Poslovni broj: Pn-1412/2022-13
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jesenki Jurić Šojat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika GRADA ZAGREBA, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, zastupan po RČ, temeljem generalne punomoći deponirane pri Županijskom sudu u Zagrebu Su-569/24 uz sudjelovanje umješača na strani tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 19. veljače 2025.g. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, istoga dana,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku GRADU ZAGREBU, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 isplatili tužiteljici GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] iznos od 3.318,07 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26.09.2018. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku GRADU ZAGREBU, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 naknaditi tužiteljici GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] parnični trošak u iznosu od 2.782,58 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim 19. veljače 2025.g. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.
Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je stradala dana 19.12.2016. između 17,00 i 18,00 sati u [adresa] u [adresa], na način da je dolaskom do istočne strane obilježenog pješačkog prijelaza u navedenoj ulici, krećući se prema zapadu naišla na veliki sloj neočišćenog leda koji se nije mogao zaobići, slijedom čega se poskliznula i pala te zadobila teške tjelesne povrede. Tužiteljici je nakon pada ne neočišćenoj i zaleđenoj površini pomogla TČ koja se u to vrijeme zatekla na mjestu događaja te je istu otpratila u KBC Sestre milosrdnice gdje je tužiteljici pružena liječnička pomoć. Do pada tužiteljice na kolniku [adresa] je došlo isključivo zbog neodržavanja tj. nečišćenja pješačkog prijelaza na kojem se led zadržao zbog ranijih padalina te zbog izrazito niske temperature, a pri čemu je došlo do smrzavanja tla. Upravo iz razloga što predmetna (javna) površina nije bila očišćena od leda, oštećena je pala na istočnoj strani obilježenog pješačkog prijelaza u [adresa] slijedom čega je zadobila tešku tjelesnu povredu u vidu prijeloma podlaktice.
2.
Tužiteljica nadalje navodi da je predmetni dio javne površine u [adresa] na kojoj tužiteljica pala je javna površina namijenjena isključivo za kretanje pješaka, a ista je vlasništvo Grada Zagreba koji je bio dužan predmetnu javnu površinu održavati kako bi ista bila sigurna za kretanje pješaka. Za održavanje pješačkog prijelaza u [adresa] je nadležan tuženik pa je slijedom toga dužan tužiteljici naknaditi svu štetu koju je pretrpjela.
3.
U vrijeme štetnog događaja Grad Zagreb je imao zaključenu policu osiguranja od javne odgovornosti kod tuženika Croatia osiguranje d.d., pa se tužiteljica obratila Croatia osiguranju d.d. u mirnom postupku i to s odštetnim zahtjevom od 19.09.2018., a koji je Croatia osiguranje d.d. zaprimila dana 25.09.2018. nakon čega joj je navedeno osiguranje dana 04.01.2019. kao nesporno isplatio iznos od 15.000,00 kn.
4.
Kako tom isplatom tužiteljica nije primila pravičnu naknadu štete tužiteljica je podnijela ovu tužbu.
5.
U ovom štetnom događaju tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede, koje su dovele do povrede prava osobnosti iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05-dalje: ZOO), pa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu u ukupnom iznosu od 3.318,07 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26.09.2019. pa do isplate, uz naknadu troškova postupka.
6.
U odgovoru na tužbu Grad Zagreb u cijelosti osporava pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, odgovornost za naknadu štete, osnovanost i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, te osporava uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i ozljeda koje je tužiteljica zadobila. Tuženik ističe prigovor isključive krivnje tužiteljice za nastanak štetnog događaja navodeći da ista nije upotrijebila dužnu pažnju koja se očekuje prilikom kretanja po javnoj površini. Nadalje tuženik ističe da ne odgovara za naknadu štete niti prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, a niti prema odredbi čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima.
7.
Predlaže da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova postupka.
8.
U ovoj parnici se kao umješač na strani tuženika umješala Croatia osiguranje d.d. navodeći da tuženik Grad Zagreb ima sklopljenu policu osiguranja odgovornosti broj: 078700000870 kojim je ugovorena javna odgovornost prema trećim osobama. Umješač se pridružuje navodima tuženika iz odgovora na tužbu, te osporava nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, odgovornost za naknadu štete, osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Predlaže da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troškova postupka umješaču.
9.
U dokaznom postupku sud je pročitao pisanu izjavu TČ koja je očevidac štetnog događaja (list 6 spisa), pročitan je prijepis Posjedovnog lista za česticu [adresa] u [adresa] (list 7 spisa), medicisinka dokumentacija o ozljedama i liječenju (list 8-20 spisa), pročitan je Zahtjev za naknadu štete upućen Croatia osiguranje d.d. (list 21-22 spisa), obavijest o zaprimljenoj prijavi štete od strane Croatia osiguranja d.d. (list 23 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji doc. dr. sc. Meliti Uremović (list 84-86 spisa), saslušana je tužiteljica kao stranka GČ (list 128-129 spisa), na primjedbe tuženika očitovala se stalna sudska vještakinja dr. Melita Uremović (list 134-135 spisa), saslušana je svjedokinja TČ i pročitana je potvrda DHMZ o vremenu u Zagrebu na dan 19.12.2016., pročitana je liječnička potvrda nadležne izabrane liječnice tužiteljica da tužiteljica prije i poslije ovog štetnog događaja nije imala takvih i sličnih ozljeđivanja.
10.
Cijeneći rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.
11.
Među strankama je prijeporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, odgovornost za naknadu štete, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, te postojanje uzročnoposljedične veze između štetnog događaja i posljedičnih ozljeda koje su nađene kod tužiteljice.
12.
Odgovornost tuženika proizlazi iz odredaba Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 79/09, 49/11, 144/12 i 147/14) gdje je u čl. 1. st. 2. je propisano da se pod komunalnim gospodarstvom razumijeva i obavljanje komunalnih djelatnosti, a između ostalog i financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području Općina, gradova i Grada Zagreba (jedinice lokalne samouprave) kao i Županija kada je to određeno ovim zakonom.
13.
Odredbom čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da su komunalne djelatnosti između ostalih održavanje javnih površina i održavanje nerazvrstanih cesta, te da se pod održavanjem javnih površina naročito razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina, te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje kada se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.
14.
Odredbom čl. 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu kojom se uređuje materija komunalne naknade izrijekom je određeno da je komunalna naknada prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva komunalne naknade namijenjena su financiranju obavljanja komunalnih djelatnosti i to odvodnje atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja i krematorija, javna rasvjeta.
15.
Članak 30. tog Zakona kojim se uređuje financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture izrijekom se određuje da se građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije, javnu rasvjetu financira iz komunalnog doprinosa, proračuna jedinice lokalne samouprave, naknade za koncesiju, drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.
16.
Kako je Grad Zagreb odnosno Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća na čijem je području nastupio štetni događaj, a samo je mjesto nastanka štetnog događaja u nadležnosti održavanja i zaštite upravo tuženika, temeljem naprijed citiranih zakonskih odredbi tuženik je odgovoran tužiteljici naknaditi štetu.
17.
Nadalje istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije je neosnovan iz razloga što je tužiteljica pala na prilazu pješačkog prijelaza na javnoj površini u [adresa] koji pripada nerazvrstanim cestama.
18.
Naime, Zakonom o cestama (NN 84/11) od 08.07.2011.g. u čl. 98. st. 1. se određuje: "Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na načini pod uvjetima određenim ovim zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog zakona i to posebice:
- ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 54/08, 122/08, 13/09, 104/09, 17/10)
- ceste koje povezuju naselja
- ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja
- terminali i okretišta vozila javnog prijevoza
- pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,
- druge ceste na području naselja i gradova."
Odredba čl. 100 Zakona o cestama propisuje da "nerazvrstanu cestu čine:
-cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i sl.), nogostup, biciklističke staze, te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i sl.)".
19.
