REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-537/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Heleni Poropat, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Slatinska Banka d.d., Vladimira Nazora 2, Slatina OIB:42252496579, zastupana po predsjedniku uprave DD, a on po punomoćniku SD, protiv ovršenice OD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćnici Gordani Prolić Dubroja, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Gordana Prolić Dubroja i Zrinka Širić iz Zagreba, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj: Ovr-1109/2022-6 od 28. rujna 2022., 19. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se kao osnovana žalba ovršenice i ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj: Ovr-1109/2022-6 od 28. rujna 2022., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak, osim u djelu u kojem je žalba izjavljena iz razloga propisanih u čl. 50. st. 1. toč. 7., 9., 10. i 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016, 73/2017., 131/2020. i 114/2022., 6/2024. - dalje: OZ-a).

II. O troškovima postupka nastalih u povodu pravnog lijeka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja, na prijedlog ovrhovoditelja, a temeljem ovršne isprave – bjanko zadužnice od 4. siječnja 2021. ovjerene po javnom bilježniku Ilinki Lisonek iz Zagreba dana 8. siječnja 2021. pod poslovnim brojem OV-74/2021, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 478.601,77 kuna i to iznosa od 448.717,33 kuna na ime glavnice, iznosa od 3.834,10 kuna na ime redovne kamate, iznosa od 16.849,60 kuna na ime zateznih kamata, iznosa od 8.567,50 kuna na ime ostalih naknada, iznosa od 343,24 kuna na ime zateznih kamata na ostale naknade te iznosa od 290,00 kuna na ime sudskih troškova sa zateznim kamatama koje teku od 1. svibnja 2022. do isplate i troškova ovršnog postupka određena je ovrha na nekretnini ovršenice i to 38. suvlasnički dio: 3,52/100 etažno vlasništvo četverosobnom dvoetažnom stanu oznake S-30, sa nusprostorijama u potkrovlju objekta, diletacija 1, neto korisne površine 75,41 m2, u Zagrebu Ulica sv. Roka, koji se nalazi u kući sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] upisan u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te je ovrhovoditelju priznat ovršni trošak u iznosu od 331,80 eura.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu, pravodobno, podnosi ovršenica iz svih žalbenih razloga propisnih odredbom čl. 50. OZ-a, kao i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnom navodi kako je predmet ovrhe izuzet od ovrhe, jer je nekretnina na kojoj je predložena ovrha jedina nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenice i njezine obitelji pri čemu ukazuje na odredbu čl. 80.b st. 2. i 3. OZ, kao i da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu nje i njenog supruga temeljem Ugovora o sporazumnoj podjeli zajedničke imovine stečene u braku, pa da je ovrha na ½ dijela predmetne nekretnine nedopuštena. Osim toga, navodi da ovršna isprava niti isprave koje su priložene ne sadrže izjavu niti izričitu suglasnost ovršenice da ovrhovoditelj može radi namirenja tražbine zatražiti namirenje prodajom točno određene nekretnine. Također, ističe i prigovor prava na dom jer se radi o njezinoj jedinoj nekretnini, pri čemu ukazuje na odredbu čl. 75. OZ-a, te na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 5. studenoga 2020. Žalbeni prijedlog je preinačiti pobijano rješenje i odbiti ovršni prijedlog, odnosno ukidanje pobijanog rješenja i odbacivanje ovršnog prijedlog. Potražuje i naknadu troškova sastava žalbe.

2.1.Ovrhovoditelj je podnio odgovor na žalbu s prijedlogom da se odbije kao neosnovana te da se u cijelosti potvrdi pobijano rješenje o ovrsi.

3. Žalba ovršenice je osnovana.

4. Tijekom ovog ovršnog postupka utvrđeno je da je sud prvog stupnja, na prijedlog ovrhovoditelja, a temeljem ovršne isprave – bjanko zadužnice od 4. siječnja 2021. ovjerene po javnom bilježniku Ilinki Lisonek iz Zagreba dana 8. siječnja 2021. pod poslovnim brojem OV-74/2021, protiv ovršenice odredio ovrhu radi prisilne naplate novčanih tražbina ovrhovoditelja sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, kao i radi naplate troškova ovog ovršnog postupka na nekretnini ovršenice i to 38. suvlasnički dio: 3,52/100 etažno vlasništvo četverosobnom dvoetažnom stanu oznake S-30, sa nusprostorijama u potkrovlju objekta, diletacija 1, neto korisne površine 75,41 m2, u Zagrebu Ulica sv. Roka, koji se nalazi u kući sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] upisan u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja, utvrđivanjem vrijednosti navedene nekretnine, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

5. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka iz čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a utvrđeno je da prilikom donošenja pobijanog rješenja nije počinjena neka od bitnih povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

6. Međutim, u ovom je postupku, zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

7. Na temelju odredbe čl. 80.b st. 2. i 3. OZ propisano je da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: – je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, – je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, – služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, – ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, – je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

