Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: Pn-18/2022-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Miroslavu Kosanović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužiteljice KM iz [adresa]; OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja JM iz [adresa], 05953080414, 3. tužitelja BM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Damiru Karajić odvjetniku u ZOU Hasan Karajić i Damir Karajić u Karlovcu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćniku Franji- Krešimir Šenjug odvjetniku u OD Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, na ročištu glavne i javne rasprave zaključene dana 29. siječnja 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja Damira Karajić odvjetnika u Karlovcu, te punomoćnika tuženika Franje-Krešimir Šenjug odvjetnika u OD Grgić & Partneri u Zagrebu, a objavljene dana 19. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I.

Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da 1. tužiteljici KM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 5.839, 80 eura (pet tisuća osamsto trideset devet eura i osamdeset centi)/44.000,00 kn zajedno sa zateznom kamatom tekućom na taj iznos od dana 06.12.2021. po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine, određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pa sve do isplate, kao i da 1. tužiteljici isplati parnični trošak u iznosu od 3.771,33 eura (tri tisuće sedam sto sedamdeset jedan euro i trideset tri centa), zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude (19. veljače 2025.) pa sve do isplate, u roku od 15 dana.

II.

Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da 2. tužitelju GM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 5.839, 80 eura (pet tisuća osamsto trideset devet eura i osamdeset centi)/44.000,00 kn zajedno sa zateznom kamatom tekućom na taj iznos od dana 06.12.2021. po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine, određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pa sve do isplate, kao i da 2. tužitelju isplati parnični trošak u iznosu od 3.771,33 eura (tri tisuće sedam sto sedamdeset jedan euro i trideset tri centa), zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude (19. veljače 2025.) pa sve do isplate, u roku od 15 dana.

III.

Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da 3. tužitelju BM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 11.945,05 eura (jedanaest tisuća devetsto četrdeset pet eura i pet centi) /90.000,00 kn zajedno sa zateznom kamatom tekućom na taj iznos od dana 06.12.2021. po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine, određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pa sve do isplate, kao i da 3. tužitelju isplati parnični trošak u iznosu od 3.771,33 eura (tri tisuće sedam sto sedamdeset jedan euro i trideset tri centa), zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude (19. veljače 2025.) pa sve do isplate, u roku od 15 dana.

IV.

Odbijaju se 1. tužiteljica KM sa dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 7.432,48 eura/56.000,00 kn, 2. tužitelj GM sa dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 7.432,48 eura/56.000,00 kn, 3. tužitelja BM sa dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.986,26 eura/22.500,00 kn, radi neosnovanosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da se dana 14. lipnja 2021. u 17,10 h, u [adresa], na nerazvrstanoj cesti broj: 318600 dogodila prometna nezgoda koju je uzrokovao NM, OIB: [osobni identifikacijski broj] upravljajući osobnim automobilom reg. oznake i broja [registarska oznaka], u smjeru zapada, odnosno u smjeru naselja Lemić Brdo te dolaskom 640 metara prije kbr. 38 naselja Lemić Brdo, na način da je prednjim desnim dijelom osobnog vozila naletio te udario u stražnji kotač bicikla marke "Torpado", broja okvira: 1101675, s kojim je u istom smjeru ispred njega uz desni rub kolnika upravljao ČM, koji je od jačine udarca odbačen na prednje vjetrobransko staklo i krov vozila, a s kojeg je potom i pao na kolnik nerazvrstane ceste, uslijed čega je zadobio teške i po život opasne ozljede od kojih ozljeda je preminuo na mjestu događaja. Protiv NM pokrenuta je kaznena prijava zbog postojanja osnovane sumnje da je isti počinio kazneno djelo protiv sigurnosti i prometa -izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu. U zapisniku o obdukciji preminulog ČM od 15.06.2021. utvrđuje se da je isti nosio zaštitnu kacigu. Tijekom istrage provodi se dokaz kombiniranim sudsko-medicinskim i prometnim vještačenjem. Nalazom i mišljenjem prometnog vještaka Miše Barića, ing. od 22. listopada 2021. utvrđuje se: da se prometna nezgoda dogodila danju, izvan naseljenog mjesta, na ravnom dijelu kolnika ukupne širine 6,2 m s dvije prometne trake u oba smjera koje su razdvojene središnjom bijelom isprekidanom linijom. Na dijelu kolnika gdje se dogodila ova prometna nesreća brzina kretanja ograničena prometnim pravilom na 90 km/h. Brzina kretanja osobnog vozila osumnjičenika u trenutku naleta na bicikl iznosila je oko 70,5 km/h dok brzinu istog prije naleta tehničkim putem nije moguće utvrditi jer na kolniku prije mjesta naleta nisu zabilježeni tragovi kočenja osobnog vozila. Oštećeni se, u trenutku naleta, vozio na biciklu u istom smjeru kao i osobno vozilo tako da je do primarnog kontakta došlo prednjim desnim dijelom osobnog vozila u stražnji kotač bicikla.

1.1. Prema vještaku sudske medicine dr. Petru Škaviću nakon primarnog kontakta dolazi do rotacije tijela oštećenog oko poprečne osi koja prolazi kroz težište tijela na način da je oštećeni nabačen na vozilo te je leđnom stranom prsnog koša i glavom udario u vjetrobransko staklo i prednji rub krova, a potom je i prebačen preko krova vozila. Mjesto naleta se nalazi oko 9 m prije PTM-a, a u odnosu na širinu kolnika mjesto naleta se nalazi oko 1-1,5 m od desnog ruba kolnika. Tužitelj ističe kako ne postoji niti jedan materijalni trag na osnovu kojeg bi se moglo zaključivati o načinu kretanja oštećenog na biciklu, a isto tako i o načinu kretanja osobnog vozila prije naleta. Nalet oštećenog osumnjičeni je mogao izbjeći i pretjecanjem bicikla s lijeve strane jer je širina kolnika od 6,2 m to omogućavala pod uvjetom da nije bilo vozila iz suprotnog smjera. Nalazom i mišljenjem vještaka medicinske struke Petra Škavića, dr.med. od 22. listopada 2021. utvrđuje se da je oštećeni preminuo na mjestu događaja te je izvršena obdukcija mrtvog tijela oštećenog ČM iz koje proizlazi da je umro zbog prijeloma baze lubanje s ozljedom mozga. Smrt ČM je nasilna, a uzrok smrti stoji u uzročno-posljedičnim vezama zadobivenim u predmetnoj nesreći. Uspoređujući oštećenja i tragove na osobnom vozilu i biciklu s ozljedama oštećenog, sada pokojnog ČM, može se zaključiti kako se on u trenutku naleta osobnog vozila vozio na biciklu, okrenut nailazećem vozilu stražnjom stranom tijela. Pritom je prvi kontakt uspostavljen između prednjeg desnog dijela osobnog vozila i stražnjeg kotača bicikla uz sekundarni udarac prednjeg dijela vozila u donji dio tijela oštećenika. U tom kontaktu došlo je do nastanka ozljeda predijela debelog mesa i obje, više lijeve, noge oštećenog, te je oštećeni zarotiran oko poprečne osi koja prolazi kroz težište tijela na način da je leđnom stranom prsnog koša i glavom udario u vjetrobransko staklo i prednji rub krova pri čemu su nastale opsežne ozljede glave i prsnog koša, te je potom prebačen preko krova vozila.

1.2. Tužitelj ŠM je odrastao sa svojim bratom ČM u istom domu. Nakon što su započeli samostalne živote sa svojim obiteljima braća su i dalje održavala vrlo prisne odnose. Tužitelj je živio u istom gradu kao pokojni brat i braća su svakodnevno održavali socijalne kontakte. Redovito su se družili i susretali sa svojim obiteljima. Obzirom da Marinov sin K ima poremećaj iz spektra autizma ŠM i članovi njegove obitelji su s posebnom pažnjom održavali odnose s K i pomagali su ČM da K osiguraju što veću emocionalnu podršku i što bolju kvalitetu života. Po smrti ČM, ŠM sa svojom obitelji daje trajnu podršku Marinovu sinu K i njegovoj supruzi CM. ŠM se s bratom ČM čuo i kritične zgode 14.06.2021. i telefonski se dogovarao i dopisivao da zajednički biciklima krenu na put. Zbog obveza tada ŠM nije stigao prihvatiti bratov poziv, iako su uobičavali zajednički vježbati na biciklima. ŠM i ČM su dijelili mnogobrojne zajedničke interese, posebno ljubav prema glazbi. Zbog tih interesa su provodili puno vremena zajedno i dijelili su zajedničke prijatelje i društvo. U prilog ovih navoda mogu govoriti mnogi mladi ljudi iz grada [adresa], vršnjaci BM i ČM. Tužitelj je podneskom od dana 22. travnja 2022. (list br. 64-65) specificirao tužbeni zahtjev, te je isti zahtjev u eurima naznačio podneskom od 31. listopada 2024. (list br. 134-135).