Odredba čl. 107. Zakona o cestama propisuje da se upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim zakonom nije propisano drugačije.
20.
Kako je Grad Zagreb jedinica lokalne samouprave na čijem je području nastupio štetni događaj, a samo je mjesto nastanka štetnog događaja u nadležnosti održavanja i zaštite upravo tuženika, a temeljem naprijed citiranih zakonskih odredbi, tuženik je pasivno legitimiran u ovom postupku, a iz ovih odredaba također proizlazi i odgovornost tuženika za naknadu štete.
21.
Radi utvrđivanja nastanka štetnog događaja kao i radi ocjene osnovanosti prigovora tuženika o isključivoj odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja, sud je saslušao tužiteljicu kao stranku, te svjedokinju TČ.
22.
Tužiteljica saslušana kao stranka iskazala je da je nastradala dana 19.12.2016., te je toga dana zajedno s TČ išla do trgovine. Na [adresa] je bila veća količina neočišćenog snijega koji se zbog niskih temperatura zaledio na tlu. Pala je na obilježenom pješačkom prijelazu, te se poskliznula, pala i dočekala se na desnu ruku te je slomila desni ručni zglob. Ujedno je vrlo snažno i natukla desno rame. Na cesti su već bili slojevi snijega koji su bili prethodno utabani i zbog niskih temperatura je bilo zaleđeno. Na nogama je imala zimske čizme, ravne bez pete. U ruci nije nosila nikakav poseban teret jer je tek išla prema trgovini. U lijevoj ruci je nosila praznu platnenu vrećicu i novčanik. Obzirom na zimske uvjete hodala je vrlo pažljivo po cesti, vidjela je da ima leda, ali unatoč toga što je svu pažnju usmjerila na to kako hoda i kako će prijeći preko svega toga dogodilo se poskliznuće i posljedični prijelom. TČ je njezina snaha i zajedno su išle u trgovinu. Poslije štetnog događaja snaha ju je odvezla na Hitnu automobilom. Nakon pregleda u bolnici dobila je gips na desnoj podlaktici i šaci kojeg je nosila skoro tri mjeseca. Inače je dešnjakinja, a lijevom rukom ne zna skoro ništa pa joj je tijekom ta tri mjeseca bilo izuzetno teško. Za vrijeme dok je nosila gips i do potpunog oporavka pomoć i njegu joj je pružala njezina snaha TČ. Kada je snaha bila na poslu i kada joj ona nije mogla pomoći, onda je znala angažirati osobu da joj dođe i pomogne obaviti sve nužne poslove, kako kućanske poslove tako i briga oko higijene jer sa tom desnom rukom nije mogla ništa. Sa tom desnom rukom i danas ona ne može glačati i ne može ništa stisnuti. Desna ruka joj je u zapešću ostala deformirana, zapešće je izuzetno zadebljano tako da desna ruka stoji zakrivljeno. Navodi da je njezino liječenje trajalo skoro 2,5 godine time da je više puta ponavljala odlaske na fizikalnu terapiju. Do sada je obavila pet ciklusa po deset fizikalnih terapija.
23.
Tužiteljica je iskazala da je prije ovog štetnog događaja prije nego što joj je ruka ostala deformirana, mogla peglati, mogla je prati podove, mogla je ocijediti krpu za pranje poda, mogla je zamijesiti tijesto, a sada sve to ne može.
24.
Iskazuje da toga dana kada se dogodio taj pad nije postojala niti jedna druga površina niti neki drugi put kojim bi mogla priječi do trgovine, a da pri tome izbjegne mjesto gdje je bio led jer je i prethodne noći padao snijeg i poslije se sve to još ugazilo i zaista je bila loša situacija na cesti i nije bilo drugog puta. Što se tiče naruženja koje je nastupilo na desnoj podlaktici navodi da joj je ruka ostala iskrivljena i zadebljana i činjenica deformacije te ruke joj smeta jer je izložena u svakoj prigodi pogledima drugih ljudi.
25.
Tužiteljica je na pitanje umješača obrazložila da je u uvjetima snijega i leda napustila kuću jer je išla u trgovinu zajedno sa svojom snahom da obave nabavku budući tužiteljica živi u svom domaćinstvu, a njezina snaha u svom domaćinstvu.
26.
Svjedokinja TČ, snaha tužiteljice iskazala je da je na dan štetnog događaja prethodno bila kod svoje svekrve koja stanuje u [adresa]. Kada se odlučila krenuti prema svom stanu njezina svekrva je rekla da će krenuti sa njome jer se na ulazu 5k nalazi trgovina.
27.
Svjedokinja se sada ne sjeća točno da li je u tom trenutku padao snijeg ili je već prethodno bio napadao, ali se sjeća da su zajedno krenule prema trgovini, da je njezina svekrva na sebi imala zimske cipele s debelim džonom i ripnama i da je općenito bila opremljena za snijeg i hladnoću. Hodale su jedna pored druge, a tužiteljica je pala prije nego što su obavile kupnju tako da nije tužiteljica imala nikakvog tereta u rukama. Toga dana na putu do trgovine je došlo do iznenadnog poskliznuća i ona je odletila i pala i došlo je do prijeloma ručnog zgloba jer se tako dočekala i bilo je to strašno za vidjeti i umalo je došlo do otvorenog prijeloma, a vidjelo se da ispod kože visi kost i njezina svekrva se nije mogla niti ustati. TČ je po struci medicinska sestra i vidjela je da se radilo o opsežnom prijelomu, da samo što kost nije izletjela ispod kože. Taj dio po kojem su se kretale je osvijetljenom javnom rasvjetom i pretpostavlja da se taj led napravio jer nije bilo očišćeno, a sve je to bilo po putu mješavina vode, snijega i leda.
28.
Svjedokinja je opisala način na koji je tužiteljica pala, te je navela da je ona poletjela prema naprijed, više desno, dočekavši se više na desnu ruku i posljedično se vidjelo da joj je ruka slomljena jer je kost desnog zgloba ruke stršila u zrak i još je samo trebalo da probije kožu. Svjedokinja je također i upitana je li postojao neki alternativni put do trgovine, te je svjedokinja sa sigurnošću posvjedočila da je to jedini i isključivi pješački put namijenjen za kretanje pješaka u pješačkoj zoni u [adresa]. Postoji fizička mogućnost proći više desno, ali onda se izlazi iz pješačke zone i dolazi se na prometnicu i u tom slučaju bi onda one kao pješakinje bile u prekršaju. Dakle na dan štetnog događaja su se kretale po jedinom mjestu za pješake, a i da su pokušale ići drugim putem opet bi bile na klizavom i neočišćenom jer je to sve u tom trenutku bilo tako.
29.
Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušane svjedokinje i tužiteljice kao stranke jer su iskazivale logično i uvjerljivo i njihovi iskazi se međusobno potkrjepljuju i nadopunjuju. Obje su suglasno iskazale da je sve bilo zaleđeno, vlažno i sklisko i da nije bilo drugog puta proći do trgovine nego po tom putu kojim su se kretale.
30.
Da je na tom području kuda su se kretale radi dolaska do pješačkog prijelaza bilo sve zaleđeno, o tome svjedoči potvrda DHMZ iz koje potvrde sasvim nedvojbeno proizlazi kakve su bile meteorološke prilike na dan 19.12.2016.
31.
