Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-82/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja mlt. MU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po zakonskom zastupniku VU, oba zastupana po punomoćnici Sanji Rman, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika 24 sata d.o.o., Oreškovićeva ulica 6H/1, Zagreb, OIB: 78093047651, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Ladanu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-161/2023 od 21. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 19. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se pobijana prvostupanjska odluka i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja odbio je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku 24 sata d.o.o., Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb, Hrvatska, OIB: 78093047651, da isplati tužitelju MU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po zakonskom zastupniku VU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade nematerijalne štete iznos od 3.000,00 EUR (tritisuće eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom određenoj po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, a koja na iznos naknade štete teče od podnošenja tužbe pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku 24 sata d.o.o., Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb, Hrvatska, OIB: 78093047651, da naknadi tužitelju MU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po zakonskom zastupniku VU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom određenoj po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, a koja na iznos parničnog troška teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana."

2. Ujedno je obvezao tužitelja da naknadi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 Eur, s pripadajućom kamatom kako je navedeno u prvostupanjskoj odluci.

3. Žali se tužitelj i pobija prvostupanjsku presudu zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba nije osnovana.

6. Predmet ovog postupka je naknada štete s naslova povrede prava osobnosti – članak 19. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) i članka 21. Zakona o medijima („Narodne novine“, broj 163/03, 59/04, 84/11 i 81/13 – dalje u tekstu: ZM).

7. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio:

- da je tuženik na Internet portalu 24 sata.hr objavio članak "Foto Huljičev novi biznis": "Sada ima vlastitu liniju likera i rakija" s fotografijom,

- da je tuženik otklonio spornu fotografiju nakon što je zakonski zastupnik tužitelja podnio zahtjev za ispriku jer u pozadini fotografije vidi se lice mlt. tužitelja,

- da je fotografija snimljena na događaju na javnoj površini koji se odvijao u večernjim satima kojim se promoviraju alkoholna pića na kojem je bilo puno javnih osoba, novinara i fotografa,

- da se fotografijom i tekstom ispod fotografije prenosi informacija o druženju

ĐU i JU,

- da su tužitelj i druge osobe u pozadini fotografije slučajno našle u kadru novinara bez namjere novinara da ih snimi,

- da su te osobe slabo raspoznatljive pa tako i lik tužitelja,

- da je maloljetni tužitelj zajedno sa svojim ocem i majkom bio sudionik tog događaja na koji je došao u pratnji zakonskog zastupnika tužitelja koji je pozvan od organizatora.

8. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja jer nije otkriven identitet mlt. djeteta, te nisu ispunjene pretpostavke glede odgovornosti tuženika iz članka 21. ZM-a.

9. Sa zaključkom suda prvog stupnja nije suglasan žalbeni sud i to iz sljedećeg razloga:

10. Naime, žalba tužitelja ukazuje na ugroženost dobrobiti djeteta jer niti jedna objava mlt. djeteta koja otkriva njegov identitet ne može biti na dobrobit djeteta, a u interesu javnosti.

11. Prema odredbi članka 127. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje u tekstu: ObZ), roditelji su dužni i odgovorni štititi prava i dobrobit djeteta.

12. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu. Tako i Opća deklaracija o ljudskim pravima – članak 12., ukazuje na pravo svakog, pa i djeteta na poštivanje privatnosti.

13. Članak 16. stavak 1. ZM-a propisuje da su mediji dužni poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana, a osobito djece, mladeži i obitelji bez obzira na spol i spolno opredjeljenje. Zabranjuje se objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time ugrožava dobrobit djeteta.

14. Članak 21. stavak 1. ZM-a propisuje da nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, izuzev u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

15. Članak 21. stavak 4. točka 4. ZM-a propisuje da nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena fotografija oštećenika snimljena na javnome mjestu ili je fotografija oštećenika snimljena uz njegovo znanje i pristanak radi objavljivanja, a oštećenik nije zabranio objavljivanje, odnosno ograničio pravo autora fotografije na iskorištavanje djela.

16. Članak 35. Ustava Republike Hrvatske propisuje da se svakomu jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.

17. Članak 16. Konvencije o pravima djeteta propisuje da niti jedno dijete ne smije biti izloženo proizvoljnom ili nezakonitom miješanju u njegovu privatnost, obitelj, dom ili prepisku, niti nezakonitim napadima na njegovu čast i ugled.

18. Prema Kodeksu časti hrvatskog novinarstva (članak 19. i 20.) novinar ne smije fotografirati dijete (do 14 godina), bez njegovog pristanka, odnosno pristanka roditelja, jer ako i postoji pristanak nedopustiva je fotografija kojom se može ugroziti dobrobit djeteta kojom se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta.

19. Fotografiranje na javnom mjestu u svezi javnog događaja, za koje se smatra da je od javnog interesa, prema Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka ("Narodne novine" broj 42/18) je dopušteno, ako je javnost informirana o snimanju i fotografiranju. Prema stanju u spisu i navodima tužitelja proizlazi suprotno, jer proizlazi da roditelj, zakonski zastupnik mlt. tužitelja nije dao suglasnost. Navodi svjedoka ĆU – bivše djelatnice tuženika i svjedokinje RUČ – fotografkinje – djelatnice Pixella da nisu bile upoznate o zabrani roditelja glede snimanja, te da nisu znale čije je dijete s obzirom da je isključiva namjera bila promocija pića kojeg je organizirao NU te fotografiranje istoga sa OU – zetom, dovodi u sumnju zaključak suda prvog stupnja s obzirom na naprijed navedeno.

20. Prema stavu Ustavnog suda RH mediji prilikom objave informacije bez obzira na važnost informacije za javnost dužni su paziti na privatnost i duševni mir djeteta (U-III-2845/2011).

21. Iako nije navedeno ime mlt. tužitelja, može se u okolnostima slučaja i posredno otkriti identitet djeteta, jer prema stanju u spisu ipak je određeni broj ljudi znao da se radi o mlt. djetetu VU.

22. Upravo mediji kod objavljivanja fotografije mlt. djece moraju zatamniti lice djeteta kako se ne bi moglo ni posredno ni neposredno utvrditi identitet djeteta.

23. Treba se štititi dobrobit djetet, kako je naprijed navedeno, jer je ista nadređena javnom interesu.

24. S obzirom na žalbene navode tužitelja koje dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja, a zbog pogrešnog pravnog pristupa suda prvog stupnja, valjalo je stoga zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja odlučiti kao u izreci – članak 370. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23).

24. U nastavku dokaznog postupka sud prvog stupnja će na nepobitan način razjasniti osnovanost ili ne tužbenog zahtjev glede informiranosti javnosti o snimanju i fotografiranju te shodno tome donijeti odluku o meritumu spora i o troškovima postupka u cijelosti.

U Splitu, 19. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić