REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-5529/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. pravne osobe Domicil d.o.o. i okr. odgovorne osobe FM, zbog prekršaja iz čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22. i 151/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 24. svibnja 2024., broj Pp-4675/2021-9, u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod t. I., žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci od 24. svibnja 2024., broj Pp-4675/2021-9, na temelju čl. 182. t. 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), odbijena je optužba protiv okr. pravne osobe Domicil d.o.o. i okr. odgovorne osobe FM da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. Zakona o strancima. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ispitivanjem prvostupanjske presude, a po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, jer je prvostupanjski sud prekoračio optužni prijedlog.

5. Naime, optužnim prijedlogom okr. pravnoj i okr. odgovornoj osobi stavljeno je na teret da su zapošljavali VM, državljanku Republike Bosne i Hercegovine, na poslovima pomoćne kuharice počev od 8. srpnja 2021. u kontinuitetu do zaticanja na radu od strane inspektora Državnog inspektorata 20. srpnja 2021.

5. Dakle, optužnim prijedlogom okr. pravnoj i okr. odgovornoj osobi nije stavljeno na teret da državljanka treće zemlje, VM inkriminirane zgode nije imala dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu optužbe prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja iz čl. 247. st. 2. t. i st. 5. Zakona o strancima.

5.1. Naime, prekršajem iz čl. 247. st. 2. t. 1. odnosno st. 5. Zakona o strancima, sankcionira se poslodavac – pravna osoba ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (čl. 88. st. 1. istog Zakona) odnosno sankcionira se odgovorna osoba u takvoj pravnoj osobi.

5.2. Uspoređujući činjenični opis optužbe i činjenični opis pobijane presude, vidljivo je da je prvostupanjski sud, dodao u činjenični opis konstitutivni element prekršaja odnosno dodao je da državljanka treće zemlje VM inkriminirane zgode nije imala dozvolu za boravak i rad. Kako to proizlazi iz stanja spisa, ovlašteni tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka nije mijenjao, ni proširivao optužbu.

5.3. Dakle, prvostupanjski sud je sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, izmijenio činjenični opis optužbe na način da je dodao konstitutivni element prekršaja i time prekoračio objektivni identitet optužbe te protiv okr. pravne i okr. odgovorne osobe odbio optužbu za djelo prekršaja za koje nisu bili optuženi.

6. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

7. Međutim, bez obzira na to što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može ukazati na daljnje propuste na koje opravdano ukazuje tužitelj u žalbi.

7.1. U pravu je tužitelj da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da u predmetnom slučaju treba primijeniti odredbe o odbijanju optužbe protiv okr. pravne i okr. odgovorne osobe iz razloga što je plaćen novčani iznos određen usmenim rješenjem kojim je određena privremena mjera zabrane obavljanja djelatnosti poslodavcu, jer privremena mjera i plaćanje novčanog iznosa da se ona ne izvrši, ne utječe na vođenje prekršajnog postupka, odnosno, upravna mjera o kojoj se odlučuje u upravnom postupku zbog povrede odredbi Zakona o strancima, ne isključuje prekršajnu odgovornost u prekršajnom postupku zbog ostvarenja zakonskog obilježja određenog prekršaja. Radi se o upravnoj mjeri iz čl. 240. st. 1. Zakona o strancima koja se ne može poistovjetiti sa sankcijom, budući se ne radi o kažnjavanju već o izdanoj upravnoj mjeri koja važi do otklanjanja utvrđenih nedostataka. Naime, upravna mjera ima preventivni karakter i odvraćajuću funkciju, plaćanje novčanog iznosa određenog upravnom mjerom nije obaveza počinitelja, već njegov slobodan izbor, a kažnjiva odredba čl. 247. Zakona o strancima, koja se u ovom slučaju ima primijeniti, predviđa znatno više kazne od iznosa 3.981,68 eura, konkretno novčana kazna u rasponu od 6.630,00 do 13.270,00 eura za svakog državljanina treće zemlje za poslodavca - pravnu osobu i 1320,00 do 6630,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

7.2. U vezi primjene načela "ne bis in idem" u odnosu na prekršaje iz Zakona o strancima ("Narodne novine" broj 133/20) na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti ovog drugostupanjskog suda 14. ožujka 2022. u vezi mjera nadzora iz čl. 240. Zakona o strancima doneseno je slijedeće pravno shvaćanje:

"U odnosu na primjenu odredbi Zakona o strancima, ako je tijelo nadzora zabranilo poslodavcu obavljanje djelatnosti, prekršajno procesuiranje i kažnjavanje poslodavca u prekršajnom postupku ne predstavlja dvostruko suđenje, odnosno povredu načela "ne bis in idem".

7.3. Navedeno pravno shvaćanje u skladu je i sa presudom Vrhovnog suda RH broj Kzz 43/2017 od 8. studenog 2017., na koju se poziva žalba i u kojoj se navodi da se upravna mjera ni ekstenzivnim tumačenjem ne može poistovjetiti sa sankcijom jer je njena svrha promptno suzbijanje zatečenog protupravnog stanja i onemogućavanja počinitelja da nastavi s takvim činjenjem i njome se ne odlučuje o meritumu prekršaja.

8. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će na odgovarajući način ispraviti uočenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, provesti sve već provedene dokaze, kao i one na koje mu je ukazano ovom odlukom, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

9. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 30. travnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.