Uvidom u sadržaj potvrde DHMZ (list 143-145 spisa), sud je utvrdio da je toga dana temperatura zraka u 7,00 ujutro iznosila -3.0, u 14,00 sati -1.0, a u 21,00 sati - 1.4 stupnjeva celzijeva, da je maksimalna dnevna temperatura zraka bila -1.0 stupnja oko 14,00 sati, da je minimalna dnevna temperatura zraka bila -4.4 stupnja, a temperatura tla na visini 5 cm od tla iznosila je -6.8 stupnjeva Celzijevih. Opis vremena je da je taj dan bilo oblačno i hladno uz vrlo slabi zrnati snijeg povremeno. Iz te potvrde DHZM-a je posve jasno da je i u 14,00 sati temperatura zraka iznosila -1.0 stupnjeva Celzijevih, a da je u 21,00 sati iznosila -1.0 stupnjeva Celzijevih što znači da je temperatura u vremenu između 17,00 do 18,00 sati zasigurno bila i morala biti -1.0 stupnjeva Celzijevih kada je i u 14,00 sati iznosila toliko. Da je tlo bilo zaleđeno nedvojbeno proizlazi iz činjenice da je temperatura na 5 cm iznad tla iznosila -6.8 stupnjeva Celzija pa je evidentno da je moralo biti zaleđeno jer je i temperatura tla na 2 cm dubine bila ispod 0 stupnjeva Celzijevih.
32.
Uvidom u potvrdu DHMZ, te prihvaćene iskaze tužiteljice i svjedoka sud je u cijelosti utvrdio nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju tuženika kao i odgovornost tuženika za naknadu štete jer je evidentno da put kojim su se kretale nije bio očišćen, a bila je dužnost očistiti sve zaleđene površine kako to propisuje Zakon o komunalnom gospodarstvu. Nadalje, odredbom čl. 1084. ZOO-a propisano je da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.
33.
Obzirom da je bilo padalina prethodnog dana kako to proizlazi iz potvrde DHMZ-a i da je povremeno padao zrnati snijeg evidentno je da se prilikom hoda na minusima taj snijeg utabao i da je posljedično stvarao led na cesti. Također sud je utvrdio i postojanje uzročno posljedične veze između pada tužiteljice i loma i posljedica koje su zaostale jer je istu večer zatražila medicinsku pomoć, pregledana je u bolnici i utvrđen je prijelom desnog ručnog zgloba na tipičnom mjestu. 34.
Radi utvrđivanja osnovanosti i visine postavljenog tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem.
35.
U svom nalazu i mišljenju liječnik vještak dr. Melita Uremović navodi da je tužiteljica stradala prilikom pada dana 19.12.2016. i tom prilikom je zadobila prijelom desnog ručnog zgloba na tipičnom mjestu. Ozljeda je utvrđena isti dan po štetnom događaju kliničkim pregledom i potvrđena RTG obradom na Klinici za kirurgiju KBC Sestre Milosrdnice. Provedeno je konzervativno liječenje nošenjem imobilizacije do 01.02.2016. Po skidanju imobilizacije provodila je fizikalnu terapiju četiri puta. Po završenom liječenju kod tužiteljice zaostaje svakodnevna bol u desnom ručnom zglobu, oslabljena GMS desne šake, ograničena i bolna pokretljivost te deformitet desnog ručnog zgloba uz RTG potvrđenom posttraumatskom artrozom. Liječenje zadobivene ozljede desnog ručnog zgloba je završeno i zdravstveno stanje po pitanju ozljeđivanja je definitivno. Povremene fizikalne terapije koje će u budućnosti obavljati predstavljaju održavajuću fizikalnu terapiju u svrhu prevencije daljnjeg invaliditeta i održavanja postojećeg stanja. Zbog opisanih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i psihičkog zdravlja koje vještakinja ocjenjuje preko slijedećih kvalifikatornih elemenata.
36.
Nakon zadobivenog prijeloma desnog ručnog zgloba kod tužiteljice je došlo do trajnog smanjenja životnih aktivnosti u omjeru od 10% i u tom će omjeru morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu. Svakodnevni se napori očituju u težem obavljanju kućanskih poslova, nošenju težih predmeta i obavljanju preciznih poslova desnom rukom.
37.
Strah. tzv. primarni strah je bio intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica jačeg intenziteta trajao je 3 dana, strah srednjeg intenziteta 7 dana, manjeg intenziteta 15 dana. Tzv. kasni strah u vidu zabrinutosti za ishod liječenja trajao 30 dana.
38.
