Poslovni broj: P-984/2024-33

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nevenki Božinović Čupin, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Danijelu Bolfanu, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Danijel Bolfan i Matija Palac Varga u Zagrebu, protiv I-tuženika-protutužitelja BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i II- tuženika-protutužitelja FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Nini Bertol, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine i predaje u suposjed, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 08. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja- protutuženika i I. i II. tuženika-protutužitelja osobno uz punomoćnika, dana 19. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je tužitelj RŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik u cijelosti nekretnina opisanih kao zk.č.br. 331/1 [adresa] oranica površine 781m2, zk.č.br. 331/2 [adresa] oranica površine 752m2 i zk.č.br. 331/8 [adresa] oranica površine 2235m2, sveukupne površine 3768m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što su prvotuženi BŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužena FŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja na prethodno opisanim nekretninama u cijelosti.

2.Nalaže se tuženima da solidarno naknade tužitelju parnični trošak u cijelosti uvećan za pripadajuću zateznu kamatu koja na dosuđeni iznos troška teče od presuđenja pa do isplate koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.".

II. Nalaže se tužitelju-protutuženiku ŽŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], da tuženicima-protutužiteljima ĆŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i FŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], preda u suposjed nekretninu upisanu u zk.ul. 756k.o. Stenjevec, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, oznaka zemljišta I, broj zemljišta 331/1, 331/2 i 331/8 [adresa], ukupne površine 3768 m2, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužitelju-protutuženiku naknaditi tuženicima-protutužiteljima parnični trošak u iznosu od 3.894,06 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. veljače 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prednik tužitelja u tužbi navodi da je isti posjednik i stvarni vlasnik kat. čest. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja u zk. tijelu AI oranicu Čikulinka u Sopotu, površine 1249 čhv, a u zk tijelu AII Obiteljsku stambenu zgradu [adresa], sagrađena na 316/1306 dijela čkbr. [katastarska čestica], ističe da je na dijelu njegove čestice u zemljišnoj knjizi upisan LŽ i to na 198/1306 dijela zk. tijela AI, da se isti upisao 2011. temeljem rješenja o naknadno pronađenoj imovini iza pokojne MŽ donesenog od strane Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. O-4543/10 od 15.11.2010. s time da je upis u zemljišnu knjigu uslijedio temeljem broj Z-32311/11, napominje da prednica tuženika MŽ nikada nije uživala predmetnu parcelu, a niti je ista bila predmet oporučnog raspolaganja jer se predmetna čestica u oporuci niti ne spominje, da sukladno navedenom MŽ nije mogla raspolagati onom zemljom koju nikada nije uživala i koja nikada nije bila u njenom posjedu niti vanknjižnom vlasništvu, da je zbog navedenog predmetna tužba upućena protiv tuženika s ciljem njegovog brisanja iz zemljišne knjige, da iz zk. izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da osim LŽ postoje i drugi imatelji prava korištenja kat. čest. [katastarska čestica], upisane kao zk. tijelo AI, u naravi oranica Čikulinka u Sopotu, površine 1249 hvati, no ti imatelji prava korištenja su svoj dio već prethodno darovali tužitelju tako da njihovi dijelovi nisu sporni. Nadalje ističe da isti već godinama (80 godina) ima na predmetnoj nekretnini obiteljsku kuću koja je upisana u zk. tijelo