REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4488/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari I. tužitelja VC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i II. tužitelja RC, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Antonio Šalov, odvjetnik u Trogiru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587 koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1307/2021-2 od 19. siječnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P-144/2019 od 12. svibnja 2021., na sjednici održanoj 19. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e:

Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Tužitelji su predložili da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1307/2021-2 od 19. siječnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P-144/2019 od 12. svibnja 2021.

1.1. U prijedlogu postavljaju pitanja koja glase:

1. Može li drugostupanjski sud preinačiti prvostupanjsku odluku temeljem činjenica utvrđenih primjenom odredbe čl. 221.a. ZPP-a (pravila o teretu dokazivanja) navodeći da stranka u postupku na kojoj je bio teret dokaza nije dokazala određene činjenice, i to u situaciji kada je jedna strana ( tužitelj ) u skladu s čl. 219. ZPP-a, iznijela sve činjenice i predložila dokaze na kojima temelji svoj zahtjev, kao i one kojima pobija navode i dokaze protivnika a drugostupanjski sud nije ocijenio odnosno, izveo, dokaze koje je ta stranka predložila radi dokazivanja tih činjenica?

2. Može li drugostupanjski sud primijeniti pravilo o teretu dokazivanja prije nego što je ocijenio dokaze u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku te je li na taj način počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, u svezi s čl. 8. i čl. 221a. ZPP– a, te bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11.?

3. Ako drugostupanjski sud nije izvodio dokaze koje je predložio tužitelj, a na temelju kojih bi se mogle utvrditi činjenice koje su prema stavu drugostupanjskog suda bile ključne za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva, može li drugostupanjski sud na temelju pravila o teretu dokaza odlučiti na štetu tužitelja?

4. Utvrđuje li se postojanje agrarnog odnosa samo temeljem činjenice postojanja ili nepostojanja agrarne prijave odnosno odluke tj. njenog sadržaja ili se činjenica postojanja agrarnog odnosa prvenstveno utvrđuje ispunjenjem zakonskih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja („Narodne novine, Službeni list NRH“ 138/46 od 22. studenog 1946.) pogotovo ako je neprijeporno iz svih iskaza svjedoka da su prednici tužitelja pravo vlasništva predmetne nekretnine stekli razrješenjem agrarnog odnosa, jer su bili u agrarnom odnosu s vlasnikom utvrđenim u agrarnoj odluci od davnina, te obrađivali predmetnu nekretninu na dan 22.studenog 1946. na dan stupanja na snagu Zakona o ukidanju agrarnog odnosa na području Dalmacije i Hrvatskog primorja a kojim je (čl.1) zemlja danom stupanja na snagu navedenog Zakona prešla u slobodno vlasništvo obrađivača?

5. Obzirom da sud nije vezan za pravnu osnovu tužbenog zahtjeva u smislu čl. 186. st. 3. ZPP-a je li trebalo ocijeniti jesu li su tužitelji pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekli putem prednika po drugom pravnom osnovu, u konkretnom slučaju na temelju dosjelosti, posebno imajući u vidu upis prednika tužitelja u katastarski operat na predmetnoj nekretnini i to od osnutka katastarskog operata 1953.g.?

Kao razloge važnosti za pitanje pod 1., 2. i 3. navodi odluke ovoga suda broj Rev 950/2021 od 14.rujna 2021., Rev 823/12 od 22.11.2016, Rev 201/80 od 28.02.2008., Rev 631/07 od 24.03.2009. Kao razloge važnosti za pitanje pod 4. navodi odluke Županijskog suda u Splitu br. Gž-591/2019 od 10.03.2021., Županijskog suda u Bjelovaru Gž-601/2021 od 16.lipnja 2021., Vrhovnog suda Rev 598/1990 od 11.rujna 1990.g. i Županijskog suda u Splitu Gž-1829/2021 od 20.01.2022. Kao razloge važnosti za pitanje pod 5. navodi odluku ovoga suda Rev 1723/1991 od 26.11.1991. i Županijskog suda u Zagrebu Gž-36/1999-2 od 21.09.2000.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući po odredbi čl. 385.a u vezi s čl. 387. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio slijedeće.

3.1. U odnosu na 4. postavljeno pitanje predlagatelji istim zapravo pita o mogućnosti utvrđenja agrarnog odnosa u situaciji kada ne postoji agrarna prijava ili odluka. Međutim, u konkretnom slučaju se sami tužitelji pozivaju na odluku Oblasnog povjereništva poljoprivrede i šumarstva od 9. travnja 1949., pa se ovako postavljeno pitanje ne odnosi na pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci. Isto se odnosi i na 5. pitanje jer tužitelji nisu zasnovali svoj zahtjev na institutu dosjelosti. Stoga niti sudska praksa koju dostavljaju uz ta pitanja nije od utjecaja.

3.2. U takvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji niti prva tri postavljena pitanja nisu pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Naime, sud drugoga stupnja je svoju odluku utemeljio na drugostupanjskoj agrarnoj odluci kao ispravi te na nalazu i mišljenju vještaka i skici predmetne nekretnine te na taj način ocijenio procesnopravnu poziciju tužitelja u smislu pravila o teretu dokazivanja pozivajući se pri tome na odredbu čl. 373. ZPP-a. Dakle, sud drugoga stupnja je zaključio o tome da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio isprave te da je iz činjenica što ih je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica na kojima je temeljio odluku. U takvoj procesnopravnoj situaciji sudska praksa na koju se predlagatelji pozivaju nije od utjecaja. Stoga je odlučeno na temelju čl. 387. st. 5. ZPP- a (točka II. izreke).

Zagreb, 19. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek