Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-870/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Britvec predsjednice vijeća, sutkinje Vinke Vrančić izvjestiteljice i članice vijeća, te suca Josipa Štrucelja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Morisi Mikić odvjetnici u Donjem Miholjcu, protiv tuženog NS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Luki Kuduzu odvjetniku u Osijeku, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja i o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Osijeku Stalne službe u Valpovu poslovni broj P- 970/2021-12 od 14. studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 19. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se žalba tužitelja i žalba tuženika kao neosnovane, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku Stalne službe u Valpovu poslovni broj P-970/2021- 12 od 14. studenog 2022.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu žalbenog troška u iznosu 1.137,50 kn/ 150,97 EUR, kao neosnovan.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu i pristojbe u iznosu 668,75 kn/88,76 EUR i odgovora na žalbu u iznosu 937,50 kn/124,42 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja broj P-970/2021-12 od 14. studenog 2022. u stavku I. izrijeke odbijen je u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

" I/ Utvrđuje se da je tužitelj ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica [adresa], od 1980 m2, na kojoj nekretnini je u 2/5 dijela kao suvlasnik upisan tuženik NS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], što je tuženik dužan priznati.

II/ Tuženik NS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je trpjeti da se tužitelj ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upiše kao vlasnik na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica [adresa], od 1980 m2, u dijelu 2/5, na kojem dijelu nekretnine je kao suvlasnik upisan tuženik, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.

III/ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak ovoga parničnog postupka u iznosu od 2.200,00 kn / 291,99 EUR-a 1 sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje s uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, a sve u roku od 8 dana.",

u stavku II izrijeke naloženo je tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn / 331,81 EUR,

te je u stavku III odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka, iznad dosuđenog, kao neosnovan."

2. Protiv te presude žalbu je pravovremeno podnio tužitelj zbog bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da sud drugog stupnja preinači pobijanu presudu i prihvati tužbeni zahtjev, podredno da istu vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, te traži trošak sastava žalbe s PDV-om i pristojbe na žalbu u iznosu 1.137,50 kn/150,97 EUR.

2.1. Tuženik je u odgovoru na žalbu porekao navode žalbe i predložio da sud drugog stupnja odbije žalbu tužitelja u cijelosti kao neosnovanu, te traži trošak sastava odgovora na žalbu s PDV-om u iznosu 937,50 kn/124,42 EUR.

3. Protiv te presude u stavku III izrijeke u dijelu u kojem je odbijen sa zahtjevom za naknadu prouzročenog troška, žalbu je pravovremeno podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da sud u tom dijelu preinači prvostupanjsku presudu na način da naloži tužitelju isplatiti tuženiku naknadu parničnih troškova i po osnovu izbivanja njegovog punomoćnika iz pisarnice i naknade prijevoza na ročišta, podredno u tom dijelu ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovni postupak i odluku, te traži trošak sastava žalbe s PDV-om u iznosu 668,75 kn/ 88,76EUR.

4. Žalbe su neosnovane.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 1980 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojoj nekretnini je tuženik upisan kao suvlasnik u 2/5 dijela te da je tuženik na tom dijelu dužan trpjeti da se tužitelj upiše kao suvlasnik iste nekretnine.

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga označeni u žalbama, te po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud drugog stupnja je utvrdio da nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti.

7. Suprotno žalbenim navodima stranaka, pobijana presuda nema nedostataka i može se ispitati, razumljiva je i sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama zbog čega nije ostvarena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

8. Na temelju svih provedenih dokaza i njihovom analizom u smislu odredbe članka 8. ZPP-a sud prvog stupnja je pravilno utvrdio sljedeće činjenično stanje, koje tužitelj žalbenim navodima nije uspio dovesti u sumnju:

- da su tužitelj i tuženik braća;

- da su u zemljišnim knjigama na nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 1980 m2 stranke uknjiženi kao suvlasnici, i to tužitelj u 3/5 dijela, a tuženik u 2/5 dijela što proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige na listu 4 spisa;

- da ne postoji nikakav pisani darovni ugovor kojim bi predmetna nekretnina trebala pripasti u cijelosti tužitelju;

