Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-182/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca, Vinke Vrančić predsjednice vijeća, Vesne Britvec članice vijeća i suca izvjestitelja i Josipa Štrucelja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Srđanu Kaleboti, odvjetniku iz Splita, protiv tuženika OTP BANKA d.d. Split, Domovinskog rata 61, OIB 52508873833 (ranije Splitska banka Split, Domovinskog rata 61, OIB 69326397242), zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Žurić i Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice i o žalbi tuženika izjavljene protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu broj P-2335/2022 od 3. studenog 2022. na sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I Prihvaća se žalba tužiteljice i prihvaća se žalba tuženika te se presuda Općinskog suda u Splitu broj P-2335/2022 od 3. studenog 2022, ukida i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.

II O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

III Odbija se žalba tuženika, te se rješenje Općinskog suda u Splitu broj P- 2335/2022 od 3. studenog 2022. potvrđuje.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Splitu broj P-2335/2022 od 3. studenog 2022., točkom I izreke usvojen je tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti cijelog Ugovora o kreditu broj 53419/06, sa pripadajućim sporazumom o osiguranju prijenosom prava vlasništva, zaključen dana 12. listopada 2006., između tužitelja, kao korisnika kredita, i tuženika kao kreditora, zajedno sa Dodatkom br.1. Ugovora o kreditu broj 53419/06, od 16. ožujka 2016., te je nalaženo tuženiku da tužitelju, u roku 15 dana, isplati iznos od 134.100,51 kn, sve sa pripadajućom zateznom kamatom obračunatoj po stopi 15% do 31.12.2007., a od 1.1.2008. do 31.7.2015.. po eskontnoj stopi HNB, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1.8.2015. do isplate, obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koje zatezne kamate teku od dospijeća do isplate, i to na svaki pojedini mjesečno iznos od dana dospijeća do isplate, a kako to i proizlazi iz točke I izreke pobijane presude. Tuženiku je naloženo da tužiteljici plati trošak postupka iznosu od 13.437,50 kn sa zateznom kamatom od dana presuđenja 3. studenog 2022. do isplate, po kamatnoj stopi po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Točkom II izreke prvostupanjske presude odbijen je tužbeni zahtjeva na utvrđenje ništetnosti i bez pravnog učinka nepoštena ugovorna odredba, Ugovora o kreditu broj 53419/06 od 12.10.2006., zaključenog između tužitelja i tuženika, u dijelu kojim je obveza tužiteljice vezana za valutu CHF i u dijelu koji se odnosi na vezanost promjenjive kamatne stope za Odluku banke, i na isplatu preplaćenog iznosa od 124.560,12 kn, sve sa pripadajućom zateznom kamatom obračunatoj po stopi 15% do 31.12.2007., a od 1.1.2008. do 31.7.2015. po eskontnoj stopi HNB, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1.8.2015. do isplate, obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koje zatezne kamate teku od dospijeća do isplate, i to kako slijedi, na iznos od (označeni u toči I Presude).

1.1. Rješenjem Općinskog suda u Splitu broj P-2335/2022 od 3. studenog 2022. točkom I rješenja dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom tužitelja od dana 7. veljače 2017., a točkom II izreke rješenja odbija se prigovor prijeboja tuženika kao neosnovan.

2. Protiv navedene presude i u dijelu pod točkom II, izreke kojom je odbijen podredni tužbeni zahtjev žalbu je pravovremeno izjavila tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava, te pobija i odluku o troškovima postupka. U bitnome tužitelj navodi da je pravilnom primjenom odredbe članka 188. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu ZPP), kad je prvostupanjski sud prihvatio prvi tužbeni zahtjev o istaknutom podredom prvostupanjski sud nije imao osnove odlučivati, pa predlaže žalbu prihvatiti, pobijanu presudu preinačiti usvajanjem glavnog tužbenog zahtjeva, a samo iznimno predlaže prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Tužiteljica osporava i odluku o troškovima postupka navodeći da joj prvostupanjski sud nije priznao sve troškove prema troškovniku.

2.1. Žalbu je protiv navedene presude i rješenja izjavio i tuženik, time da rješenje pobija u cijelosti, a presudu pobija protiv točke I.1., I.2 i I.3., odnosno protiv dijela kojim je utvrđena ništetnost cijelog ugovora, naložena isplata novčanog potraživanja i protiv odluke o troškovima postupka. Tuženik je žalbu izjavio zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava. U bitnome smatra da je provedbom konverzije kredita denominiranog u CHF u kredit denominiran u EUR tužiteljica stavljena u isti položaj kao i korisnici kredita u EUR te da je riješeno i pitanje preplate, pa da je tužbeni zahtjev tužiteljice trebalo odbiti. Tuženik navodi da je u postupku konverzije isplatio tužiteljici preplaćene iznose, pa da tužiteljica traži dva puta isplatu istog duga, i da je tuženik utvrđene iznose preplate koristio za podmirenje 50% dospjelih anuiteta. Tuženik dalje navodi da ništetnost nekih odredbi ne povlači za sobom ništetnost cijelog ugovora (članak 324. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 25/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23. – u daljnjem tekstu ZOO), a kako to prvostupanjski sud presuđuje točkom I.1. izreke pobijane presude, ali ne daje za takovu odluku valjane razloge.