AII i da oranicu koja je upisana u zk. tijelo AI za cijelo vrijeme trajanja tih 80 godina u cijelosti uživa i obrađuje, ističe da je djed tužitelja SŽ pokupovao 1929. i 1930. više parcela i zemljišta na lokaciji današnje [adresa], da je djed SŽ darovao svakome od svoje 6-ero djece po jednu parcelu za gradnju svoje kuće, da je taj isti djed 1931. svojoj kćeri ĐŽ, a majci tužitelja, darovao zemljište na kojem je ista sa svojim suprugom AŽ počela graditi kuću, kasnije i gospodarske zgrade koje su osigurale samostojnost gospodarstva ĐŽ i AŽ sa njihovim sinom RŽ, sada tužiteljem, a koji u vrijeme podnošenja tužbe tu živi sa svojom obitelji, da je problem nastao 1951. kada je na ostavini iza pok. SŽ svako od njegove djece dobilo 1/6 nasljedstva, da je to u naravi značilo da je svako dijete/nasljednik dobilo 1/6 dijela u svakoj pojedinoj čestici od svoje braće, da je tako dobila i MŽ iako taj dio zemlje na koji se odnosi predmetna tužba nikada nije uživala, da zbog navedenog nasljednici SŽ i danas rješavaju svoje imovinsko-pravne odnose i pokušavaju ih uskladiti sa stvarnim stanjem obzirom se na ostavini nije napravila podjela sukladno onome što je pojedino dijete/nasljednik uživalo u posjedu. Nadalje ističe da je činjenica da se obitelj tužitelja još od 1931. nalazi u posjedu i stvarnom vlasništvu parcele kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno zk. čest. 331/1, 331/2 i 331/3 k. o. [katastarska općina] (čestice nastale iz kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), prema prijavnom listu RN-1172/11, a glede kojih se vodio postupak razvrgnuća i to na način da se utvrdi da su dvorište tužitelja sa obiteljskom kućom i oranica već posljednjih 50 godina ograđeni istom ogradom, da se iz prijavnog lista br. 1, iskaz čestica, vidi da se kuća br. 11, dvorište i oranica nalaze na zk. čest. 331/1 i 331/2, dok se ulica u površini od 761 m2 nalazi na zk. čest. 331/3, da je iz izvoda katastarskog plana vidljivo da se kat. čest. [katastarska čestica] stvarno nalaze u granicama zk. čest. 331/1 i 331/2 dok se kat. čest. [katastarska čestica] nalazi u granicama zk.čest. 331/3, da je jedina promjena u površini njihova dvorišta bila u vrijeme izgradnje ceste kada je tužitelju oduzeta zemlja za cestu (u površini od 761 m2, nalazi se na zk. čest. 331/3 k. o. [katastarska općina], što odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i kada je ograda premještena nekoliko metara bliže kući, ali drugih promjena nije bilo, da je navedena kuća danas kućni broj 11 sagrađena na temeljima kućice koju je na navedenom zemljištu 1931. gradio pok. KŽ, otac tužitelja. Nadalje navodi da se iz prijepisa posjedovnog lista vidi da je tužitelj upisan kao nositelj prava na kući broj 11, zgradi, dvorištu i oranici, kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u ukupnoj površini od 3731 m2, da je iz identifikacije čestica koja se nalazi u posjedovnom listu vidljivo da kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovaraju dijelu zk. čest. 331k.o. Stenjevec, da je iz Uvjerenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 01.10.2008. vidljivo da je tužitelj evidentiran kao korisnik navedenih katastarskih čestica (1984 i 1985) još od 1.1.1964. kada je stupila na snagu nova izmjera, napominje da se tužitelj zajedno sa svojim precima od 1929. nalazi u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, a u međuvremenu je prošlo 82 godine, napominje da je u međuvremenu prošlo i 20 godina od 8.10.1991. pa se smatra da su se ispunili i rokovi propisani člankom 388 st. 4 Zakona o vlasništvu i drugima stvarnim pravima za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Slijedom navedenog predlaže utvrditi postojanje prava vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini temeljem čl. 159. u svezi s čl. 388 st. 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

1.1. Podneskom od 24.09.2024. tužitelj-protutuženik precizira tužbeni zahtjev te predlaže donijeti presudu sadržaja izreke kako je to pobliže navedeno pod točkom I. izreke pod navodnim znacima.

2. Prednik tuženika u odgovoru na tužbu navodi da su istiniti navodi da je tužitelj posjednik č.k.br. 331 k. o. [katastarska općina], ali osporava da bi tužitelj bio vlasnik cijele čestice jer je tuženik suvlasnik 198/1306 dijela te čestice, da pri tome valja naznačiti da tuženikov upis nije figurirajućeg karaktera iz razloga jer niti on, a niti njegovi pravni prednici svoj suvlasnički dio nikada nisu nikakvim valjanim pravnim poslom prenijeli na tužitelja, pa stoga niti tužitelj ne može dokazati valjanu pravnu osnovu stjecanja navedenog suvlasničkog dijela, da pretenzija tužitelja da se u postupku utvrdi da je stekao vlasništvo spornog dijela čestice dosjedanjem (usurcapio) nije osnovana, da je dosjelost originarna osnova stjecanja prava vlasništva na tuđoj stvari posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, da bi se dosjelošću steklo pravo vlasništva na nekretninama potrebno je da budu ispunjene pretpostavke: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari, posjed određene kvalitete i vrijeme dosjelosti određeno zakonom, da nije sporno da su na strani tužitelja ispunjene pretpostavke u pogledu sposobnosti stjecatelja (uzukapijenta), sposobnost nekretnine kao stvari i vremena posjedovanja, ali nije ispunjen uvjet posjeda određene kvalitete. Nadalje navodi da je Odlukom o nasljedstvu Kotarskog suda III u Zagrebu, posl. br. O-675/51 od 27.12.1951. iza umrlog OŽ, ostaviteljeva kći MŽ naslijedila 1/6 dijela sporne čestice, a temeljem sudske oporuke sastavljene u predmetu Općinskog suda u Zagrebu posl. br. P2-1-286/76 od 06.02.1976. i rješenja o naknadno pronađenoj imovini iza pok. MŽ, da je sporna nekretnina u 1/6 dijela uručena tuženiku, a obzirom je nasljeđivanje jedan od načina stjecanja prava vlasništva, onda je ostavina u 1/6 dijela iza OŽ prešla na MŽ, a ostavina iza pok. MŽ prešla je na tuženika, obzirom da tužitelj već u tužbi ističe da zna da nekretnina koju posjeduje nije u cijelosti njegova to niti njegov posjed ne može biti pošten, što implicira zaključkom da niti vlasništvo spornog suvlasničkog dijela opisane nekretnine nije mogao steći dosjedanjem, da se postavlja pitanje koji je razlog da je sa ostalim suvlasnicima sklopio darovne ugovore ako je pravo vlasništva navedene nekretnine u cijelosti stekao dosjedanjem, da bi se u tom slučaju očito radilo o fiktivnim ugovorima koji su u smislu odredbi Zakona o obveznim odnosima ništavi. Slijedom navedenog predlaže tužitelja odbiti sa tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška tuženiku.

2.1. U protutužbi navodi da je kao suvlasnik u 198/1306 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se sastoji od (upisan u AI) č.k.br. 331 oranica Čikulina u Sopotu 1249 čhv u nekoliko navrata tražio od tužitelja da mu predmetnu nekretninu u cijelosti preda u suposjed, što tužitelj odbija, pa stoga predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tužitelju-protutuženiku da mu preda u suposjed nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se sastoji od (upisano u AI) č.k.br. 331 oranica Čikulina u Sopotu 1249 čhv, kao i da mu naknadi parnični trošak.

2.2. Podneskom od 23.12.2024. tuženik-protutužitelj precizira protutužbeni zahtjev te predlaže donijeti presudu sadržaja izreke kako je to pobliže navedeno pod točkom II. izreke.

3. Tužitelj u odgovoru na protutužbu navodi da je protutužba neutemeljena i neosnovana, da predmetna nekretnina nije bila predmet oporučnog raspolaganja jer se predmetna čestica ne spominje u oporuci, da MŽ nije mogla raspolagati onom zemljom koju nikada nije uživala i koja nije bila u njenom pojedu niti vanknjižnom vlasništvu, te stoga predlaže odbiti protutužbu i protutužbeni zahtjev, odnosno odbaciti u cijelosti, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka.

4. Rješenjem posl. br. P-7981/11-14 od 20. ožujka 2013. utvrđen je prekid postupka zbog smrti tuženika LŽ, a rješenjem posl. br. P-7981/11-16 od 24. svibnja 2013. postupak je nastavljen te su pozvani nasljednici tuženika- protutužitelja LŽ i to CŽ, BŽ i DŽ da preuzmu postupak.

5. Rješenjem posl. br. P-5420/13 od 25. siječnja 2018. utvrđen je prekid postupka zbog smrti tužitelja-protutuženika RŽ te je rješenjem posl. br. P-5420/13-39 od 25. siječnja 2018. nastavljen postupak iza istog sa nasljednicima RŽ i HŽ.

6. Rješenjem posl. br. P-1145/18-44 od 11. srpnja 2018. prekinut je postupak zbog smrti II-tužiteljice HŽ te je isti nastavljen rješenjem posl. br. P- 1145/18-49 samo sa RŽ obzirom je isti proglašen nasljednikom iza pok. HŽ.

