Broj: Ppž-10679/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice OK, zbog prekršaja iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19, 42/20 i 85/22) i zbog prekršaja iz članka 46. stavka 3. cit. Zakona uz primjenu članka 293. stavka 1. istog Zakona, odlučujući o žalbi okrivljenice OK, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, od 3. rujna 2024., broj: poslovni broj Pp-2929/2021, na sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.,

p r e s u d i o j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenice OK i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenica OK je obvezana naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 (šezdeset eura) u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenica je proglašena krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji joj je izrečena novčana kazna u iznosu 390,00 eura, dok je za prekršaj iz članka 46. stavka 3. cit. Zakona uz primjenu članka 293. stavka 1. istog Zakona temeljem članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona optužba odbijena.

2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljenici je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.

3. Istom presudom okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 78,81 euro.

4. Protiv pobijane presude okrivljenica je pravodobno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o prekršajnim sankcijama.

5. U žalbi okrivljenica navodi da je točno da se je dana 4. kolovoza 2021. kretala lokacijom opisanom u izreci, ali poriče da bi napustila mjesto događaja. Osporava vjerodostojnost iskaza policijskog službenika SK koji da se je jedini odazvao na poziv suda te je, između ostalog iskazao da u predmetu nedostaje foto elaborat oštećenja njezinog vozila te tvrdi da su njezina oštećenja nastala puno prije samog događaja. Prvo saznanje o počinjenom „prekršaju“ da je imala kada ju je nazvao na mobitel policijski službenik, koji se predstavio prezimenom O te joj rekao da je zvala osoba iz Pirovca i prijavio da mu je oštećeno vozilo i da misli da je njezino vozilo sudjelovalo u prometnoj nezgodi. Sud da je poklonio vjeru iskazu oštećenog ČK, iako je prijavio da misli da je vozilo [registarska oznaka] oštetilo njegovo vozilo, dok u iskazu navodi da je vidio da je očešala njegovo vozilo, što odgovorno tvrdi da nije istina. Smatra da je izrečena zaštitna mjera u trajanju od 3 mjeseca prestroga budući nikada nije bila ni prekršajno ni kazneno osuđivana, što je vidljivo i iz dostavljene potvrde Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo i probaciju. Izrečenom mjerom da joj je onemogućen nesmetani odlazak na radno mjesto, u Pirovac, TD „Marina Pirovac“, a ima oko 50 km udaljenosti u oba smjera do mjesta rada.

5. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

6. Žalba nije osnovana.

7. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Nadalje, iz sadržaja žalbe proizlazi da se žaliteljica poziva na bitnu povredu iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, ali ju ne navodi, međutim suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka, nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, te je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenice, kao i razlozima na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, o visini izrečene kazne i zaštitne mjere, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, tako da nisu osnovani navodi žalbe okrivljenice da je počinjena bitna povreda postupka iz cit. odredbe.

9. Odluku o krivnji prvostupanjski sud temelji na detaljno provedenom postupku, iskazu policijskog službenika SK, te oštećenika ŠK, koje iskaze je ocijenio vjerodostojnim, i za to dao valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Navedeni iskazi su sukladni, kako međusobno tako i materijalnoj dokumentaciji u spisu, te provedenim dokazima ni na koji način nije dovedena u sumnju činjenica da je nastala materijalna šteta na vozilima koja se poklapaju, pa okolnost da u spisu nisu priložene fotografije nije od utjecaja na zakonitost pobijane odluke, kako to neosnovano ističe žaliteljica.

10. Osim toga, u spisu doista ne postoji niti jedan podatak koji bi upućivao na motiv zbog kojeg bi policijski službenik SK, neosnovano teretio okrivljenicu.

11. Naime, navedeni policijski službenik, kao ovlaštena službena osoba, je kritične zgode po prijavi vlasnika oštećenog vozila ČK došao u Zaton na mjesto prebivališta vlasnice vozila, koja nije bila na mjestu događaja te su on i kolega O koji je tada radio s njim nakon što su u Zatonu pronašli vozilo obavili očevid na istom te su utvrdili oštećenja na zadnjoj desnoj strani vozila, o čemu je podnio Izviješće o postupanju. Nadalje prema podacima Zapisnika o očevidu stoji da su na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je nesporno upravljala okrivljenica nađena oštećenja u predjelu zadnjih, desnih vrata u visini od 0,61 do 0.80 metara te u predjelu zadnjeg desnog blatobrana ukrasne lajsne zadnjeg dijela blatobrana, dok su na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] nađena oštećenja u predjelu prednjeg branika s lijeve bočne strane u vidu strugotine i brisotine crne boje, na visini od 0,60 do 0,80 metara, čime je evidentno da se oštećenja na vozilima preklapaju.

12. Potpuno je neosnovan navod žaliteljice da je sud neosnovano poklonio vjeru iskazu oštećenog ČK, iako je prijavio da misli da je vozilo [registarska oznaka] oštetilo njegovo vozilo, iz razloga što je oštećenik izričito iskazao da je vidio kako je Mercedes zadnjom desnom bočnom stranom branika ili blatobrana zakačio u prednju lijevu bočnu stranu njegovog vozila te da se čuo glasan prasak struganja, nakon čega je povikao vozaču Mercedesa: „Stani, stani odmah“, a Mercedes je stao na djelić sekunde i potom nastavio kretanje i udaljio se, a on je vidio i zapamtio reg. oznaku tog vozila te je pamti još i sada jer se lako pamti [registarska oznaka] nakon čega je pozvao policiju. Istaknuo je još da ga okrivljenica nikada nije kontaktirala.

13. Imajući u vidu sve navedeno nesporno je da je suprotno navodima žalbe nastala materijalna šteta, kao i da je okrivljenica nakon nesreće napustila mjesto događaja čime su se u ponašanju okrivljenice u potpunosti ostvarila sva bitna obilježja bića djela prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret, kako je to osnovano zaključio prvostupanjski sud dajući za to detaljne i valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i vijeće ovog suda.

14. Ispitujući potom odluku o kazni vijeće ovog suda je utvrdilo da izrečena kazna nije prestroga, s obzirom da je prvostupanjski sud istu izrekao u visini propisanog posebnog minimuma novčane kazne, a navodi žalbe, koji nisu ničim potkrijepljeni, ne ukazuju na postojanje takvih okolnosti koje bi mogle dovesti do ublažavanja izrečene novčane kazne te izrečenu kaznu i ovaj Sud smatra primjerenom svrsi kažnjavanja, te razmjernu težini počinjenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenice.

15. Dakle, s obzirom na izrečenu kaznu sukladno članku 36. stavku 1. i 2. Prekršajnog zakona prvostupanjski sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude primjerena i dostatna kako svim okolnostima konkretnog slučaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

16. Razmotrivši odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je pobijanom presudom osnovano i zakonito okrivljenici izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 3 mjeseca, čija primjena je nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenice, kao i na sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

17. Dakle, budući je okrivljenica proglašena krivom zbog prekršaja iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa, takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenica upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa.

18. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenice, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenice, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 60,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenice.

19. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje žalbe okrivljenice, pa je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 19. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Marcela Soljačić-Prester v.r.

Nediljko Boban, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.