- da je u ostavinskom postupku iza pokojnog oca stranaka ZS, prema rješenju o nasljeđivanju koje je dio javni bilježnik Dinko Đurđević iz Donjeg Miholjca od 24. lipnja 2008. broj O-132/08-4, UPP-OS-138/2008, sva ostavinska imovina, pa tako i predmetna nekretnina (rješenje o nasljeđivanju na listu 16-17 spisa) uručena supruzi ostavitelja, odnosno majci stranaka LS u 4/5 dijela i tuženiku NS u 1/5 dijela;

- da se tužitelj zajedno s braćom RS i HS prihvatio svoga zakonskog nasljednog dijela na ostavinskoj imovini iza pokojnog oca, ali su isti ustupili svoje zakonske nasljedničke dijelove majci;

- da je u ostavinskom postupku iza pokojne majke stranaka LS javni bilježnik Marija Habuda Bučanac donijela rješenje o nasljeđivanju 20. svibnja 2019. poslovni broj O-419/19-4, UPP/OS-42/19, prema kojem su nasljednicima na temelju zakona proglašeni tužitelj i tuženik te njihova braća HS i RS na jednake dijelove, odnosno svatko u 1/4 dijela, a predmetom ostavinske imovine je bila i predmetna nekretnina;

- da stranke nisu u dobrim odnosima,

- da su tvrdnje tužitelja o tome da je otac njemu darovao predmetnu nekretninu u suprotnosti s materijalnom dokumentacijom u spisu odnosno rješenjima o nasljeđivanju iza pok. oca i majke stranka u kojima se ne spominje da bi se ta nekretnina izdvojila u korist samo jednog od nasljednika,

- da tužitelj ni iza očeve smrti ni iza majčine smrti nije u ostavinskoj raspravi izjavio da bi njemu trebala pripasti predmetna nekretnina, odnosno nije rekao da je očeva volja bila ostaviti mu tu oranicu, a niti majka stranaka rekla da bi ova nekretnina trebala pripasti tužitelju,

- da saslušani svjedoci nemaju saznanja o bilo kakvom ugovoru o darovanju, osim što su svjedoci brat stranaka HS (koji je u zavadi s tuženikom) te supruga tužitelja ES iskazivali pogodujući tužitelju zbog obiteljskih razloga da je otac rekao da ta zemlja odnosno predmetna nekretnina ostaje tužitelju, te da svjedoci FS, RS (brat stranaka), ES (supruga tuženika), VS, GS, IS i US nisu nikada čuli da bi otac stranaka darovao tu zemlju tužitelju,

- da je tužitelj nepošten posjednik jer je imao s obzirom na okolnosti dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine kada se tuženik prihvatio svog zakonskog nasljedničkog dijela iza pok. oca, a posebice kada je počeo obrađivati svoj dio te oranice nakon smrti mame radi čega su se poremetili odnosi između stranaka.

9. Prema odredbi članka 7. stavak 1. ZPP-a i odredbi članka 219. stavak 1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i priložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. U smislu tih odredbi svaka je stranka dužna dokazati istinitost svojih tvrdnji pa ukoliko u tome ne uspije, njezin zahtjev za pružanje pravne zaštite valja odbiti. Kad sud ne uspije formirati određeno uvjerenje, nužno je primijeniti pravila o teretu dokazivanja iz članka 221.a ZPP koja obvezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava.

10. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, sud prvog stupnja je pravilno zaključio pozivom na odredbu članka 7. stavak 1. ZPP-a i odredbu članak 219. stavak 1. ZPP-a te primjenom pravila o teretu dokazivanja sukladno odredbi članka 221.a ZPP-a, da tužitelj nije uspio dokazati tvrdnje o tome da su mu roditelji darovali predmetnu nekretninu, te na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenio materijalno pravo kada je u stavku I izrijeke pobijane presude odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

11. Odredbom članka 232. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. – dalje ZN) propisao je u stavku 1. smatra se da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljem nasljednik, koji mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno ili kako, te postoje li kakav prava na zapise i koje, u stavku 2. što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovog Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava. U stavku 3. propisano je da pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo glede onoga za što je utvrđeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane. U stavku 5. propisano je da su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane:

- glede prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronađene oporuke,

- glede prava čije je utvrđenje ovisilo o tome kako će neko sporno pitanje biti riješeno u parnici ili upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo riješeno prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju,

- ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parničnom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka.