7. Rješenjem posl. br. P-4649/21-2 od 10. lipnja 2021. prekinut je postupak zbog smrti I-tuženice CŽ te je isti nastavljen rješenjem posl br. P-4649/21-5 od 10. siječnja 2022. sa nasljednicima FŽ i BŽ.

8. U ovom predmetu sud je 13. srpnja 2023. donio presudu poslovni broj P-604/22-17, protiv koje su obje stranke izjavile žalbu, koje žalbe je Županijski sud u Puli-Pola prihvatio kao osnovane te je rješenjem posl. br. Gž-1505/2023-2 ukinuo navedenu presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu: ZPP) i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje uz uputu da otkloni na ukazanu povredu.

9. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi uvidom u zk izvadak (list 5, 19-23, 57,108-115 spisa), rješenje posl. br. O-4543/10 od 15.11.2010. (list 7-8 spisa), presliku oporuke od 06.02.1976. (list 9-12, 64-65 spisa), ugovore o darovanju nekretnina (list 13-18 spisa), presliku katastarskog plana (list 24-25 spisa), rješenje Gradske uprave Zagreb, Sekretarijata za komunalne poslove, građevinarstvo i saobraćaj od 8.5.1968. (list 26-27 spisa), rješenje Grada Zagreba, Sekretarijata za komunalne poslove, građevinarstvo i saobraćaj, Odjela za imovinsko pravne poslove od 9.10.1970. (list 28-31 spisa), rješenje Grada Zagreba, Zavoda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba od 15.1.1979. (list 32-37 spisa), odluku o nasljedstvu posl. br. O-675/51 od 27.12.1951. (list 38, 63 spisa), prijavni list br. 1 (list 39-43 spisa), prijavni list broj 2 (list 44-47 spisa), rješenje posl. br. R1-557/11 od 16.11.2011. (list 48 spisa), odluku Poglavarstva upravne općine Stenjevec od 7.6.1931. (list 49-50 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 51 spisa), izvadak iz posjedovnog lista (list 52 spisa), uvjerenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 1.10.2008. (list 53 spisa), rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-7122/12 od 2.1.2013. (list 78-80 spisa), proveden je očevid na licu mjesta (list 100-101 spisa), izvršen je uvid u uvjerenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 23.09.2014. (list 116 i 117 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 118-119 spisa), provedeno je geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Mladenu Beberu (list 122-133 spisa), saslušani su: tužitelj RŽ (list 143-145 spisa), I-tužena CŽ (list 145-146 spisa), II-tuženi BŽ (list 146-147 spisa), III-tužena FŽ (list 147 spisa), svjedoci: EŽ (list 161-162 spisa), IŽ (list 162 spisa), tužitelj RŽ (list 228-229 spisa), I-tuženik BŽ (list 229 spisa), II- tužena FŽ (list 229 spisa), svjedoci: UŽ (list 229-230 spisa), TŽ (list 230 spisa), VŽ (list 230 spisa).

10. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći sve dokaze, kako svakog zasebno tako i u njihovoj ukupnosti, a u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu: ZPP) sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan, a protutužbeni zahtjev osnovan.

11. Među strankama nije sporno da je tužitelj-protutuženik posjednik č.k.br. 331 k. o. [katastarska općina], kao niti činjenica da su na strani tužitelja-protutuženika ispunjene pretpostavke u pogledu sposobnosti stjecatelja (uzukapijenta), sposobnost nekretnine kao stvari i vremena posjedovanja. U ovom postupku među strankama je sporna osnovanost tužbenog zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću zbog činjenice da nije ispunjen uvjet posjeda određene kvalitete. Nadalje u odnosu na protutužbu među strankama je sporno je li predmetna nekretnina bila predmet oporučnog raspolaganja jer se predmetna čestica ne spominje u oporuci i da li je MŽ mogla raspolagati onom zemljom koju nikada nije uživala i koja nije bila u njenom pojedu niti vanknjižnom vlasništvu.

12. Uvidom u Odluku o nasljedstvu posl. br. O-675/51 od 27.12.1951. (list 38, 63 spisa) utvrđeno je da se ostavina iza pok. SŽ OŽ uručuje nasljednicima iskazanim temeljem oporuke od 17.2.1949. i to: ČŽ, PŽ, MŽ, GŽ, ĐŽ i JŽ na jednake dijelove tj. svakom u 1/6 dijela sa pravom doživotnog uživanja u korist ZŽ, a ostavinska imovina se sastoji od nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u cijelosti, br. 913 u ¼ dijela, sve to k. o. [katastarska općina]. Stenjevec te br. 482 i 756 u cijelosti, a br. 134 i 323 u 4/5 dijela, sve to k. o. [katastarska općina], a kojih vrijednost nije utvrđena.