2. Tuženik u odgovoru na tužbu tvrdi Točno je da se dana 14.06.2021. godine, u [adresa] na cesti broj 318600 dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali ČM kao biciklist i NM kao vozač osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka], te je nažalost točno da je uslijed zadobivenih ozljeda u predmetnoj prometnoj nesreći, biciklist ČM, sin I i II-tužitelja i brat III-tužitelja (u nastavku; prednik tužitelja), preminuo. Točno je da je za osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kod tuženika bila zaključena polica osiguranja od automobilske odgovornosti broj 8124031996, važeća na dan 14.06.2021.godine. Nije sporno da je protiv vozača osobnog vozila, NM, ovdje osiguranika tuženika u tijeku kazneni postupak povodom predmetne prometne nesreće, međutim prema mišljenju tuženika u konkretnom slučaju postoji i određeni doprinos prednika tužitelja u uzrocima nastanka predmetne prometne nesreće. Naime, prema utvrđenjima vještaka za promet Miše Barića proizlazi da je do primarnog kontakta između osobnog vozila i bicikliste došlo na kolniku prometnice namijenjene za promet motornih vozila na udaljenosti od oko 1,5 metara od desnog ruba kolnika, slijedom čega proizlazi da se prednik tužitelja, pok. ČM, kao biciklist kritične zgode kretao sredinom kolničke desne kolničke trake namijenjene za promet motornih vozila. Iz navedenog proizlazi da prednik tužitelja nije upravljao biciklom u skladu s odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz čl.112. st.1.,1 prema kojoj se bio dužan držati što bliže desnom rubu kolnika, a koja protupravnost je bila u direktnoj uzročnoj vezi sa nastankom same prometne nesreće i nažalost ovakvim tragičnim ishodom, obzirom u slučaju da se prednik tužitelja kretao biciklom uz rub kolnika ne bi došlo do kontakta između osobnog vozila i bicikla, radi čega tuženik ističe prigovor doprinosa prednika tužitelja za nastanak štetnog događaja. Tuženik osporava činjenične navode iz tužbe o okolnostima nastanka predmetnog događaja i uzrocima. Tuženik navodi da ne osporava osnov tražbine za I i II-tužitelje kao roditelje pok. ČM, međutim odgovora navedeno, ističe prigovor doprinosa prednika tužitelja nastanku štete, te osporava i zatraženu visinu.

2.1. Tuženik je izvršio isplatu naknade neimovinske štete I-tužiteljici i II-tužitelju i to I-tužiteljici KM u iznosu od 230.000,00 kuna i II-tužitelju GM u iznosu od 230.000,00 kuna. Tuženik smatra da je gore izvršenom isplatom u cijelosti naknadio štetu I i II-tužiteljima i osporava zahtjev tužitelja iznad gore navedenih već isplaćenih iznosa naknade štete. Ne osporava činjenicu da je III-tužitelj ŠM brat sada pok.ČM, međutim osporava se osnov zahtjeva za naknadu štete zbog smrti bliske osobe, brata, obzirom iz priloženih isprava ne proizlazi trajnija zajednica života koja pretpostavka se, uz srodstvo, traži odredbom čl. 1101. st. 2. ZOO-a za dosudu naknade štete zbog smrti brata. Prema službenim podacima MUP- a RH, III-tužitelj i pok.ČM, nisu živjeli na istim adresama. Također, pokojni ČM i ovdje III-tužitelj su zasnovali svaki svoju obitelj i živjeli svaki zasebno sa članovima svoje uže obitelji (suprugom i djecom). Povremeni posjeti i druženja braće te mnogobrojni zajednički interesi ne tvore pretpostavke postojanja trajnije zajednice života braće, jer u konkretnom slučaju nije ispunjen osnovni zakonski preduvjet (trajna emocionalna, ekonomska i egzistencijalna zajednica koja uključuje i zajedničko kućanstvo/domaćinstvo) za dosudu pravične novčane naknade zbog smrti bliske osobe (brata). Uopće nije sporno za tuženika da je između pok. brata ČM i ovdje III-tužitelja, postojala emocionalna povezanost i ljubav koja se po prirodi stvari podrazumijeva obzirom na činjenicu srodstva i obiteljske povezanosti između braće. U ovom slučaju se ističe kako je tuženik nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva u cijelosti ispoštovao svoje obaveze iz čl.12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i stoga je zahtjev za isplatu zateznih kamata u vremenu od podnošenja odštetnog zahtjeva neosnovan.

3. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo dokaz saslušanjem 3. tužitelja BM kao stranke u postupku, dokaz saslušanjem svjedoka CM, ZM, MM, ŽM, VM, OM, dokaz čitanjem i pregledavanjem rodnog lista sa lista br. 27-29, smrtnog lista sa lista br. 30, dopisa Centra za socijalnu skrb Karlovac od 13. prosinca 2022. (list br. 76), pismenog nalaza i mišljenja Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta prometnih znanosti, Zavoda za prometno-tehnička vještačenja sa lista br. 101-119, izvršio uvid u preslik spisa ovoga suda posl. br. K-131/2022. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga (članak 7. stavak 1. i članak 219. stavak 1. ZPP-u).

5. 1.tužiteljica KM i 2. tužitelj GM po urednom poziva suda nisu pristupili na ročište radi saslušanja dana 12. travnja 2023., te su po punomoćniku izvještili sud da odustaju od prijedloga za saslušanjem zbog starosti i bolesti.

6. Sud nije proveo medicinsko vještačenja po Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku, Medicinskog fakulteta u Zagrebu tj. po vještaku izv. prof. dr. sc. RM, dr. med. spec. sudske medicine radi utvrđenja činjenice da li postoji suodgovornost vozačka bicikla pok. TM za nastanak prometne nesreće ili ne postoji, niti je proveo dokaz saslušanjem prometnog vještaka Tomislava Perić dipl. ing. Ovo iz razloga što je tuženik odustao od predloženih navedenih dokaznih prijedloga.

7. Odredba članka 12 stavak 3. Zakona o parničnom postupku glasi: "U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim."

8. Uvidom u spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl.br. K-131/2022 sud je utvrdio da je nepravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Karlovcu posl. br 26 K-131/2022-24 od 27. rujna 2022. okrivljenik NM iz [adresa], proglašen krivim što je dana 14. lipnja 2021. u 17,10 sati, u [adresa], na nerazvrstanoj cesti broj: 318600, upravljajući osobnim vozilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] u smjeru zapada, odnosno u smjeru naselja Lemić Brdo te dolaskom 640 metara prije kbr. 38 naselja Lemić Brdo, protivno odredbi članka 109. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na 2 26 K-131/2022-22 cestama ("Narodne novine" broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), lakomisleno smatrajući da neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, propustio držati potreban razmak između svojeg vozila i vozila iza kojeg se kretao tako da ne ugrožava sigurnost prometa, sustigao i prednjim desnim dijelom vozila naletio te udario u stražnji kotač bicikla marke „Torpedo“, broja okvira: 1101675, s kojim je u istom smjeru ispred njega uz desni rub kolnika upravljao ČM, kod koga je, nakon kontakta s vozilom, došlo je do rotacije tijela oko poprečne osi, koja prolazi kroz težište tijela, na način da je imenovani bio nabačen na vozilo te je s leđnom stranom prsnog koša i glavom udario u vjetrobransko staklo i prednji rub krova, a potom i prebačen preko krova vozila, uslijed čega je zadobio teške i po život opasne ozljede u vidu prijeloma baze lubanje s ozljedom mozga, od kojih ozljeda je preminuo na mjestu događaja, dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, a kaznenim djelom prouzročena je smrt jedne osobe čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavku 1., 2. i 6. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje u tekstu KZ/11.), a kažnjivo po članku 227. stavku 6. KZ/11., pa se na temelju članka 227. stavka 6. KZ/11., te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci. Međutim, navedena presuda nije pravomoćna i ne obvezuje parnični sud.

9. Odredba članka 1069 stavak 1 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018 – dalje: ZOO) glasi: "Za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik."

Odredba članka 943 ZOO-a glasi:

(1) Kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.

(2) Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan.

(3) Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u rokovima određenim u stavku 1. i 2. ovoga članka, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma.

(4) Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u rokovima iz ovoga članka, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala.

10. Uvidom u preslik spisa ovoga suda posl. br. K-131/2022, saslušanjem svjedoka OM i dokaz čitanjem i pregledavanjem pismenog nalaza i mišljenja Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta prometnih znanosti, Zavoda za prometno-tehnička vještačenja sa lista br. 101-119 sud je utvrdio, do sudara – udara prednjeg krajnje desnog dijela osobnog automobila Opel Vectra 2.2i reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao NM, u stražnji kraj (stražnji kotač) bicikla Torpedo, br. okvira 1101675, kojim je upravljao ČM, došlo na oko 24,0 m istočno od PTM i za oko 1,20 m ulijevo (južno) od desnog (sjevernog) ruba kolnika nerazvrstane ceste br. 318600. U trenutku primarnog kontakta osobni automobil Opel Vectra 2.2i, reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao NM, bio je svojim prednjim desnim vrhom udaljen za oko 1,1 m ulijevo od njega desnog ruba kolnika i središnjom uzdužnom osi ukošen pod kutom od oko 4° ulijevo u odnosu na liniju pružanja kolnika, a bicikl Torpedo kojim je upravljao ČM bio je središnjom uzdužnom osi na oko 1,2 m ulijevo od za njega desnog ruba kolnika i istom približno paralelan s linijom pružanja kolnika. U trenutku sudara – udara prednjeg krajnje desnog dijela osobnog automobila Opel Vectra 2.2i reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao NM, u stražnji kraj (stražnji kotač) bicikla marke Torpedo, kojim je upravljao ČM, osobni automobil se je kretao brzinom od oko 23 m/s ili oko 82,8 km/h (+/- 10 %), a bicikl marke Torpedo brzinom od oko 30 km/h (+/- 10 %), a do sudara je došlo na oko 106,7 m ispred mjesta na kojem je Zapisnikom o očevidu utvrđen položaj prednjeg kraja osobnog automobila u njegovom zatečenom položaju, odnosno na oko 24,0 m istočno od PTM. U trenutku sudara – udara prednjeg krajnje desnog dijela osobnog automobila Opel Vectra 2.2 i reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao NM stražnji kraj (stražnji kotač) bicikla marke Torpedo, kojim je upravljao ČM, osobni automobil se je kretao brzinom od oko 22,8 m/s ili oko 82 km/h. U prvih 90 milisekundi sudarnog procesa tijelo vozača bicikla je nabačeno na poklopac motora pa nakon toga između 140-te i 160-te milisekunde nakon udara nabačeno leđnim dijelom torza na vjetrobransko staklo, da bi u 190 milisekundi došlo da udara glave oštećenika u prednji desni ugao krova. Obzirom da se je u konkretnom slučaju radilo o nekočenom naletu osobnog automobila na biciklistu te da je do uspostave kočenja došlo tek nakon naleta, tijelo oštećenog je prebačeno preko krova osobnog automobila te 1,80 sekundi nakon naleta ostvarilo prvo kontakt s podlogom (kolnikom). Prednik tužitelja je preminuo nasilnom smrću, a uzrok smrti je prijelom baze lubanje s ozljedom mozga. U trenutku štetnog događaja, prednik tužitelja je bio trijezan (0,00 g/kg alkohola u krvi), a na glavi je nosio biciklističku kacigu. Vozač osobnog automobila Opel Vectra 2.2i, reg. oznake [registarska oznaka], NM reagirao je radnjom izmicanja u lijevo oko 1,0 s prije sudara, odnosno 23 m ispred mjesta sudara, a u kojem trenutku je osobni automobil kojim je upravljao bio središnjom uzdužnom osi paralelan s linijom kolnika i desnim bokom na oko 0,67 m u lijevo od za njega desnog ruba kolnika. Ako se ošt. ČM upravljajući biciklom Torpedo u periodu vremena koje je neposredno prethodilo sudaru kretao kontinuirano po liniji koju definira sudarni položaj bicikla i brzinom koju je imao u trenutku sudara, dakle središnjom uzdužnom osi bicikla na oko 1,20 m ulijevo od njemu desnog ruba kolnika i brzinom od oko 30 km/h, tada se je u trenutku kada je NM osobnim automobilom poduzeo radnju izmicanja ulijevo, a što je bilo oko 1,0 s prije sudara nalazio na oko 8.33 m udaljen od mjesta sudara i razmak između stražnjeg kraja bicikla i prednjeg kraja osobnog automobila iznosio je 14,5 m i nesporno je da je ne samo u tom trenutku već i - 3 - znatno ranije NM vozač osobnog automobila Opel Vectra 2.2i imao tehničke mogućnosti njegova uočavanja. Ako se ošt. ČM upravljajući biciklom Torpedo u periodu vremena koje je neposredno prethodilo sudaru kretao uz sami desni rub kolnika, na udaljenosti od oko 0,30 m ulijevo od desnog ruba kolnika, a neposredno prije sudara izvršio nagli bočni pomak skretanjem ulijevo pa zatim udesno u obliku izduženog slova S po minimalnom polumjeru zakrivljenosti, pri čemu bi morao ostvariti bočni nagib kretanja od oko 20,4°, tada je do mjesta sudara trebao prevaliti put od oko 8,6 m, a što je krećući se brzinom od oko 30 km/h, mogao prevaliti u vremenu od 1,0 s te bi se u tom slučaju u trenutku u kada je ošt. ČM biciklom Torpedo započeo radnju skretanja ulijevo NM osobnim automobilom Opel Vectra 2.2i nalazio na oko 22,8 m ispred mjesta sudara, dakle upravo na mjestu na kojemu je poduzeo radnju izmicanja ulijevo, a oko 14m iza bicikla i nesporno je da je ne samo u tom trenutku već i znatno ranije NM vozač osobnog automobila Opel Vectra 2.2i imao tehničke mogućnosti njegova uočavanja. U slučaju da je NM reagirao radnjom intenzivnog kočenja u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće, nalet na biciklistu bio bi izbjegnut da je intenzivnim kočenjem reagirao na svim udaljenostima od stražnjeg kotača bicikla ne manjim od oko 28 m pri kojim bi poduzetom radnjom intenzivnog kočenja uspio ispred mjesta naleta na biciklistu svesti brzinu automobila na brzinu kojom se je kretao biciklista i time izbjeći sudar, a za što su postojale tehničke mogućnosti. Da je vozač osobnog automobila NM reagirao radnjom prikočivanja u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće nalet na biciklista bio bi izbjegnut da je tom radnjom reagirao na svim udaljenostima od stražnjeg kotača bicikla ne manjim od oko 45 m pri kojim bi poduzetom radnjom prikočivanja uspio ispred mjesta naleta na biciklistu svesti brzinu automobila na brzinu kojom se kretao biciklista i time izbjeći sudar, a za što su postojale tehničke mogućnosti. Do izbjegavanja prometne nesreće i u konkretnim uvjetima iste, došlo bi i u slučaju da je NM osigurao minimalni tehnički preporučljiv razmak od lijeve bočne strane biciklista, a koji je iznosi 0,91 m i koji je razmak mogao postići da je poduzeo radnju skretanja ulijevo na mjestu udaljenom oko 41 m ispred ravnine sudara, a vremenski 1,8 s prije sudara u kojem je trenutku razmak između prednjeg kraja osobnog automobila i bicikla iznosio 26 m, a za što su postojale tehničke mogućnosti i iz čega proizlazi da je NM vozač osobnog automobila Opel Vectra 2.2.i kasnio u reakciji ne manje od oko 0,8 sekundi. Do izbjegavanja prometne nesreće i u konkretnim uvjetima iste, došlo bi i u slučaju da se je oštećeni ČM upravljajući biciklom kretao središnjom uzdužnom osi bicikla na udaljenosti ne većoj od 0,40 m ulijevo od desnog ruba kolnika i u kojem slučaju bi u ravnini sudara razmak između desnog boka osobnog automobila i lijeve strane tijela biciklista iznosio oko 0,4 m te u tom slučaju, iako to nije tehnički adekvatan razmak ne bi došlo do kontakta između osobnog automobila i bicikliste.

