članka 235. ZV što je pretpostavka za zahtijevanu zaštitu o uznemiravanja .

12. Stoga je valjalo odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i na temelju članka 368. stavka 1. ZPP potvrditi prvostupanjsku presudu uključujući i odluku o troškovima postupka u svezi koje tužitelj ne iznosi konkretne razloge osporavanja očito je pobijajući posljedično pobijanju odluke o glavnoj stvari, a da u odluci o troškovima postupka ovaj sud ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava po službenoj dužnosti.

U Varaždinu 19. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Dijana Hofer