13. Uvidom u presliku oporuke od 06. veljače 1976. utvrđeno je da je ista sastavljena od strane suda, a po prijedlogu MŽ, čiji je identitet utvrđen uvidom u osobnu iskaznicu, a istom MŽ raspoređuje svoju imovinu na način da ŠŽ, svojoj nećakinji, ostavlja oranicu zvanu Podgajac sa površinom od oko 502 čhv, NŽ ostavlja oranicu zvanu Lužić u površini od oko 450 čhv te šumu zvanu Drenovac od oko 1 rala, dok svu svoju preostalu, kako pokretnu tako i nepokretnu imovinu, a naročito onaj dio imovine koji nasljeđuje iza njenog pok. supruga RT ostavlja u cijelosti BT kojeg imenuje za svog univerzalnog nasljednika. Oporuka je vlastoručno potpisana od strane RT MŽ i po svjedocima identiteta i oporuke R RT i B F, a potvrdu da su sve navedene radnje doista i izvršene od strane suca Tonke Matetić i zapisničara Vide Jajatić. Nadalje, oporuka je proglašena na zapisnik kod Općinskog suda u Zagrebu 6.11.1984.

14. Uvidom u rješenje o naknadno pronađenoj imovini posl. br. O-4543/10 od 15.11.2010. (list 7-8 spisa) utvrđeno je da naknadno pronađenu imovinu iza pok. MŽ iz [adresa] (prije broj 9) čine nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. [katastarska čestica] oranica Čikulina u Sopotu kao zk. tijela AI – u 198/1306 dijela i upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. [katastarska čestica] kuća broj 11 u površini od 29 m2 i dvorište Banski Vinogradi u površini 105 m2, sve u ukupnoj površini od 134 m2 – u 1/6 dijela, a koja se na osnovi pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. O-5585/84 od 24.03.1986. raspoređuje na LŽ, sina Ž iz [adresa], nesrodnog, oporučnog nasljednika – u cijelosti.

15. Iz iskaza prednika tužitelja, samog tužitelja i svjedoka IŽ, TŽ, EŽ i UŽ sud je utvrdio da se predmetna nekretnina nalazi u posjedu tužitelja od 30-tih godina prošlog stoljeća, odnosno ista je bila u posjedu prednika tužitelja i samog tužitelja u trenutku kad su se svjedoci EŽ (1965.) i IŽ (1976.) doselili u susjedstvo kod istih, da ih nitko nije uznemiravao u posjedu predmetne nekretnine, a koja činjenica među strankama nije niti sporna. Nadalje je iz iskaza prednika tužitelja, tužitelja i svjedoka UŽ utvrđeno da su svi nasljednici iza šestoro braće i sestara, ukupno njih 21, sačinili ugovore o darovanju nekretnina da mogu svoju zemlju prenijeti na sebe, a što u ostalom proizlazi i iz primjeraka preslika navedenih ugovora (list 13-18 spisa).

16. Iz iskaza prednika tuženika i samih tuženika sud je utvrdio da su njihovi prednici predmetnu nekretninu stekli temeljem oporuke koja je sastavljena od strane suda, dok nekretninu gdje tužitelj ima kuću u [adresa] nikada nisu uživali.

17. Odredbom čl. 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je st. 3 istog članka propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću u vlasništvo nekretninu protekom dvadeset godina neprekinutog samostalnog posjedovanja.

18. Odredbom čl. 160. stavku 1. ZVDSP propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalan posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.

19. Nadalje, odredbom čl. 18. st. 3. ZVDSP, propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, dok je st. 5 istoga članka propisano da se posjed smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno.

