Broj: Ppž-9016/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. DL i dr., zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbama okr. ĐL, okr. GL i okr. JL, podnesenim protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 29. kolovoza 2024., broj: Pp-777/2024-12, u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.,

r i j e š i o j e

Prihvaćanjem žalbi okr. ĐL, okr. GL i okr. JL, a u povodu tih žalbi po službenoj dužnosti i u odnosu na okr. DL, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 29. kolovoza 2024., broj: Pp-777/2024-12, u ponovljenom postupku proglašeni su krivim okr. DL, okr. GL, okr. ĐL i okr. JL da su, na način činjenično opisan u izreci presude počinili prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je okr. DL i okr. GL izrečena novčana kazna 75,32 eura, svakom, a okr. ĐL i okr. JL novčana kazna 60,00 eura, svakom, koje kazne su dužni platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

1.1. Istom presudom okrivljenici su obvezani naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka 19,91 eura, svaki okrivljenik.

2. Protiv te presude okr. ĐL osobno je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se oslobodi optužbe, odnosno da se presuda ukine i dostavi predmet na ponovno suđenje.

2.1. Okr. GL i okr. JL osobno su podnijeli žalbe zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i dostavi predmet na ponovno suđenje pred drugim sucem.

3. Žalbe su osnovane.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija i to iz osnova i razloga koje žalitelji navode u žalbama i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da osnovano pobijaju prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog čega je pobijanu presudu trebalo ukinuti.

5. Prvenstveno, treba navesti, budući da je u povodu žalbi okrivljenika utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na okr. DL, koji nije podnio žalbu, to je primjenom načela blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis) na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, kao da takva žalba postoji, pobijana presuda ukinuta u cjelini, i u odnosu na okr. DL.

6. Osnovano okr. ĐL u žalbi ističe da iz cijelog provedenog postupka nije uopće utvrđeno da li se radi o javnom mjestu, odnosno tko je to mogao čuti od građana, a sve se desilo na privatnoj parceli.

6.1. U odnosu na javnost mjesta prvostupanjski sud u obrazloženju presude navodi:“ Svjedok policijski službenik ŽL …….potvrdio je da se sve dogodilo na mjestu dostupnom pogledu i čujnosti drugih osoba. Tome u prilog govore i iskazi svjedoka CL i AL, koji su kao susjedi iskazivali da su čuli viku, galamu i psovke te vidjeli što se događalo između njih.“

7. U ovom prekršajnom predmetu rješenjem ovog drugostupanjskog suda od 19. ožujka 2024. broj Ppž-5479/2022 prihvaćanjem žalbe okr. ĐL u cijelosti je ukinuta odluka prvostupanjskog suda od 10. ožujka 2022., broj 30. Pp-1592/2021-12 te je u odnosu na javnost mjesta dana slijedeća uputa prvostupanjskom sudu:“ Međutim, sud u postupku nije utvrđivao javnost mjesta, pa je ostalo nejasno da li mjesto izvršenja „služni put“ samo po sebi po svom položaju predstavlja neograničeno javno mjesto, kod kojeg nije potrebno utvrđivati da li je zaista bilo prisutnih građana, već je dovoljna objektivna mogućnost da oni budu prisutni, koja se kod takvih mjesta podrazumijeva, ili se radi o fiktivnom javnom mjestu koje samo po sebi nije po namjeni javno mjesto, ali pod određenim okolnostima može imati takav značaj, ukoliko je dostupno vidiku sa neograničenog javnog mjesta, ako su se inkriminirani postupci mogli čuti i vidjeti sa neograničenog javnog mjesta.“

8. Iz gore citiranog obrazloženja prvostupanjskog suda u odnosu na javnost mjesta razvidno je da prvostupanjski sud u ponovnom postupku nije postupio po uputi prvostupanjskog suda i utvrđivao javnost mjesta. Naime, činjenica koju navodi policijski službenik „da se sve dogodilo na mjestu dostupnom pogledu i čujnosti drugih osoba“ i iskazi svjedoka da su „čuli viku, galamu i psovke te vidjeli što se događalo između njih“ nisu dostatni da bi sud došao do zaključka da djelo okrivljenika ima element javnosti. Ponavlja se, sud nije utvrdio da li je „služni put“ kao mjesto počinjenja djela neograničeno javno mjesto, kod kojeg nije potrebno utvrđivati da li je zaista bilo prisutnih građana, već je dovoljna objektivna mogućnost da oni budu prisutni ili fiktivno javno mjesto, koje samo po sebi nije po namjeni javno mjesto, ali pod određenim okolnostima može imati takav značaj.

9. U vezi počinjenja djela na fiktivnom javnom mjestu, na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske sigurnosti održane 12. listopada 2022., a zbog ujednačavanja sudske prakse, zaključeno je da, ukoliko je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, a bez te okolnosti u činjeničnom opisu, djelo nije prekršaj. Ovo stoga što je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja te iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

10. Stoga će, prvostupanjski sud, ukoliko utvrdi da se događaj zbio na služnom putu, koji nije neograničeno javno mjesto, već fiktivno javno mjesto, a posljedica je nastupila na javnom mjestu, to navesti u izreci možebitno osuđujuće presude, čime neće, prilagođavajući izreku utvrđenom činjeničnom stanju u dokaznom postupku, prekoračiti optužbu.