7.1. Odredbom čl. 75. st. 1. OZ propisano je da se ovrha radi ostvarenja novčane tražbine ne može provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, dok je odredbom stavka 5. ovog članka propisano da se smatra da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini. Suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ovršenika daje se u pisanom obliku i ima učinak ako je potpis ovršenika ovjerio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima. Suglasnost iz ovoga stavka vrijedi ako dođe do promjene vjerovnika ili ako ovršenik stekne novu nekretninu. Odredbom stavka 6. ovog članka propisano je da će sud, kad to pravičnost zahtijeva, odrediti i provesti ovrhu na nekretnini iz stavka 5. ovoga članka ako ovršenikova obveza potječe iz izvanugovornog obveznog odnosa, dok je odredbom stavka 7. ovog članka propisano da uz prijedlog za ovrhu na nekretnini protiv osobe iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj je dužan podnijeti suglasnost iz stavka 5. ovoga članka ili pravomoćnu presudu, javnu ili privatnu ispravu koja ima značenje javne isprave kojom dokazuje da ovršenik ili osoba koju je po zakonu dužan uzdržavati ima drugu nekretninu za stanovanje.

8. Cijeneći sadržaj ovih zakonskih odredbi i žalbene navode žalitelja, koji u svojoj žalbi po prvi puta (prije nije ni mogla) prvenstveno ukazuje da je u konkretnom slučaju određivanjem ovrhe na predmetnoj nekretnini narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditelja u smislu odredbe čl. 80.b. st. 2. i 3. OZ odnosno da joj je povrijeđeno konvencijsko pravo na dom utemeljeno na odredbi čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 - dalje: Konvencija) i odredbe čl. 34. Ustava Republike Hrvatske dalje:

Konvencija - "Narodne novine" - Međunarodni ugovori broj 18/97, 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10) i odredbe čl. 34. Ustava Republike Hrvatske, a da činjenice odlučne za takav zaključak sud prvog stupnja nije ni utvrđivao, obzirom da je pobijano rješenje o ovrsi doneseno uz pravilnu primjenu odredbe čl. 41. st. 4. OZ-a, bez obrazloženja, činjenično stanje odlučno za pravilnu odluku u ovom ovršnom postupku ostalo je nepotpuno utvrđeno, pa je posljedično tome, kao osnovanu valjalo prihvatiti žalbu ovršenice i na temelju odredbe čl. 380. točke 3. u vezi odredbe čl. 21. st. 1. OZ riješiti kao u izreci pod točkom I. ovog rješenja.

8.1. U tom je smislu radi utvrđenja tog spornog pitanja sud ovlašten prema čl. 7. st. 2. i st. 4. OZ-a održati i ročište.

8.2. Prema pravnom shvaćanju zauzetom na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. studenog 2020. poslovni broj Su IV-308/2020 - u slučaju kada je ovršenik prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu čl. 80.b st. 2. i 3. OZ-a prvi put istaknuo u žalbi, drugostupanjski sud bi trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocjeni navode ovršenika i razloge je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

8.3. Pri tome, u odnosu na prigovor ovršenice da bi joj predloženom ovrhom bilo povrijeđeno konvencijsko pravo na dom valja istaknuti da se po pravnom shvaćanju ovog suda zapravo radi o žalbenom razlogu iz odredbe čl. 50. st. 1. točke 7. OZ, o kojem jednako kao i o ostalim žalbenim razlozima iz članka 50. st. 1. točke 9., 10. i 11. odlučuje sud prvog stupnja prema odredbi članka 52. OZ-a.

9. U nastavku postupka sud prvog stupnja će uz pravilnu primjenu odredbe čl. 80.b st. 2. i 3. OZ-a ocijeniti navode ovršenice je li određivanjem predložene ovrhe na nekretnini ovršenice došlo ili nije došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditelja, osobito uzimajući u obzir da je ovršenica sukladno Ugovoru o sporazumnoj podjeli zajedničke imovine stečene u braku 26. srpnja 2022. sada suvlasnik ½ dijela predmetne nekretnine kao i podneska ovrhovoditelja od 10. studenog 2022. kojim povlači prijedlog za ovrhu na ½ djela nekretnine u suvlasništvu UD, nakon čega će ponovno odlučiti o ovrhovoditeljevom prijedlogu za ovrhu. Također, sud prvog stupnja će uz pravilnu primjenu odredbe čl.65 OZ-a odlučiti i o odgodi ovrhe podnesenom uz predmetnu žalbu.

10. Odluka o troškovima postupka nastalih u povodu pravnog lijeka iz točke II. izreke ovog rješenja utemeljena je na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP u vezi sa odredbom čl. 14. st. 7. i čl. 21. st. 1. OZ-a.

U Puli 19. veljače 2025.

Sudac

Helena Poropat