Bol jačeg intenziteta tužiteljica je trpjela 3 dana, srednjeg intenziteta 7, a manjeg intenziteta 90 dana, povremeno kod pojačanih napora i promjene vremena trpi trajno. Zadobivene ozljede nisu rezultirale naruženjem.
39.
Tuđa pomoć je tužiteljici bila potrebna od 19.12.2016. do 01.02.2017. po 6 sati dnevno u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (pranje, oblačenje, osobna higijena, nošenje i dizanje težih predmeta, nabavka živežnih namirnica, odlazak na kontrolne preglede), a nakon 01.02.2017. do 21.03.2017. tužiteljici je bila potrebna kroz 90 dana tuđa pomoć u trajanju od 2 sata za obavljanje težih poslova. Zadobivena ozljeda je rezultirala naruženjem u lakom stupnju uočljivo trećima koji se odnosi na deformitet desnog ručnog zgloba i hipotrofične muskulature. Između utvrđene ozljede desnog ručnog zgloba i ozljede pri padu na pješačkom prijelazu postoji uzročno posljedična veza.
40.
Na nalaz i mišljenje vještaka tuženik je stavio prigovor, na koje prigovore se očitovala stalna sudska vještakinja dr. Melita Uremović na ročištu od 14.03.2024. U svom usmenom očitovanju vještakinja je navela da se smanjenje opće i životne sposobnosti tužiteljice u omjeru od 10% odnosi na smanjenu pokretljivost desnog ručnog zgloba u svim pokretima, te deformitetu ručnog zgloba i hipotrofiji mišića desne podlaktice. Kako je desna šaka bitna u obavljanju svih bimanualnih poslova, mišljenja je da zbog ograničenja pokretljivosti tužiteljica u budućem životu nije u mogućnosti obavljati kućanske poslove desnom rukom, niti obavljati precizne pokrete.
41.
U odnosu na prigovor da vještakinja nije uzela u obzir degenerativne promjene, vještakinja navodi da iz dostupne medicinske dokumentacije nije bilo nikakvih podataka o postojanju degenerativnih bolesti desnog ručnog zgloba. Što se tiče ocjene dužine trajanja bolova i straha, isti su ocijenjeni temeljem načina liječenja i subjektivnih tegoba tužiteljice prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji. Tuđa pomoć tužiteljici je bila potrebna u periodu nošenja imobilizacije kao i u periodu koji je bio potreban za rasterećenje desnog ručnog zgloba, budući iz medicinske dokumentacije je razvidno da je tijek sanacije prijeloma bio kompliciran razvojem Sudeckove bolesti što znači da je tužiteljica zbog toga trpjela dodatno bolove i imala ograničenu pokretljivost desnog ručnog zgloba. Prilikom izrade nalaza i mišljenja nije imala uvid u presliku zdravstvenog kartona. Odgovorila je i na hipotetičko pitanje tuženika da u zdravstvenom kartonu postoji podatak da je tužiteljica bila ranije liječena zbog bolesti ili ozljede desnog ručnog zgloba bi li ocjena trajnog smanjenja životnih aktivnosti bila bi drugačija. Vještakinja je odgovorila da iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi da se kod tužiteljice nakon prijeloma desnog ručnog zgloba u periodu od 19.12.2016. pa do 24.04.2018. razvila posttraumatska artroza što je iz medicinskog motrišta opravdano, a iz razloga što je sam prijelom bio lociran unutar samog ručnog zgloba.
42.
Vještakinja je također obrazložila da je potrebu za tuđom pomoći i njegom ocijenila temeljem priložene kirurške dokumentacije, a ocjenu naruženja je dala temeljem pregleda tužiteljice jer je prijelom rezultirao hipotrofičnom muskulaturom i deformitetom ručnog zgloba što je i vidljivo u svakoj situaciji.
43.
Nakon očitovanja vještakinje više nije bilo pitanja, niti primjedaba, pa je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer nalaz i mišljenje vještaka nije nejasan, nepotpun ili proturječan sam sa sobom ili s utvrđenim okolnostima, a ne postoji niti osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a i vještak je svojim usmenim očitovanjem u cijelosti otklonio sve prigovore tuženika, to je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan stručno i nepristrano na temelju medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice.