2.2. U odnosu na rješenje kojim je odbijen prigovor prijeboja, tuženik u žalbi navodi da je tužiteljici već isplatio iznos preplate u postupku konverzije, pa je pobijanom presudom tužiteljica dvostruko namirena. Tuženik predlaže žalbu prihvatiti, pobijanu presude preinačiti odbijanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti kao i podrednog tužbenog zahtjeva uz naknadu troškova postupka i troška žalbe.

3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

4. Žalba tužiteljice je osnovna.

4.1. Žalba tuženika je osnovana u odnosu na presudu.

4.2. Žalba tuženika nije osnovana u odnosu na rješenje.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti Ugovora o kreditu broj 53419/06 i Sporazuma o osiguranju prijenosom prava vlasništava od 12.10.2006., te Dodatka br.1 Ugovora o kreditu broj 53419/06 od 16.3.2016., zaključeni između tužiteljice i tuženika, te da kao takav ne proizvodi pravni učinak slijedom čega se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 134.100,51 kn zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedinačni iznos počevši od dospijeća do isplate.

5.1. Tužiteljica je postavila tužbene zahtjeve eventualnom kumulacijom iz članka 188. stavak 2. ZPP-a, tako da je glavni tužbeni zahtjev postavljen na utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu broj 53419/06 i Sporazuma o osiguranju prijenosom prava vlasništava od 12.10.2006., te Dodatka br.1 Ugovora o kreditu broj 53419/06 od 16.3. 2016. i isplatu iznosa od 134.100,51 kn, a kao supsidijarni zahtjev utvrđenje ništetnosti ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi prema jednostranoj odluci banke i utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli valute CHF sa isplatom preplaćenog iznosa od 124.560.12 kn, sve sa zakonskom kamatom na svaki pojedini mjesečni iznos od dana dospijeća do isplate.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu povodom žalbe tužiteljice i žalbe tuženika i po službenoj dužnosti utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP- a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, međutim pobijana presuda obuhvaćena je bitnom povredom odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a na koje u žalbi opisno, osnovano ukazuje tuženik. Naime, pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, nema razloga o odlučnim činjenicama, postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava, također je počinjena bitna povreda iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, u svezi s člankom 8. i člankom 188. i 325. ZPP-a. Činjenično stanje nije pravilno utvrđeno pa se pravilnost primijene materijalnog prava ne može ispitati.

7. Tužiteljica u činjeničnoj osnovi na utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu, kao razlog ništetnosti navodi nepoštenost odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi koja je mijenjana jednostranom odlukom banke i valutnoj klauzuli vezanoj za valutu CHF, te se poziva i na presude donesene u kolektivnom sporu u kojem je sudjelovala i tužena banka (Trgovački sud u Zagrebu broj P-1401/12, VTS Pž-7129/13).

8. Prvostupanjski sud osim pozivanja na pravomoćne presude donesene u postupcima po kolektivnoj tužbi, poziva se i na odredbe Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 41/14., 110/15. - dalje ZZP), te zauzima stav da se utvrđena ništetnost odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli proteže na ništetnost svih odredbi predmetnog ugovora o kreditu i usvaja prvo postavljeni tužbeni zahtjev, na utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora i nalaže isplatu iznosa koji je tužiteljica isplatila tuženiku po osnovi preplate, te odbija i podredno postavljen tužbeni zahtjev.

9. Sud prvog stupnja prihvaća prvi zahtjev i utvrđuje da je ništetan cijeli ugovor o kreditu te nalaže tuženiku isplatiti iznos od 134.100,51 kn koji uz iznose preplate po valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, obuhvaća i iznos od 9.540,39 kn na ime naknade za prijevremenu otplatu kredita kao i iznos od 31.038,24 kn na ime razlike glavnice po izvršenoj Konverziji, sve sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedini mjesečni iznos od dana dospijeća do isplate, a da za takvo utvrđenje nije dao pravno i činjenično odlučujuće razloge, na što tuženik osnovano ukazuje u žalbi.

10. Ništetnost pojedinih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, definitivno ne znači da ništetnost tih odredbi povlači za sobom ništetnost cijelog ugovora, jer se i nakon uklanjanja nepoštenih ugovornih odredbi i dalje mogu primjenjivati ostale odredbe koje nisu obuhvaćene nepoštenim postupanjem tuženika.

11. U presudi iz kolektivnog spora Pž-6632/2017 od 14.6.2018., zauzeto je stajalište da nisu bitni elementi ugovora kojim je ugovoreno da se kamatna stopa mijenja jednostranom odlukom banke kao i valutna klauzula izražena u valuti CHF, pa ništetnost tih odredbi ne povlači i ništetnost svih odredbi ugovora.

12. Nadalje tuženik smatra da je sklapanjem ugovora o konverziji primjenom Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj 102/15. i 52/16. - dalje ZID ZOPK ), otklonjena ništetnost odredbi o promjenjivoj stopi i valutnoj klauzuli osnovnog ugovora.