11. Nadalje, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je sud odluku o krivnji okrivljenika za prekršaj prema optuženju temeljio na iskazima svjedoka ĆL i HL, koji su potvrdili da su svi okrivljenici počinili djelo prekršaja za koje ih se tereti, a bili su očevici predmetnog događaja. Sud utvrđuje da iz njihovih iskaza nepobitno proizlazi da su svi okrivljenici sudjelovali u međusobnoj svađi i naguravanju na način kako je to opisano u optužnom prijedlogu.

12. Međutim, iz iskaza navedenih svjedoka ne proizlazi da su okrivljenici počinili prekršaj prema optuženju. Prvenstveno, svjedoci su ostali kod iskaza danih u prijašnjem postupku te su čitani iskazi (pogrešno se navodi za svjedoka ĆL da je čitana obrana) koje su svjedoci dali na glavnoj raspravi 10. ožujka 2022. Svjedok ĆL dodao je da je vidio kada je okr. ĐL napao okr. DL na način da ga je odgurivao i odgurnuo ga je u vinograd. Nije se sjećao točno riječi, ali bilo je vike i galame, a nije vidio da bi okr. JL napao okr. DL i nije se više dobro sjećao svih okolnosti. Svjedokinja HL u cijelosti je ostala kod svog ranijeg iskaza i nije željela odgovarati na pitanja.

13. U iskazu 10. ožujka 2022. svjedok ĆL je u odnosu na postupanje okrivljenika u bitnom naveo da je vidio kada je ĐL odgurnuo okr. DL i gurao ga prema vinogradu, okr. GL je krenuo za njima, bilo je međusobnog psovanja, ne zna tko je koga psovao. Nije vidio da bi okr. DL u ruci držao kabel, nije vidio kada je okr. JL naguravao okr. DL. Svjedokinja HL iz svoje kuće je čula svađu u kojoj su sudjelovali svi okrivljenici, svi su međusobno psovali jedan drugoga, nije mogla zaključiti tko je što kome govorio. Okr. GL i njegov otac okr. JL nasrnuli su na okr. DL i on je tada pao u vinograd. Okr. DL je bio isprovociran i umoran zbog radova pa je traktorom pogurao auto JL.

13.1. Svjedok ĆL naveo je da je „bilo je vike i galame“, međutim nije kazivao o tome tko je vikao i galamio, a svjedoci u ostalom dijelu svojih iskaza ne navode da su okrivljenici vikali i galamili, kako im se to optužbom stavlja na teret, već da su se svađali, međusobno su psovali jedan drugoga, ne znaju tko je kome što govorio te navode da su okrivljenici jedan drugom „rekli“, „govorili“ „izjavili“.

14. Imajući u vidu radnje počinjenja koje se okrivljenicima stavljaju na teret, prvostupanjski sud iz ovakvih iskaza svjedoka nije mogao utvrditi da su okrivljenici počinili prekršaj prema optuženju, odnosno da je okr. DL vikao i galamio na okr. GL, vikao i galamio na okr. ĐL i fizički ga napao na način da ga je kabelom više puta udario po nadlaktici lijeve ruke i vikao i galamio na KL te joj pljunuo u lice. Nadalje, iskazima svjedoka nije dokazano da bi okr. GL vikao i galamio na okr. DL te ga objema rukama odgurnuo uslijed čega je DL pao na tlo, za njim GL te se otkotrljali u vinograd, nije dokazano da bi okr. ĐL vikao i galamio na okr. DL , da su se međusobno naguravali rukama pri čemu su pali na tlo , hrvali se i otkotrljali u vinograd, niti je dokazano da je okr. JL vikao i galamio na okr. DL, primio ga za majcu, odgurnuo i pritisnuo na kotač traktora te ga udario šakom u desnu stranu lica.

15. Slijedom navedenog, u pravu su žalitelji da je činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno.

16. Iz navedenih razloga, trebalo je prvostupanjsku pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će, uvažavajući razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbi žalitelja, ponovno izvesti do sada izvedene dokaze (osim nezakonitih), detaljno ispitati sudionike i svjedoke događaja na sve okolnosti vezane uz radnje počinjenja i mjesto počinjenja djela, provesti i druge dostupne dokaze i nakon toga ocjenom svih u tom postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj vezi, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku. Ukoliko sud u ponovnom postupku ne dokaže sve navode optužbe, iz činjeničnog opisa možebitne okrivljujuće presude ispustit će nedokazani dio činjeničnog opisa optužnog prijedloga.

17. Razlozi ove ukidbene odluke nisu takve prirode da bi opravdali ponovno suđenje pred drugim raspravnim sucem, kako to u žalbama sugeriraju okr. GL i okr. JL.

18. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 19. ožujka 2024.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 8 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.