44.
Nadalje u odnosu na naruženje valja navesti da je i sud neposrednim opažanjem na ročištu kada je saslušana tužiteljica utvrdio postojanje deformiteta na ruci tužiteljice, a da tužiteljica nije imala takvih i sličnih ozljeđivanja niti prijeloma prije i poslije štetnog događaja proizlazi iz liječničke potvrde (list 150 spisa) koju je izdao njezin nadležni izabrani liječnik, pa time postoji jasna uzročnoposljedična veza između pada na ledu koji je doveo do prijeloma desnog ručnog zgloba, a ovo ozljeđivanje do svih utvrđenih posljedica.
45.
Temeljem nalaza i mišljenja vještaka sud je u cijelosti utvrdio osnovanost i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva kao i postojanje jasne uzročnoposljedične veze jer je prilikom pada došlo do tipičnog prijeloma ručnog zgloba kakav se viđa pri padovima.
46.
Sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije), sud se rukovodio jačinom i trajanjem pretrpljenih tjelesnih boli, duševnih boli i straha izazvanih trajnim narušenjem zdravlja.
47.
Prema ocjeni ovog suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga, radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju u kojem ovaj sud odlučuje, potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju, da je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.
48.
Cijeneći u okviru i na način predviđen čl. 1100. st. 2. ZOO-a, intenzitet i trajanje bolova, pretrpljeni strah, činjenicu da je došlo do trajnog smanjenja životnih aktivnosti u omjeru od 10%, da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 438 sati, te da je došlo do naruženja u lakom stupnju, sud nalazi da je tužiteljici zbog povrede tjelesnog i psihičkog zdravlja temeljem navedenih kvalifikatornih elemenata osnovano dosuditi iznos naknade štete u zatraženom iznosu od 3.318,08 €, a sve kako je navedeno odredbom čl. 1100. st. 2., čl. 1095. st. 1. i čl. 19. Zakona o obveznim odnosima.
49.
Sud je tužiteljici na ime štete na dosuđeni iznos glavnice dosudio kamatu tekuću od 26.09.2018., a temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a koja propisuje da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, a tužiteljica se tuženiku s odštetnim zahtjevom obratila dana 26.09.2018.
50.
Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO-a, a po stopi koja je određena čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje u tekstu ZOO).
51.
Parnični trošak će se odrediti primjenom Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (NN 138/23), a koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o parničnom trošku.
52.
Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, a sastoji se od troška sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova, troška sastava tužbe u iznosu od 100 bodova, troška sastava 3 podneska (03.01.2020., 19.06.2020. i 28.05.2021.), svako po 25 bodova, troška sastava 2 podneska (10.02.2020. i 26.04.2021.), svako po 100 bodova, troška zastupanja na 5 ročišta (17.06.2020., 17.11.2022., 14.03.2024., 21.10.2024. i 19.02.2025.), svako po 100 bodova, a sve prema Tbr 7/1, Tbr 8/1, Tbr 8/3, Tbr 9/1, Tbr 9/2 i Tbr 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Vrijednost boda iznosi 2,00 € prema Tbr. 54. Odvjetničke tarife.
53.
Zbrojeno parnični trošak tužitelja iznosi 975 bodova / 1.950,00 €.
54.
Ovom iznosu pribrojen je trošak 25% PDV-a u iznosu od 487,50 €, trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 212,36 € koji je bio neophodan za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 € koja je i plaćena i na presudu u iznosu od 79,63 € temeljem Zakona o sudskim pristojbama, čime je tužiteljici sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 2.782,58 €.
55.
Sud je tužiteljici dosudio kamatu na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.
56.
Radi navedenog odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke.
U Zagrebu, dana 19. veljače 2025. godine
Sutkinja
Jesenka Jurić Šojat
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 4 primjeraka pisano putem ovog suda na Županijski sud.
Dostaviti:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
- umješaču Croatia osiguranje d.d.