11. Dakle, na dan prometne nesreće 14. lipnja 2021. godine na snazi su bile odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne Novine" br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/ 2019, 42/2020 –dalje: ZOSPC).

12. Odredba članka 37. ZOSPC-a glasi:

Vozač je dužan vozilo držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge vozače.

Odredba članka 43. ZOSPC-a glasi:

1) Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.

(2) Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

Odredba članka 51. stavak 1. ZOSPC-a glasi:

(1) Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

13. Iz provedenog dokaznog postupka nesporno proizlazi, da vozač motornog vozila NM uopće nije vidio biciklistu prije nego što je došlo do prometne nesreće, radi čega nije uopće niti kočio, niti pokušao vozilo pomaknuti u lijevo kako bi zaustavio vozilo iza bicikla ili kako bi zaobišao bicikl koji se kretao istom stranom kolnika. Iz navedenog proizlazi, da vozač NM nije poduzeo niti jednu moguću radnju koju je mogao da je upravljao sa vozilom pažnjom u prometu koja je uobičajena i koju zahtjevaju gore citirani prometni propisi, odnosno nije poduzeo niti jednu radnju koja bi osigurala izbjegavanje nastanka prometne nesreće navedenu u nalazu prometnog vještaka, radi čega sud ocjenjuje da je vozač motornog vozila suodgovoran za 80% nastanka prometne nesreće.

14. Odredba članka 47 ZOSPC-a glasi:

(2) Vozač je dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti. Naime, utvrđeno je da se vozač bicikla ČM nije kretao sukladno članku 47 ZOSPC-a, radi čega je suodgovoran za nastanak prometne nesreće 20%. Naime, sud je dao povjerenje nalazu i mišljenje prometnog vještaka u dijelu u kojem tvrdi, da do izbjegavanja prometne nesreće i u konkretnim uvjetima iste, došlo bi i u slučaju da se je oštećeni ČM upravljajući biciklom kretao središnjom uzdužnom osi bicikla na udaljenosti ne većoj od 0,40 m ulijevo od desnog ruba kolnika i u kojem slučaju bi u ravnini sudara razmak između desnog boka osobnog automobila i lijeve strane tijela biciklista iznosio oko 0,4 m te u tom slučaju, iako to nije tehnički adekvatan razmak ne bi došlo do kontakta između osobnog automobila i bicikliste.