13. Činjenica da je kredit s valutnom klauzulom u CHF konvertiran u kredit u EUR ne utječe na utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi osnovnog ugovora o kreditu, ali ne i cijelog ugovora.

13.1. Svrha ZIDZOPK je bila da se položaj korisnika kredita u valuti CHF kao potrošača izjednači s položajem u kojem bi bili da su koristili kredit denominiran u valuti EUR. Dodacima ugovora o kreditu uređuje se pitanje određivanja kamatne stope nakon sklapanja istih, odnosno njima se ne rješava pitanje preplaćenih kamata u kreditima u valuti u CHF kroz utuženo razdoblje do koje preplate je došlo zbog nepoštenog postupanja banaka koje je utvrđeno ništetnim.

13.2. Iz rješenja Vrhovnog suda Rev-2868/18 od 12. veljače 2019. proizlazi da činjenica da su stranke sklopile dodatak ugovoru o kreditu na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj 102/15., 52/16. - dalje ZID ZOPK) – Konverzija kredita u kredit uz valutnu klauzulu u EUR – kojim su odredbe iz Ugovora o kreditu izmijenile u pogledu valutne obveze, kamatne stope i iznosa preostale neotplaćene glavnice kredita, ne znači da je korisnik kredita izgubio pravni interes za utvrđenjem da su pojedine odredbe osnovnog ugovora o kreditu ništetne.

14. Ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan ni kad uzrok ništetnosti naknadno nestane (članak 326. stavak 1. ZOO), osim u izuzetnim uvjetima koje propisuje članak 326. stavak 2. ZOO, a koji u predmetnom slučaju nisu ispunjeni (da je zabrana manjeg značaja i da je ugovor u cijelosti ispunjen).

15. Pravilno je odbijen i prigovor zastare. Tražbina tužiteljice nije zastarjela jer je podnošenjem kolektivne tužbe čiji se učinak proteže i na postupak pokrenut po tužbi tužiteljice u ovom predmetu. Prema članku 241. ZOO-a, prekinuta je zastara i rokovi počinju ponovno teći od trenutka pravomoćnosti sudske odluke, donesene u postupcima po kolektivnoj, i to u odnosu na promjenjivu kamatnu stopu od 13.6.2014., a u odnosu na valutnu klauzulu od 14.6.2018.

16. U odnosu na prigovor prijeboja, za napomenuti je da tužiteljica tužbom traži isplatu preplaćenih iznosa do izvršene Konverzije, a tuženik ističe prigovor prijeboja tvrdeći da je utvrđene preplate koristio za podmirenje 50% dospjelih anuiteta, pa da je na taj način tužiteljicu isplatio kroz umanjenje budućih anuiteta.

Učinak prijeboja nastaje onog trenutka kada su ispunjene pretpostavke za nastanak istoga, odnosno kada su iste međusobno suprotstavljene/konfrontirane. Stoga prigovor prijeboja prvostupanjski sud pravilno odbio.

17. Sumarno, kako prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa zauzima stav da ništetnost odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi vezanoj za jednostranu odluku banke i o valutnoj klauzuli povlači i ništetnost cijelog ugovora, pobijana presuda kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju obuhvaćeni su bitnim povredama na koje u žalbi ukazuje tuženik (članak 354. stavak 1. u svezi s člankom 8. ZPP-a, i stavak 2. točka 11. ZPP-a), pa je na temelju članka 369. ZPP-a valjalo žalbu tuženika prihvatiti, a pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

18. Isto tako, i žalba tužiteljice je osnovana u odnosu na odluku prvostupanjskog suda kojom odbija eventualno postavljeni tužbeni zahtjev, iako se poziva na odredbu članka 188. ZPP-a, pa je zbog pogrešne primijene odredaba ZPP-a, na temelju članka 369. ZPP-a u svezi s člankom 453. stavak 1. ZPP-a, po žalbi tužiteljice ukinuta presuda prvostupanjskog suda pod točkom II izreke kojom je odbijen podredni tužbeni zahtjev.

19. Obzirom je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka, pa će novom odlukom, prvostupanjski sud ponovno odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka (članak 164. stavak 4. i članak 166. stavak 3. ZPP- a) obiju stranaka.

20. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će, uzeti u obzir činjenicu da je u skladu s Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju tužiteljica sa tuženikom zaključila Dodatak ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija i utvrđena preplata i da su se stranke tim Dodatkom kao i Sporazumom o korištenju preplate po konverziji kredita vezanom za CHF valutnu klauzulu i sporazumjele o načinu isplate utvrđene preplate, te će na tu okolnost provesti vještačenje, je li izvršenom konverzijom tužiteljica u cijelosti obeštećena i u kojem iznosu, te će voditi računa i o izvršenoj uplati na ime prijevremene otplate kredita i isplate razlike glavnice CHF- EUR, kao i da je tužiteljica uz glavni zahtjev kojim se traži ništetnost cijelog ugovora istakla i podredni tužbeni zahtjev.

U Karlovcu 19. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Vinka Vrančić