REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9936/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja: Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Ivanke Mašić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše, kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog IA i dr. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.) odlučujući o žalbi okrivljenih IA, ĐA i PA podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru od 27. kolovoza 2024., broj: Pp-1512/2023-21, na sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okrivljenih IA, okrivljene ĐA i PA, ukida se pobijana presuda u cijelosti i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni i to: IA novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ĐA i RA ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 249,00 eura zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira svaka, a PA i TA novčanom kaznom u iznosu od 49,92 eura svaka zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pobliže opisanih u izreci pobijane presude, a ako u roku određenom pobijanom presudom plate dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenima u cjelini (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 19,91 eura svaki.

2. Protiv te presude okrivljeni IA, ĐA i PA su pravodobno podnijeli žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni. Žalitelji navode da je puno toga u presudi nejasno, zašto bi oni zvali policiju, a ne gospođa TA da se osjećala žrtvom nasilja, ovakvom presudom dobili su ožiljak za cijeli život kao obiteljski nasilnici zbog nečijih laži te napominju da se ne osjećaju krivima.

Žalitelji predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

Odredbom članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da će se pri ispitivanju svjedoka u dokaznom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, osim ako ovim Zakonom nije što drugačije određeno.

Prema članku 285. stavku 1. točke 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11.-pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. i 80/22.) oslobođeni su obveze svjedočenja srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zaključno i prema stavku 3. istog članka Zakona dužnost suda je te osobe prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku upozoriti da ne moraju svjedočiti te će ih upozoriti da će njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku moći koristiti kao dokaz, a ta upozorenja i odgovori unose se u zapisnik.

Nadalje, prema članku 300. stavku 1. točke 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku propisano je da se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedočiti (članak 280. ZKP-a), a nije na to upozorena ili se izričito odrekla tog prava, a odredbom stavka 1. točke 3. istog članka Zakona ako upozorenje iz članka 285. stavka 3. Zakona i odricanje nije ubilježeno u zapisnik.

U konkretnom slučaju, iskaz svjedoka MA, šogora okrivljenih IA i ĐA i svjedokinje FA, sestre okrivljenih IA i RA i tetke okrivljene TA nisu se mogli koristiti kao dokaz u ovom predmetu, jer svjedoci nisu upozoreni na navedeni zakonom propisani način pa je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona.

5. U vezi s tim ni činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, kako to osnovano prigovaraju žalitelji.

6. Zbog navedenog, trebalo je na temelju članka 206. Prekršajnog zakona ukinuti prvostupanjsku presudu u cijelosti, odnosno i u odnosu na okrivljenu RA i TA koje u ovom predmetu nisu podnijele žalbu (članak 202. stavak 6. Prekršajnog zakona), s tim da će prvostupanjski sud u ponovnom postupku otkloniti nedostatke na koje mu je ovaj Sud ukazao ovim rješenjem te nakon provedenog dokaznog postupka i ocjenom u postupku svih provedenih dokaza i pravnorelevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

Zbog izloženih razloga odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 19. veljače 2025.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Mladen Budiša, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 6 primjeraka: za spis, žalitelje i tužitelja.