15. Odredba članka 1101. stavak 1 ZOO-a glasi: "U slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji)."

16. Odredba članka 1101. stavak 2 ZOO-a glasi: "Takva se naknada može dosuditi i braći i sestrama, djedovima, bakama, unučadi te izvanbračnom drugu, ako je između njih i umrlog, odnosno ozlijeđenog postojala trajnija zajednica života."

17. U slučaju smrti brata, pravična novčana naknada za duševne boli može se dosuditi uz uvjet da je između njih i umrlog postojala trajnija životna zajednica. Iz činjenice da 3. tužitelj ŠM i umrli ČM odnosno braća nisu zajednički stanovali, ne može se bez rezervnog zaključiti da između njih nije postojala trajnija životna zajednica. Stoga je sud proveo dokaze radi utvrđenja da li su 3. tužitelj i umrli kao braća bili upućeni jedni na druge međusobno si pomažući i na taj način osiguravajući egzistenciju.

18. Iz iskaza 3. tužitelja BM, te svjedoka CM, ZM, MM, ŽM, VM nedvojbeno proizlazi, da je između 3. tužitelj ŠM i pok. ČM postojala trajnija životna zajednica i nakon što su se oženili i nakon što su se prestali zajedno živjeti u istom domaćinstvu. Naime, svjedoci su životno, argumentirano, uvjerljivo potvrdili, da su 3. tužitelj i pok. ŠM oženili dvije dugogodišnje prijateljice, da su su njih dvojica sa suprugama činili jednu zajedničku obitelj, da su se čuli svaki dan nekoliko puta, zajedno su pomagali roditeljima, zajedno su ulagali u vikendicu roditelja, da su zajedno bili aktivni u kvizovima, da su zajedno se bavili biciklizmom, da su jedan drugom pomagali oko čuvanja djece, da su se zajedno bavili svirkom, zajedno su putovali.

19. Nadalje, sukladno orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete utvrđenih od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-1331-VI/02 i 1372-11/02 (sjednica građanskog odjela), te sukladno izmjenama Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH-e broj: Su-IV-47/2020- 5 (druga sjednica građanskog odjela) za slučaj smrti djeteta dosuđuje se iznos od 330.000,00 kuna, za slučaj smrti brata iznos od 112.500,00 kuna.

20. Dakle, tuženik je isplatio dana 14. travnja 2022. godine iznos od 230.000,00 kuna 1. tužiteljici KM i 2. tužitelju JM je isplatio iznos od 230.000,00 kuna, radi čega su tužitelji podneskom od 22. travnja 2024. ostali kod preostalog dijela tužbenog zahtjeva za svakog od I. i II. tužitelja po 100.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 6. prosinca 2021. godine (dana predaje odštetnog zahtjeva tuženiku) do isplate. Obzirom da je roditeljima pok. TM tj. tužiteljima KM i JM pripada za slučaj smrti djeteta iznos od 264.000,00 kuna svakom pojedinačno, jer je utvrđena odgovornost vozača motornog vozila OM utvrđena 80% (80% od 330.000,00 kuna), da je I. i II. tužiteljima svakom pojedinačno isplaćen iznos od 220.000,00 kuna, stoga je sud dosudio I. i II. tužiteljima razliku neisplaćenog iznosa naknade štete od 44.000,00 kune pojedinačno, odnosno 5.839,80 eura.

21. Zatim, sukladno gore utvrđenim činjenicama, sud je zaključio da je između 3. tužitelj ŠM i pok. ČM kao braće postojala trajnija životna zajednica, radi čega 3. tužitelju BM pripada pravo na naknadu štete sukladno članku 1101. stavak 2. ZOO-a. Kako je utvrđena odgovornost vozača motornog vozila OM utvrđena 80%, stoga je sud dosudio 3. tužitelju BM iznos od 90.000,00 kuna (80% od 112.500,00 kn), odnosno iznos od 11.945,05 eura, dok je u ostalom dijelu odbijen sa tužbenim zahtjevom radi neosnovanosti.

22. Odluku o visini stope zakonske zatezne kamate sud je donio primjenjujući članak 29 st. 1 ZOO-a, te primjenjujući članak 1103. ZOO-a (neimovinska štete) Uzimajući u obzir činjenicu da obveza pravične naknade za neimovinsku štetu dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, stoga je sud udovoljio tužbenom zahtjevu tužitelja glede visine i dana dospijeća kamata sa osnova neimovinske štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženika tj. od dana 6. prosinca 2021. godine, smatrajući ga osnovanim.

