Poslovni broj: Usž-4270/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća, te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja ĐS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 53969486500, radi prava na osobnu invalidninu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-4697/23-12 od 10. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-4697/23-12 od 10. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II- 551-08/23-01/946, URBROJ: 524-11-02/6-23-4 od 20. rujna 2023.
2. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Petrinja, KLASA: UP/I- 551-08/22-01/303, URBROJ: 139-066-09-02-23-19 od 4. srpnja 2023., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznanje prava na osobnu invalidninu.
3. Tužitelj žalbom pobija presudu navodeći da je bilo potrebno saslušati vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Zavod) jer je nalaz od 14. veljače 2022. po svom sadržaju identičan nalazu od 29. studenoga 2023. Ističe da je dostavio nalaz Poliklinike BINOVA od 29. studenoga 2024. na temelju kojeg mu je predmetno pravo priznato rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 23. travnja 2024. Stoga smatra da mu je i na dan 14. veljače 2022. trebalo priznati pravo na osobnu invalidninu jer se i u nalazu i mišljenju Zavoda navodi upravo taj nalaz kao osnova za priznanje prava, a što je trebao potvrditi i vještak Zavoda prilikom usmenog saslušanja. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet na ponovni postupak.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije odgovorio na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući presudu Upravnog suda u granicama žalbenih razloga, u skladu s člankom 134. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24. - dalje: ZUS), Sud žalbene razloge ocjenjuje neosnovanima.
7. Predmetni postupak pokrenut je zahtjevom tužitelja od 19. prosinca 2022., radi priznanja prava na osobnu invalidninu u punom opsegu.
8. U upravnom postupku je provedeno vještačenje težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti tužitelja u kojemu su se vještaci oba stupnja (vijeće vještaka od 29. lipnja 2023. i vijeće viših vještaka od 25. kolovoza 2023.) suglasili da kod tužitelja postoji III. stupanj težine invaliditeta (teži invaliditet). Iako postoje kronične bolesti III. stupnja (osoba kod koje je ustanovljena kronična bolest s komplikacijama i koja zahtijeva stalnu terapiju te svakodnevnu pomoć i njegu druge osobe), tjelesno oštećenje, trajne i privremene promjene u zdravstvenom stanju, prijeka potreba privremene trajne pomoći i njege u punom opsegu, ali i sposobnost za osposobljavanje za samozbrinjavanje te se radi o osobi s invaliditetom u skladu s člankom 23. Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, 67/17., 56/18. i 16/22. – dalje: Uredba), vijeća vještaka su suglasna da ne postoji IV. stupanj težine invaliditeta (teški invaliditet) u skladu s Listom težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti koja čini sastavni dio Uredbe (dalje: Lista).
9. Prvostupanjski sud je ocijenio da je nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka od 25. kolovoza 2023. potpun i dovoljno obrazložen, da je dan u skladu s odredbama Uredbe te je mogao poslužiti tuženiku kao valjana činjenična osnova za donošenje zakonitog rješenja. Na podlozi tih činjenica utvrdio je da je osporeno rješenje zakonito te je odbio tužbeni zahtjev. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza u upravnom postupku te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pri tome na sve tužbene navode. Time je sud postupio u skladu s člankom 119. stavkom 5. ZUS-a, a tužitelj te razloge žalbenim navodima nije doveo u sumnju.
10. Ovaj Sud u prosuđivanju nalaza i mišljenja vijeća viših vještaka nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju pravnu i činjeničnu osnovu od one koja je utvrđena u upravnom postupku. Ovo stoga jer iz samog predmeta tuženika i medicinske dokumentacije kojom su tijela raspolagala tijekom upravnog postupka ne proizlazi ništa što objektivno dovodi u sumnju da tijela vještačenja nisu bila neutralna u svojoj stručnoj ocjeni o oštećenju funkcionalnih sposobnosti tužitelja, odnosno da nisu postupala objektivno ni nepristrano pri izradi nalaza i mišljenja.
11. Tužitelj nije tijekom upravnog spora, u smislu članka 49. stavka 4. i članka 51. stavka 1. ZUS-a, predlagao provođenje sudskog medicinskog vještačenja radi osporavanja i dovođenja u sumnju ocjene vijeća viših vještaka, pa stoga ovaj Sud cijeni da u skladu s navedenim odredbama ZUS-a, prigovori koje tužitelj iznosi u žalbi protiv pobijane presude ne mogu biti od utjecaja na njezinu zakonitost. S obzirom na to da se činjenice koje su odlučne s medicinskog stajališta utvrđuju na temelju nalaza i mišljenja vještaka, a medicinska dokumentacija predstavlja činjenični supstrat na temelju kojega vještak daje nalaz i mišljenje, kao i iscrpnom navođenju cjelokupne kronologije liječenja tužitelja u nalazu i mišljenju, prema ocjeni ovoga Suda isti je dan na temelju dostupne medicinske dokumentacije u upravnom postupku i u skladu s pravilima struke. Činjenica što je tužitelj tijekom upravnog spora dostavio nalaz Poliklinike BINOVA od 29. studenoga 2024. nije od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari jer bez predlaganja i provođenja medicinskog vještačenja sud nije mogao samostalno ocjenjivati zdravstveno stanje tužitelja usporedbom medicinske dokumentacije iz upravnog postupka s dostavljenim nalazom od 29. studenoga 2024. te na temelju navedene usporedbe donijeti odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva s obzirom na to da ne raspolaže potrebnim stručnim znanjem (članak 74. stavak 1. ZUS-a). Imajući na umu članak 50. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.) u vezi s Uredbom, čiji je sastavni dio Lista težine i vrste invaliditeta, te podatke spisa predmeta, tužitelj razlozima navedenima u žalbi nije doveo u sumnju zakonitost pobijane presude.
12. Sud stoga žalbene navode smatra neosnovanim i bez utjecaja na drugačije rješavanje konkretne upravne stvari. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji ujedno otklanjaju sumnju da bi ta presuda mogla biti rezultat arbitrarnog postupanja, dok se pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj presudi zasniva na pravilnom tumačenju i primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
13. Trebalo je stoga, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 19. veljače 2025.
Predsjednica vijeća:
dr. sc. Sanja Otočan