Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-2361/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog HT, zbog prekršaja iz članka 119. stavka 1. točke 4. Zakonu o carinskoj službi (»Narodne novine«, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19.), rješavajući o žalbi okrivljenog HT, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split, Vijeća za prekršaje, P-223/2021, KLASA: 413-01/21-26/1292, URBROJ: 513-02-8002/73-24-14 od 31. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenog HT, ukida se pobijano rješenje o prekršaju i predmet vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak, na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljeni HT proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 119. stavka 1. točke 4. Zakonu o carinskoj službi, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja o prekršaju te mu je na temelju istog zakonskog propisa izrečena novčana kazna u iznosu od 300,00 eura.
2. Istim rješenjem o prekršaju okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura.
3. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenik je podnio žalbu u kojoj ne navodi žalbene osnove, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da istu podnosi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnome kako odgovorno tvrdi da nije počinio predmetni prekršaj jer uistinu nije bilo nikakvog razloga da izbjegne vaganje osobnog vozila u slobodnu zonu, te da dnevno tim ulazom prođe nekoliko puta jer mu je to opis posla budući je zaposlen kao kontrolor naftnih derivata firme u sklopu trgovačkog društva Luka Ploče d.d. Ostaje pri svojim navodima da mu je carinski službenik JT napisao carinski prekršaj na nagovor njegovog nadređenog GT s kojim od prije ima narušene međuljudske odnose osobne naravi. Naravno da će kolega svjedočiti za kolegu, a jedini dokaz koji je predložio je pregled snimke video nadzora inkriminiranog događaja u inkriminirano vrijeme iz kojeg se vidi da se zaustavio pri ulazu u Slobodnu zonu te će se vidjeti da je troje ljudi bilo u carinskoj kabini, a uz malo sreće vidjet će se i da mu je dotični JT mahnuo rukom da može proći
4. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba je osnovana.
6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u nastavku: ovaj Sud) utvrdio je da činjenično stanje u postupku koji je prethodio donošenju pobijane odluke nije u potpunosti utvrđeno, na što osnovano ukazuje žalitelj.
7. Iz stanja prvostupanjskog spisa razvidno je da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak na glavnoj raspravi održanoj 25. siječnja 2024. ispitalo okrivljenog RT, koji je izjavio kako u cijelosti ostaje pri svojoj obrani koju je iznio tijekom postupka, a iz čije obrane proizlazi da poriče prekršaj koji mu je stavljen na teret. Nadalje, na istoj glavnoj raspravi proveden je dokazni postupak, tijekom kojeg je ispitan JT i pročitana dokumentacija spisa (službena zabilješka Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split, Carinskog ureda Ploče, RGP Ploče, KLASA: 471-01/21-16/1965, URBROJ: 513-02-8038/8-21-1 od 3. svibnja 2021. – dalje u tekstu: službena zabilješka).
8. Ovaj Sud ocjenjuje da u prvostupanjskom postupku nisu provedeni svi potrebni dokazi radi potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja jer je okrivljenik u obrani poricao odgovornost za prekršaj koji mu je stavljen na teret, te je upirao i na nezakonitost postupanja carinskih službenika, koje navode prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije provjerilo. Pri tom treba napomenuti da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u dokaznom postupku izvršilo uvid i pročitalo službenu zabilješku, a prema obrazloženju pobijanog rješenja o prekršaju proizlazi da se nije upuštalo u analizu njenog sadržaja i ocjenu iste, a važno je naglasiti i da je okrivljenik odbio potpisati ovu službenu zabilješku.
9. Obzirom na nespornu dužnost da na temelju izvedenih dokaza potpunu i točno utvrdi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrdi činjenice koje terete okrivljenika i činjenice koje mu idu u korist pa zatim po slobodnoj ocjeni dokaza obrazloži postojanje ili nepostojanje činjenica i takav zaključak valjano argumentira, to je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak bilo dužno provesti detaljniji i iscrpniji dokazni postupak kako bi utvrdilo sve relevantne činjenice konkretnog slučaja. Pritom je okolnosti predmetnog događaja koje proizlaze iz sadržaja obrane okrivljenika, u kojoj je ukazivao na postupanje carinskih službenika, trebalo razjasniti provođenjem svih raspoloživih dokaza, pa tako i ispitivanjem GT na okolnosti njegovog sudjelovanja u predmetnom carinskom nadzoru, nadalje, pribavljanjem snimke nadzornim kamera kako bi se utvrdile okolnosti inkriminiranog događaja na siguran način, a po potrebni provesti suočenje okrivljenika i ovog svjedoka. Dakle, sadržaj obrane okrivljenika i izvedenih dokaza trebalo je preispitati provođenjem drugih potrebnih i dostupnih dokaza, kako bi prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u konkretnom predmetu imalo dostatne dokaze koji u svojoj ukupnosti i povezanosti imaju potrebnu dokaznu snagu da bi se okrivljenika proglasilo krivima zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret.
10. Međutim, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije pozvalo na ispitivanje GT kako bi provjerilo navode okrivljenika i nije pribavilo snimku nadzorne kamere, već temelji odluku samo na iskazu svjedoka JT i na dokumentaciji na temelju koje je pokrenut prekršajni postupak, dakle, na službenoj zabilješci koju je okrivljenik odbio potpisati, te se u obrazloženju odluke o krivnji navodi izrijekom: „Nakon ovako provedenog dokaznog postupka smatra se dokazanim djelo prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret. Naime, iz iskaza saslušanog svjedoka – carinskog službenika JT, a koji je svjedočio temeljem neposrednog opažanja tijekom obavljanja službenih radnji proizlazi kako je inkriminirane prigode okrivljenik ostvario sva obilježja djela prekršaja za koji ga se teret. Stoga Vijeće za prekršaje nije prihvatilo obranu okrivljenika da nije počinio djelo prekršaja, cijeneći ovakvu obranu usmjerenu isključivo ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti.“
11. Kao posljedica ovako provedenog postupka, nedvojbeno proizlazi da je činjenično stanje tijekom prvostupanjskog postupka, u smislu članka 197. stavka 3. Prekršajnog zakona, za sada, nepotpuno utvrđeno jer prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije imalo dovoljno kvalitetnih dokaza (niti je pravilno cijenilo izvedene) koji bi imali potrebnu dokaznu snagu da bi se okrivljenika proglasilo krivim zbog prekršaja stavljenog mu na teret pa je tako preuranjeno zaključilo o njegovoj krivnji.
12. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, trebalo je prihvatiti osnovanom žalbu okrivljenika i ukinuti pobijanu rješenje o prekršaju te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak koje će u ponovljenom postupku ponovo pozvati okrivljenika da se očituje na okolnosti prekršaja činjenično opisanog u optužnom aktu, provesti sve potrebne i dostupne dokaze na koje je ukazano ovim rješenjem, radi pravilnog i potpunog činjeničnog utvrđenja, nakon čega će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, vodeći pritom računa i o žalbenim razlozima, donijeti novu, na zakonu osnovanu i u svemu valjano obrazloženu odluku.
13. Zbog izloženih razloga trebalo je riješiti kao u izreci.
U Zagrebu 19. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek, v.r.
Mladen Genc, v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Split, Vijeću za prekršaje u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.