23. Odluku o troškovima sud je donio primjenjujući članak 154 stavak 2 Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23

– dalje: ZPP). Omjer uspjeha u parnici se ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

24. Obzirom da su tužitelji konačnim tužbenim zahtjevom potraživali na ime neimovinske štete ukupan iznos od 41.475,87 eura (list br. 134-135), da su im je od konačno postavljenog tužbenog zahtjeva dosuđen iznos od 23.624,65 eura, stoga sud zaključuje da su tužitelji uspjeli u sporu sa 60% visine tužbenog zahtjeva i 100% osnovanosti tužbenog zahtjeva, dok je tuženik uspio u sporu sa 40% visine tužbenog zahtjeva i 0% osnovanosti tužbenog zahtjeva. Stoga je sud dosudio tužiteljima 60% (80%-20%) ukupno utvrđenih parničnih troškova.

25. Tužiteljima su priznati troškovi zastupanja po punom. odvjetnicima u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne Novine" broj 138/2023) i prema konačnoj visini postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 41.475,87 eura.

26. Naime, tužiteljima je priznat trošak za sastav prijedloga za mirno rješenje spora od 01. prosinca 2021. (tbr. 32. toč. 1.) sa PDV-om u iznosu od 1.500,00 eura, sastav tužbe od dana 24. ožujka 2022. g. sa PDV-om (tbr. 7 toč. 1 + tbr. 40. toč. 1 +20%) u iznosu od 1.500,00 eura, sastav podneska od dana 22. travnja 2022. godine sa PDV-om (Tbr. 8 toč. 1 + tbr. 36. toč. 1. + 20%) u iznosu od 1.500,00 eura, sastav podneska od dana 16. svibnja 2022. godine kojim se očituje na odgovor na tužbu sa PDV-om (Tbr. 8 toč. 1 + tbr. 36. toč. 1. + 20%) u iznosu od 1.500,00 eura, prisustvovanje punomoćnika na pripremnom ročištu od dana 20. listopada 2022. godine (tbr. 9 toč. 1 + tbr. 36. toč. 1) sa PDV-om u iznosu od 1.500,00 eura, prisustvovanje punomoćnika na ročištu od dana 12. travnja 2023. godine (tbr. 9 toč. 1 + tbr. 36. toč. 1 +20%) sa PDV-om u iznosu od 1.500,00 eura, prisustvovanje punomoćnika na ročištu od dana 19. rujna 2023. godine (tbr. 9 toč. 1 + tbr. 36. toč. 1. +20%) sa PDV-om u iznosu od 1.500,00 eura, prisustvovanje punomoćnika na ročištu od dana 30. siječnja 2024. godine (tbr. 9 toč. 1 + tbr. 36. toč. 1 +20%) sa PDV-om u iznosu od 1.500,00 eura, sastav podneska od dana 27. svibnja 2024. godine kojim se očituje na nalaz i mišljenje sa PDV-om (Tbr. 8 toč. 1 + tbr. 36. toč. 1. + 20%) u iznosu od 1.500,00 eura, prisustvovanje punomoćnika na ročištu od dana 5. studenog 2024. godine (tbr. 9 toč. 1 + tbr. 36. toč. 1 +20%) sa PDV-om u iznosu od 1.500,00 eura, sastav podneska od dana 22. studenog 2024. godine sa PDV-om (Tbr. 8 toč. 1 + tbr. 36. toč. 1. + 20%) u iznosu od 1.500,00 eura, prisustvovanje punomoćnika na ročištu od dana 29. siječnja 2025. godine (tbr. 9 toč. 1 + tbr. 36. toč. 1 +20%) sa PDV-om u iznosu od 1.500,00 eura, prisustvovanje punomoćnika na ročištu za objavu presude od dana 19. veljače 2025. godine (tbr. 9 toč. 3 + tbr. 36. toč. 1 +20%) sa PDV-om u iznosu od 150,00 eura,

27. Tužiteljima je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 331,81 eura/ 2.500,00 kuna, te trošak pristojbe na presudu u iznosu od 374,85 eura.

28. Obzirom da sud tužiteljima priznaje 60% ukupnih troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku i troškova sudskih pristojbi, tužiteljima su ukupno priznati parnični troškovi u iznosu od 11.313,99 eura (60% od 18.856,66 eura). Navedene troškove sud je podijelio na 1/3 dijela, te je svakom od tužitelja dosudio parnični trošak u iznosu od 3.771,33 eura.

29. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Karlovcu, 19. veljače 2025.

Sudac

Miroslav Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba na Županijski sud u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno.

Dostavljeno

1. Damir Karajić odvjetnik u Karlovcu

2. Franjo-Krešimir Šenjug odvjetniku u Zagrebu