Poslovni broj: Usž-4159/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća, te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja ŠN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, OIB:53969486500, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, radi osobne invalidnine, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1176/2023- 11 od 10. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Poništava se presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I- 1176/2023-11 od 10. rujna 2024. i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda, točkom I. izreke, odbijen je zahtjev tužitelja radi poništavanja rješenja tuženika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA:UP/II- 551-08/23-01/645, URBROJ:524-11-02/7-23-6 od 26. srpnja 2023. Točkom II. izreke presude odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
2. Rješenjem tuženika od 26. srpnja 2023. odbijena je žalbe tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Slatina, KLASA:UP/I-551-08/23-01/7, URBROJ:139-067-02/3-23-6 od 4. travnja 2023. kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje prava na osobnu invalidninu.
3. Tužitelj je podnio žalbu protiv prvostupanjske presude radi bitne povrede odredbi upravnog spora, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u upravnom sporu i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi u bitnome da ustraje na tvrdnji da njegovo zdravstveno stanje odgovara 4. stupnju težine invaliditeta, da tijela prilikom vještačenja nisu uzela u obzir svu medicinsku dokumentaciju, a njegovo se zdravstveno stanje pogoršava. Ističe da je od 1996. do 2018. godine imao pravo na invalidnost 4. stupnja, ali je 2018. godine otišao s obitelji u SR Njemačku i tamo boravio tri godine, da mu je sve vrijeme boravka u Njemačkoj bila priznata invalidnost 4. stupnja i primao je novčanu naknadu. Navodi da je osporavao nalaze tijela vještačenja tijekom upravnog spora, pa je na njegov zahtjev trebalo provesti medicinsko vještačenje sukladno članku 74. Zakona o upravnim sporovima. Predlaže poništiti presudu prvostupanjskog suda i predmet vratiti sudu na ponovno odlučivanje i da se naloži sudu da provede medicinsko vještačenje i utvrdi mu invalidnost 4. stupnja. Tužitelj je obavijestio Upravni sud u Osijeku, dopisom od 10. listopada 2024. da je opozvao punomoć koju je dao odvjetnici Aleksandri Ojkić Bucić za zastupanje u ovom upravnom sporu.
4. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u granicama žalbenih razloga sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 36/24.- ZUS), ovaj Sud je utvrdio da postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija.
7. Postupak u ovoj upravnoj stvari pokrenut je na zahtjev tužitelja od 5. siječnja 2023. za priznavanje prava na osobnu invalidninu.
8. U postupku je pribavljen nalaz i mišljenje vijeća vještaka Zavoda za vještačenje od 21. ožujka 2023. prema kojem kod tužitelja postoji tjelesno oštećenje, teži invaliditet 3. stupnja, ali ne postoji 4. stupanj težine invaliditeta. Prema nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku od 19. srpnja 2023. kod tužitelja ne postoji 4. stupanj težine invaliditeta - oštećenje funkcionalne sposobnosti jer osoba nije u potpunosti ovisna o pomoći i njezi druge osobe u aktivnostima samozbrinjavanja, ne postoji nesposobnost samostalnog kretanja niti uz ortopedsko pomagalo, nemogućnost transfera, nemogućnost izvođenja bilo koje aktivnosti svakodnevnog života. Sve nalaze i mišljenja detaljno navodi sud u presudi.
9. Imajući na umu u postupku utvrđeno, prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev , pozivajući se kao i javnopravna tijela na članak 50. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ 18/22., 46/22. i 119/22.) prema kojem se pravo na osobnu invalidninu priznaje djetetu i osobi kod koje je utvrđen četvrti stupanj težine invaliditeta- oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, a u svrhu zadovoljavanja životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. U obrazloženju presude sud je naveo da je pribavljeno drugostupanjsko vještačenje u upravnom postupku sačinjeno po pravilima medicinske struke te je tuženik na istom mogao utemeljiti osporavano rješenje, a da kraj takvih činjenica koje tužitelj suštinski ne osporava ne nalazi opravdanim i ekonomičnim provesti novo vještačenje u upravnom sporu i to na temelju iste medicinske dokumentacije.
10. Tužitelj je u tužbi isticao da ocjena vještaka ne odgovara stvarnom stanju te da je prilikom vještačenja bio potrebno pregledati ga, da kod njega postoji 4. stupanj invaliditeta i predložio je vještačenje po sudskom vještaku, pri čemu ustraje i u žalbi pozivajući se na članak 74. ZUS-a.
11. Prema ocjeni ovoga Suda tužitelju je povrijeđeno pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ 85/10-pročišćeni tekst, 76/10. i 5/14.-Ustav) i člankom 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori", 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17.- Konvencija).
12. Ustavno i konvencijsko pravo na pošteno suđenje, između ostalog, uključuje i pravo stranke u postupku u kojemu se odlučuje o njenim pravima i obvezama iznijeti činjenice i predložiti dokaze u uvjetima koji omogućavaju ravnopravan odnos dviju strana u postupku. U postupku pred neovisnim i nepristranim sudom stranka mora biti u mogućnosti učinkovito osporavati činjenična utvrđenja iz upravnog postupka. Primarna je svrha ovakvog pristupa osiguravanje procesne jednakosti stranaka u postupku.
13. Polazeći od okolnosti konkretnog predmeta, tužitelju je trebalo omogućiti da ospori činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku.
14. Propustivši provesti dokazni postupak na način koji bi omogućio pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski je sud povrijedio pravo tužitelja na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava i člankom 6. stavkom 1. Konvencije.
15. Stoga je zbog povrede ustavnog i konvencijskog prava na pošteno suđenje, ovaj Sud poništio prvostupanjsku presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak radi otklanjanja učinjenih postupovnih propusta koji su rezultirali povredom navedenih ustavnih i konvencijskih jamstava.
16. Slijedom navedenog, na temelju članka 135. stavka 3. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 19. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
dr. sc. Sanja Otočan
