REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1519/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u ostavinskom postupku iza pokojnog BZ, sina B, iz [adresa], rođenog **.**.1934., umrlog **.**.2020., OIB [osobni identifikacijski broj], odlučujući o reviziji predlagatelja B2 Kapital d.o.o. za poslovne usluge, Zagreb, Radnička cesta 41, OIB 57509775367, kojeg zastupa punomoćnik Josip Mađarić i drugi odvjetnici u Mađarić & Lui - odvjetničkom društvu u Zagrebu, protiv rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž-2031/2022-2 od 26. lipnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O-8219/2021-15 od 14. srpnja 2022., u sjednici održanoj 19. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija predlagatelja i ukidaju rješenje Županijskog suda u Splitu broj Gž-2031/2022-2 od 26. lipnja 2023. i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O-8219/2021-15 od 14. srpnja 2022. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je (kao neosnovan) prijedlog predlagatelja za donošenje rješenja o naknadno pronađenoj imovini iza pok. BZ kao ostavitelja.

2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

3. Rješenjem ovog suda broj Revd-738/2024-2 od 21. veljače 2024. predlagatelju je dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja zbog pravnog pitanja: „Je li vjerovnik ostavitelja kao zainteresirana strana ovlaštena inicirati ostavinski postupak te postupak radi naknadno pronađene imovine?“.

4. Predlagatelj je na temelju dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže preinačiti drugostupanjsko rješenje, odnosno ukinuti ga i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP, u vezi s odredbom čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 - dalje: ZN) u povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet postupka je prijedlog predlagatelja B2 Kapital d.o.o. za donošenje rješenja o raspoređivanju naknadno pronađene imovine iza ostavitelja pok. BZ.

9. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je:

- da je rješenjem prvostupanjskog suda broj O-7969/20-2 od 23. prosinca 2020. odlučeno kako se iza pok. BZ neće provoditi ostavinska rasprava zbog nedostatka imovine,

- da je 25. listopada 2021. predlagatelj podnio prijedlog radi donošenja rješenja o naknadno pronađenoj imovini iza pok. BZ, jer je isti upisan kao suvlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da predlagatelj u prijedlogu tvrdi da ima pravni interes za raspoređivanje naknadno pronađene imovini iza pok. BZ jer je temeljem Ugovora o ustupu i prijenosu prava i tražbina od 6. srpnja 2018. stekao od ranijeg založnog vjerovnika Zagrebačke banke d.d. potraživanja s osnove rješenja o ovrsi prvostupanjskog suda broj Ovr- 8523/2016, presude prvostupanjskog suda broj P-6668/2011 od 30. svibnja 2017. i rješenja o ovrsi prvostupanjskog suda broj Ovr-8512/2016 od 28. travnja 2017.

10. Prijedlog predlagatelja je odbijen kao neosnovan jer da sukladno odredbi čl. 179. ZN predlagatelj ne predstavlja stranku u ovom ostavinskom postupku, budući da nije nasljednik, zapisovnik, niti druga osoba koja ostvaruje neko pravo iz ostavine. Polazeći od toga da predlagatelj svoje pravo ne temelji na nasljeđivanju već na ugovoru sklopljenim sa Zagrebačkom bankom d.d. koja također nije nasljednik, drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsko rješenje s obrazloženjem da predlagatelj nije aktivno legitimiran inicirati pokretanje postupka za raspoređivanje naknadno pronađene imovine iza smrti ostavitelja.

11. Odredbom čl. 179. st. 1. ZN određeno je da se strankom u smislu tog Zakona smatraju nasljednici i zapisovnici kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.

12. Odredbom čl. 210. ZN propisano je da se ostavinski postupak pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu.

13. Čl. 215. st. 1. ZN propisuje da ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio ostavinu, ostavinski će sud rješenjem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava.

14. Odredbom čl. 234. st. 1. ZN propisano je da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. St. 2. istog članka određuje da ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava, dok je st. 3. tog članka propisano da ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, a pronađene su pokretnine ili s njima izjednačena prava, sud će provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.

15. Slijedom navedenog, ZN ne određuje krug osoba koje su ovlaštene predložiti pokretanje ostavinskog postupka, već je u odredbi čl. 210. ZN propisano da se ostavinski postupak pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu.

16. Nadalje, odredbom čl. 234. ZN uređen je postupak kada se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem (naknadno pronađena imovina), odnosno situacija kada prije nije bila vođena ostavinska rasprava - u tom slučaju sud će po službenoj dužnosti provesti ostavinsku raspravu ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava, a ako su pronađene su pokretnine ili s njima izjednačena prava, sud će provesti ostavinsku raspravu samo ako to zahtijevaju zainteresirane osobe.

17. Obzirom na sve navedeno, ovlaštenje na iniciranje postupka radi raspodjele naknadno pronađene imovine nije ograničeno na ostaviteljeve nasljednike, zapisovnike, odnosno osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine, već su na to legitimirane sve osobe koje imaju pravni interes da se utvrdi ostavinska imovina i nasljednici.

18. Stoga odgovor na postavljeno pravno pitanje u reviziji glasi da je vjerovnik ostavitelja, kao osoba s pravnim interesom da se utvrdi ostavinska imovina i nasljednici radi naplate svojeg potraživanja prema ostavitelju, ovlašten inicirati pokretanje ostavinskog postupka, odnosno postupka radi naknadno pronađene imovine.

19. U konkretnom slučaju, predlagatelj tvrdi da je vjerovnik ostavitelja, da je založno pravo kojim je njegova tražbina osigurana upisano u zemljišne knjige, te da ima pravni interes da se utvrdi ostavina i nasljednici kako bi naplatio svoje potraživanje. Nižestupanjski sudovi zbog pogrešnog pravnog pristupa nisu utvrdili postoji li pravni interes predlagatelja za pokretanje ovog postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine, odnosno je li predlagatelj doista (založni) vjerovnik pok. ostavitelja. Stoga je valjalo, primjenom odredbe čl. 391. st. 7. ZPP, u vezi s odredbom čl. 400. ZPP i čl. 175. st. 2. ZN, ukinuti oba nižestupanjska rješenja i odlučiti kao pod točkom I. izreke rješenja.

20. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

Zagreb, 19. veljače 2025.

Predsjednik vijeća:

Željko Pajalić