12. Obzirom da je predmetna nekretnina utvrđena kao ostavinska imovina oca stranaka pok. ZS u citiranom rješenju o nasljeđivanju broj O-132/08-4 UPP- OS-138/2008 od 24. lipnja 2008., te zatim kao ostavinska imovina majke stranaka pok. LS u citiranim rješenjem o nasljeđivanju broj O-419/19-4 UPP/OS-42/19 od 20. svibnja 2019., a da je tužitelj kao nasljednik sudjelovao u oba navedena ostavinska postupka i stoga je prema odredbi članka 232. stavak 1. i 2. ZN-a vezan tim pravomoćnim rješenjima o nasljeđivanju, ne mogu se prihvatiti kao osnovane njegove tvrdnje da je da je dosjelošću stekao pravo vlasništva u smislu odredbe članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. – dalje ZV).

13. Sud prvog stupnja je pogrešno iz provedenih dokaza zaključio da je samo otac tužitelja obrađivao predmetnu nekretninu sve do par mjeseci prije svoje smrti 2008., na što osnovano ukazuje tužitelj u žalbi. Ovo stoga što iz iskaza svjedoka FS, RS, HS, ES, VS i OS proizlazi da su tužitelj i njegov otac obrađivali predmetnu nekretninu od 1985. kada se tužitelj oženio pa do par mjeseci prije smrti Ivana Ronte 2008. i da je zarada od usjeva išla tužitelju.

13.1. Međutim, to ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijane presude jer tužitelj nije dokazao da su predmetnu nekretninu njemu darovali roditelji, te su prema odredbi članka 232. ZN-a nastupili učinci tih pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju kojima je predmetna nekretnina utvrđena kao ostavinska imovina roditelja stranaka i stranke su suvlasništvo predmetne nekretnine stekle nasljeđivanjem prema odredbi članak 128. stavak 1. ZV-a u času otvaranja nasljedstva.

14. Kako se u konkretnom slučaju ne radi o tome da bi bile ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parničnom postupku osobe koje su sudjelovale kao stranke u ostavinskom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka prema odredbi članka 232. stavak 5.ZN-a, to su irelevantni žalbeni navodi tužitelja da u ostavinskom postupku iza pok. mame javni bilježnik nije uzeo nasljedničke izjave i da su se nasljednici posvađali pa su tuženi i HS napustili ročište, te je tužitelj te prigovore mogao istaknuti u tom ostavinskom postupku prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.

15. Prema odredbi članka 155. stavak 1. ZPP-a sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovog Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuje upućivanje podneska i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu, te prema stavku 2. ako je propisana Tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj Tarifi.

16. Prilikom odlučivanja o naknadi parničnog troška, sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbu članka 155. stavak 1. ZPP-a kada tuženiku nije priznao troškove naknade za izbivanje punomoćnika iz pisarnice za vrijeme putovanja i troškove prijevoza punomoćnika osobnim automobilom iz [adresa] do [adresa] i natrag jer ti troškovi nisu bili potrebni.

17. Tuženi se u žalbi poziva na odredbu članka 95.a ZPP-a i navodi da je rješenjem Hrvatske odvjetničke komore poslovni broj 2389-22-3 od 18. veljače 2022. određen kao zamjena za odvjetnika Marka Kunu koji je zastupao tuženika, što međutim ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijane odluke o trošku u stavku III izrijeke prvostupanjske presude, obzirom se sud prvog stupnja pravilno izjasnio da ti troškovi nisu bili nužni i da odvjetnik taj trošak može naplatiti od svoje stranke, ali protivna stranka nije dužan platiti trošak koji nije bio neophodan za vođenje parnice.

18. Slijedom iznijetoga valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i odbiti žalbu tuženog kao neosnovanu, te temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu i odlučiti kao u stavku I izrijeke ove presude.

19. Budući da stranke nisu uspjele sa žalbama, temeljem odredbe članka 166. stavak 1. ZPP-a u vezi odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a valjao je odbiti zahtjev tužitelja za naknadu žalbenog troška u iznosu 1.137,50 kn/150,97 EUR kao neosnovan i odlučiti kao u stavku II izrijeke, te odbiti zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe s PDV-om u iznosu 668,75 kn/88,76 EUR i trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu 937,50 kn/124,42 EUR jer isti nije bio potreban za odlučivanje u smislu odredbe članka 155. stavak 1. ZPP-a, te odlučiti kao u stavku III izrijeke ove presude.

U Karlovcu 19. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Britvec