Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-231/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja NC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku IB, odvjetniku u Splitu, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, Zemljišnoknjižni odjel Stari Grad, poslovni broj Z- 3904/2024 od 20. veljače 2024., dana 19. veljače 2024.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, Zemljišnoknjižni odjel Stari Grad, poslovni broj Z- 3904/2024 od 20. veljače 2024. te se predmet vraća na ponovan postupak istome sudu.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu nekretnina pobliže opisanih u izreci rješenja.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. t. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), predlaže preinačiti pobijano rješenje ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

5. Predlagatelj je predložio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka prijedlogom u kojem navodi da je stvarni vlasnik nekretnine za 45/56 dijela time da je knjižni vlasnik za 11/56 dijela, a izvanknjižni vlasnik za ½ dijela i za 3/28 dijela nekretnine, dok je u preostalih 11/56 dijela kao zemljišnoknjižni vlasnik upisan FC. Predlagatelj tvrdi da je izvanknjižno vlasništvo za ½ dijela i za 3/28 dijela nekretnine stekao temeljem Ugovora o darovanju sa prijašnjim izvanknjižnim vlasnikom PC koji je to vlasništvo stekao nasljeđivanjem od svoje majke GC koja je bila jedina nasljednica svog supruga NC, pok. FC koji je na nekretnini upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik za ½ dijela dok da je za 3/28 dijela nekretnine izvanknjižni vlasnik. Uz prijedlog prilažu se Ugovor o darovanju između predlagatelja i PC, te rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O- 1080/99 od 2. veljače 2000., a po potrebi se predlaže saslušanje predlagatelja, svjedoka i očevid na licu smjesta sa mjernikom.

6. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka s obrazloženjem da nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 208. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023 - dalje: ZZK) uz zaključak da ne postoji opravdan razlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka jer se predlagatelj poziva na dosjelost, a da isprave na koje se poziva predlagatelj i koje je priložio uz prijedlog ne čine vjerojatnim odlučnu činjenicu da bi predlagatelju pripadalo pravo vlasništva na navedenim nekretninama.

7. Odredbom čl. 208. st. 1. i 3. ZZK je propisano:

"(1) Pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka.

(3) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa."

8. Sukladno navedenom pojedinačni ispravni postupak predstavlja postupak koji je u pravni sustav uveden sa svrhom učinkovitog sredstva za usklađenje zemljišnog i katastarskog stanja u onim slučajevima u kojima stvarno i katastarsko stanje ne odgovara upisanom zemljišno knjižnom stanju. Stoga takav postupak treba predstavljati učinkovito pravo sredstvo za usklađivanjem katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja u slučajevima u kojima predlagatelji raspolažu ispravama iz kojih proizlazi opravdanost i osnovanost pokretanja takvog postupka.

9. Odredbom čl. 108 Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu ,vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižni poslovnik – (Narodne novine, broj: 81/1997, 109/2002, 153/2002, 123/2002, 14/2005, 60/2010, 55/2013, 63/2019 i 128/2022) propisano je:

(1) Pojedinačni ispravni postupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška u već osnovanoj zemljišnoj knjizi vodi se kad za to postoji opravdani razlog (članak 200. stavak 1. ZZK).

(2) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

10. Odredbom čl. 109. st. 4. Zemljišnoknjižnog poslovnika propisano je:

Prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

11. Odredbom čl. 48. ZZK propisano je:

(1) Upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.

(2) Za upis knjižnoga prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora iz isprave biti vidljiv pravni temelj.

12. Žalitelj je prijedlogu priložio isprave kojima dokazuje pravni temeljem stjecanja prava svog izvanknjižnog vlasništva te izvanknjižnog vlasništva svog prednika PC, a to su ovjereni Ugovor o darovanju i pravomoćno rješenje o nasljeđivanju.

13. U tim okolnostima u kojima prvostupanjski sud ni o jednoj od tih isprava nije dao nikakvo obrazloženje, odnosno nije objasnio jesu li te isprave od značaja za ovaj postupak, a ako nisu, zašto nisu, to žalitelj s pravom tvrdi da je zemljišnoknjižni sud pogrešno zaključio da je osnova stjecanja prava vlasništva dosjelost, jer su osnove stjecanja i ugovor o darovanju i rješenje o nasljeđivanju.

14. Zbog pogrešnog pravnog stava prvostupanjskog suda je činjenično stanje u vezi postojanja opravdanog razloga za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka nije u potpunosti utvrđeno, a iz utvrđenog činjeničnog stanja u barem za sada izvedeni su pogrešni zaključci.

15. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a ukinuto je rješenje zemljišnoknjižnog suda te je predmet vraćen na ponovni postupak.

16. U ponovnom postupku zemljišnoknjižni sud će ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, imajući u vidu utvrđenja ovog drugostupanjskog rješenja, posebno ona u vezi sadržaja prijedloga i priloženih isprava te ona da se u ovom stadiju postupka ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga nego samo o postojanju opravdanog razloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, kod čega predlagatelj postojanje opravdanog razloga mora učiniti vjerojatnim (a ne i izvjesnim).

U Zagrebu 19. veljače 2025.

S u d a c:

Gabriela Topić Kordej