20. Iz naprijed izvedenih dokaza ovaj sud je utvrdio da je MŽ, pravna prednica tuženika, predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza pok. SŽ prednika tuženika, odlukom o nasljedstvu posl. br. O-675/51 u 1/6 dijela zajedno sa preostalih pet nasljednika. Nadalje je utvrđeno da su prednik tuženika LŽ, a samim time i ovdje tuženici, predmetnu nekretninu stekli oporučnim nasljeđivanjem i rješenjem o naknadno pronađenoj imovini posl. br. O-4543/10 od 15.11.2010. iza pok. MŽ, slijedom čega se prigovor tužitelja da predmetna nekretnina nije bila predmet oporučnog raspolaganja jer se predmetna čestica ne spominje u oporuci, da MŽ nije mogla raspolagati onom zemljom koju nikada nije uživala i koja nije bila u njenom pojedu niti vanknjižnom vlasništvu, ukazuje neosnovanim u cijelosti. Naprijed navedeno iz razloga što je u ostavinskom postupku koji se vodio iza pok. MŽ i koji je pravomoćno okončan rješenjem o nasljeđivanju od 24.03.1986. utvrđena pravovaljana oporuka ostaviteljice od 06.02.1976. kojom oporukom je ostaviteljica kao svojeg univerzalnog nasljednika imenovala LŽ, pravnog prednika ovdje tuženika, da je sukladno oporuci ostaviteljica samo dijelom neke nekretnine, pojedinačno navedene i opisane u naprijed navedenoj oporuci, ostavila drugim oporučnim nasljednicima dok je svu svoju preostalu kako pokretnu tako i nepokretnu imovinu, a naročito onaj dio imovine koji je naslijedila iza pok. muža RT ostavila u cijelosti LŽ kojeg je imenovala za svog univerzalnog nasljednika, iz čega proizlazi da se i naknadno pronađena imovina iza pok. MŽ trebala i jest raspoređena na njezinog univerzalnog oporučnog nasljednika LŽ, prednika ovdje tuženika. Kraj tako utvrđenog činjeničnog stanja ostaje za utvrditi da je pok. MŽ mogla raspolagati nekretninama u njezinom vlasništvu neovisno o činjenici je li iste ikada uživala i da li je bila u njihovom posjedu.

21. Tužitelj već u tužbi navodi da je problem oko predmetne nekretnine nastao već 1951. kada je na ostavini iza pok. SŽ svako od njegove djece dobilo 1/6 nasljedstva u svakoj pojedinoj čestici koja je ušla u ostavinsku masu i da se na ostavini nije napravila podjela sukladno onome što je svaki od nasljednika uživao u posjedu i vanknjižnom vlasništvu i da zato nasljednici iza istog i danas pokušavaju riješiti svoje imovinsko-pravne odnose i pokušavaju ih uskladiti sa stvarnim stanjem. Tužitelj međutim nigdje niti tvrdi niti dokazuje da navedeno rješenje o nasljeđivanju nije postalo pravomoćno i da upis u zemljišne knjige temeljem istoga ne bi bio valjan.

22. Upravo iz naprijed navedenog razloga ovaj sud smatra da je pravnom predniku tužitelja, a samim time i tužitelju poznato, odnosno nije im moglo ostati nepoznato, da predmetna nekretnina nije u cijelosti njegova i to još od 1951. čime niti njegov posjed ne može biti pošten, čime izostaje uvjet iz naprijed navedene odredbe iz čl. 18 st. 3 ZVDSP-a. Naprijed navedeno tim više jer su svi nasljednici iza šestoro braće i sestara, ukupno njih 21, sačinili ugovore o darovanju nekretnina da mogu čestice zemlje koje su uživali prenijeti na sebe.

23. Nadalje, tužitelj, zastupan po ovlaštenom punomoćniku iz redova odvjetnika, unatoč jasnoj uputi drugostupanjskog suda nije niti postavio određen zahtjev. Naime, tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je dosjelošću stekao pravo vlasništva određenog dijela predmetne nekretnine iskazan kao suvlasnički dio, ali koji je ucrtan na skici vještaka (prema određenim točkama) i prema kojoj skici je sastavljen prijavni list te su formirane dvije nove čestice prema istom, a što nije sporno u predmetnom postupku, pa stoga navedeno mora biti sadržano i u zahtjevu tužitelja obzirom da predmet vlasničke zaštite mora biti jasno određen. Stoga, ovako postavljen zahtjev tužitelja bez povezivanja s točno određenim dijelom nekretnine prema nalazu vještaka (ili prijavnim listom u situaciji kada nije sporno da je isti sačinjen prema nalazu vještaka) u osnovi nije dovoljno jasan jer nije jasno po kojem će se to prijavnom listu ili parcelacijskom elaboratu ili skici vještaka sačiniti predmetne nove čestice, iako iz dosadašnjih podataka u spisu ne proizlazi sporim da je prijavni list sačinjen prema skici vještaka. Tužitelj je unatoč svemu navedenom postavio tužbeni zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva na cijeloj nekretnini koju predstavljaju zk. čestice 331/1, 331/2 i 331/8, a koji tužbeni zahtjev je neosnovan s obzirom da je u ovom postupku utvrđeno da na jednom dijelu te nekretnine tužitelj nije bio pošten posjednik jer je znao da pravo korištenja iste pripada tuženicima.

