REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-568/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ana Galoši Comisso, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Trg bana Jelačića 10, OIB: 92963223473, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Ivić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Porobija i Porobija sa sjedištem u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž - 6073/16-3 od 11. lipnja 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P - 7428/14-10 od 24. ožujka 2016., u sjednici održanoj 19. veljače 2022.,
r i j e š i o j e:
Revizija tužitelja odbacuje se kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i tuženika, te potvrđena prvostupanjska presuda kojom je suđeno: „I. Utvrđuje se ništavim Ugovor o namjenskom kreditu broj 3204875079 sklopljen između tužitelja NJ i tuženika Zagrebačke banke d.d. dana 24. svibnja 2005. godine u dijelu u kojem je u čl. 2. ugovoreno da je redovna kamatama stopa koju je tužitelj kao korisnik kredita dužan platiti tuženiku kao kreditoru na iznos kredita od 132.810,00 CHF tijekom postojanja obveze po tom Ugovoru promjenjiva u skladu s promjenama Odluke o kamatnim stopama Zagrebačke bake d.d., te u dijelu u kojem je ugovoreno da je kamata po dospijeću koju je tužitelj kao korisnik kredita dužan platiti tuženiku kao kreditoru u slučaju dospjele a ne podmirene bilo koje tražbine koja proizlazi iz ugovora, promjenjiva sukladno Odluci o kamatnim stopama Zagrebačke bake d.d., kao i u dijelu u kojem je u čl. 7. ugovoreno da je korisnik kredita pristao da mu se za slučaj izmjene redovne kamatne stope sukladno Odluci i kamatnim stopama povisi ili snizi iznos anuiteta iz prethodnog stavka i obvezao se plaćati tako izmijenjene anuitete, dok se u ostalom dijelu odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje ništavim Ugovor o namjenskom kreditu broj 3204875079. II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem traži da se utvrdi da je zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Krku izvršio upis hipoteke na nekretninama upisanim u k. o. [katastarska općina], [broj poduloška], z.k. č. br. [katastarska čestica] po Ugovoru o kreditu broj 3204875079 u korist tuženika Zagrebačka banka d.d. bez valjane pravne osnove, te u dijelu u kojem traži da se tuženiku naloži trpljenje upisa brisanja upisane hipoteke u zemljišnim knjigama koje se vode pri zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Krku, upisane u k. o. [katastarska općina], [broj poduloška], z.k. č. br. [katastarska čestica] po Ugovoru o kreditu broj 3204875079 u korist tuženika Zagrebačka banka d.d. III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.737,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. ožujka 2016. godine do isplate i po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana. IV. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.875,00 kn u roku od 15 dana.“
2. Protiv drugostupanjske presude u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev, tužitelj je podnio reviziju iz odredbi čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 – dalje: ZPP), s prijedlogom da revizijski sud u ovom dijelu pobijanu presudu preinači shodno u reviziji iznijetim navodima, odnosno ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Tuženik je odgovorio na reviziju uz prijedlog da se odbaci kao nedopuštena.
4. Revizija je nedopuštena.
5. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a, u slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP-a, mogu je podnijeti protiv drugostupanjske odluke ako odluka o sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice: - ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, - ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem, te – ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda – trebalo preispitati sudsku praksu.
6. U smislu odredbe čl. 382. st. 3. ZPP-a, u reviziji iz st. 2. ovog članka stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, te razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Dakle, revizija u ovom slučaju treba sadržavati tri elementa, i to određeno navedeno pravno pitanje, da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu i određeno navedene razloge zbog kojih revident smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U okolnostima kada u reviziji izostane bilo koji od navedenih elemenata nisu ispunjene pretpostavke za razmatranje osnovanosti revizije. Naime, prema odredbi čl. 392.b ZPP-a revizija se odbacuje kao nedopuštena ako u njoj nije određeno naznačeno pravno pitanje zbog kojega se podnosi uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, kao i zato što u njoj nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih podnositelj smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (st. 2.), te ako pravno pitanje zbog kojega je ona izjavljena nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (st. 3.).
7. Tužitelj u reviziji naznačuje pitanja koja se odnose na ništetnost cijelog ugovora, odnosno može li se održati na snazi ugovor o kreditu koji sadrži nepoštene odredbe a koje čine bitne sastojke ugovora, odnosno znači li utvrđenje da je ugovorna odredba nepoštena mogućnost daljnje primjene drugih ugovornih odredbi koje nisu nepoštene, kojima se određuje glavna činidba potrošača?
8. Pobijana presuda je prema naznačenim pravnim pitanjima utemeljena na pravnom shvaćanju koje je podudarno pravnom shvaćanju revizijskog suda iznijetom u odluci broj Rev – 820/2023-3 od 23. travnja 2024., te s obzirom na dio pitanja koji se odnosi na primjenu „drugih ugovornih odredbi koje nisu nepoštene“, koje je podudarno pravnom shvaćanju iznijetom u odluci broj Rev – 308/2022-2 od 19. travnja 2022., a time je upravo i ostvarena jedinstvena primjena prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
9. Obzirom na izneseno, reviziju tužitelja valjalo je temeljem čl. čl. 392.b st. 3. ZPP-a odbaciti kao nedopuštenu.
10. Nije osnovan prijedlog tužitelja za podnošenje zahtjeva za prethodnu odluku Sudu Europske unije o tumačenju prava Europske unije. To iz razloga što sud Europske unije nije nadležan za tumačenje koje predlaže podnositelj prijedloga, budući je predmetni ugovor o kreditu sklopljen prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Zagreb, 19. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Đuro Sessa