24. Kako tužitelj tijekom postupka nije dokazao da su ispunjeni uvjeti iz čl. 159. st. 1 i čl. 159 st. 3 ZVDSP te kako niti predmet vlasničke zaštite nije jasno određen, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

25. Nadalje, prema odredbi čl. 161. st. 1. ZVDSP-a vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Prema odredbi čl. 46. st. 1. ZVDSP-a svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.

26. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZVDSP-a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

27. Kako je u ovom postupku utvrđeno da su tuženici valjani zemljišnoknjižni suvlasnici na predmetnoj nekretnini u 198/1306 dijela i da se ista nalazi u posjedu tužitelja, odnosno navedene odlučne činjenice nisu bile sporne tijekom postupka, sukladno čemu su dokazali da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 162. st. 1. ZVDSP-a. Slijedom navedenog, usvojen je protutužbeni zahtjev tuženika te je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi čl. 151. i čl. 155. st. 1. ZPP. I.-II. tuženicima je u skladu sa odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa), prema priloženom troškovniku te vrijednosti predmeta spora (6.636,14 eur - čl. 40 st. 5 ZPP-a), priznat trošak za: sastav odgovora na tužbu i protutužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), trošak sastava podnesaka od 10.03.2012. i 28.11.2015. u iznosu od po 100 bodova svaki (Tbr. 8/1 Tarife), trošak sastava podnesaka od 18.12.2013., 01.03.2016. (poslan preporučeno poštom 07.03.2016.), 16.12.2019., 14.01.2022., 12.10.2022. i 23.12.2024. u iznosu od po 25 bodova svaki (Tbr. 8/4 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 10.06.2014., 12.05.2016., 22.05.2018., 08.05.2022. i 08.01.2025. u iznosu od po 100 bodova svaki (Tbr. 9/1 Tarife), trošak zastupanja na očevidu u iznosu od 100 bodova (Tbr. 9/7 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 05.12.2022., 27.05.2024. i 08.10.2024. u iznosu od po 50 bodova svako (Tbr. 9/2 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 12.09.2022. i 08.05.2023. u iznosu od po 25 bodova svako (Tbr 9/5 Tarife), trošak sastava žalbe u iznosu od 125 bodova (Tbr. 10/1 Tarife), odnosno ukupno 1375 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 2.750,00 eur, te sve uvećano za 10% (Tbr. 40 /1 Tarife) daje iznos od 3.025,00 eur, te uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 3.781,25 eura. Navedeni iznos valjalo je uvećati za iznos od 112,81 eura s naslova troška sudske pristojbe na presudu, tako da sveukupan trošak I.-II. tuženika iznosi 3.894,06 eur, te je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude.

29. I.-II tuženicima nije priznat trošak pristupa na ročište od 07.03.2016. obzirom da na navedeno ročište nije nitko pristupio za tuženike, trošak sastava podneska od 21.05.2018. obzirom je navedeni podnesak predan na ročištu od 22.05.2018. te je i sadržaj istoga mogao biti iznesen na tom istom ročištu. Nadalje I. - II. tuženicima nije priznat niti trošak pristojbe za odgovor na tužbu, pristojbe na protutužbu, kao niti trošak pristojbe na žalbu obzirom da iz stanja spisa predmeta ne proizlazi da su istu i podmirili.

30. Na dosuđeni iznos parničnog troška I.-II. tuženicima u je dosuđena i zatezna kamata od presuđenja do isplate u skladu s odredbom 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i čl. 8 ZOO-a.

U Zagrebu, dana 19. veljače 2025.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

-pun. tužitelja-protutuženika

-pun. tuženika-protutužitelja uz nalog za plaćanje pristojbe na presudu u iznosu od 112,81 eura