Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale Comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje-Buie

Buie, Via dell’ Istria 1

Poslovni broj R1-204/2024-15

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie po sutkinji: Margareta Vivoda, u izvanparničnom predmetu predlagatelja: ĐK iz [adresa], Ont. Craig Carrier Caurt L5W-116 Mississauga, OIB [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dejan Jakac i Marina Mraković, iz Buzeta i protustranke:

Republika Hrvatska, OIB 52634238587zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, radi uređenja međa, 19. veljače 2025. godine

r i j e š i o  j e

I/ Uređuje se međa između k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prema posljednjem mirnom posjedu na način da međa, sa južne strane ide od točke A do točke B, točke C, točke D i točke E, s istočne strane od toče E do F, sa sjeverne strane od točke F do točke G i točke H, i sa zapadne strane od točke H do točke I, te do početne točke A.

III/ Sastavni dio ovog rješenja je skica lica mjesta uređenja međa mjerničnog vještaka Nebojše Guzijana od 29. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je vlasnik i posjednik nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišno knjižni odjel u Buzetu označene kao: k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina]. Protustranka je vlasnik nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu,Zemljišno knjižni odjel u Buzetu označene kao: k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina]. Nekretnina 2096/1je u katastru upisana kao cijela nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica]. Sukladno kopiji katastarskog plana nekretnina k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR predstavlja samo kuću dok je k. č. br. [katastarska čestica] svo zemljište oko te nekretnine. Navedeno nije točno prikazano jer dio k. č. br. [katastarska čestica] je oduvijek bio u posjedu predlagateljeve obitelji, a dio koriste i treće osobe dok ispred nekretnine predlagatelja prolazi cesta koja također nije točno prikazana na kopiji plana. Slijedom navedenog postoji nesklad između stanja na katastru i stanja u naravi (kako se nekretnina koriste.) Nekretnina koju predlagatelj drži u posjedu i kojom se smatra vlasnikom čini u naravi kuću sa okućnicom koju predlagatelj koristi prema svojim potrebama. Uz kuću predlagatelja nalazi se mali objekt – hlev u kojem su nekad imali životinje, a kasnije su se u njemu skladištila drva sve dok je majka predlagatelja tamo živjela. Danas služi kao skladište gdje se drži alat i slično. Zemljište je na tom dijelu ograđeno ogradom koja je ranije bila suhozid, a zadnjih 30 godina je zbog urušavanja na tom dijelu napravljen zidani zidić. Ulaz u to ograđeno dvorište koje se nalazi na nekretnini protustranke ima vrata (portun) koja su ranije bila drvena, a sada su željezna. Dvorište se na isti način koristi kako je ograđeno sa tim vratima od kada stranka pamti, a isti ima preko 70 godina. Ranije je taj dio koristio djed predlagatelja ČK koji je umro 1941. godine, kasnije baka koja je umrla 1953. godine. Roditelji tužitelja također su živjeli u toj nekretnini i koristili dvorište na opisani način. Otac predlagatelja Đ umro je 1991. godine dok je majka Č živjela tamo sve do 2013. godine. Predlagatelj u [adresa] dolazi svako ljeto te na isti način koristi.

Predlagatelj je oduvijek držao da je međa nekretnine predlagatelja i protustranke u ravnini zid sa jedne strane te da je njegov dio i dvorište sa druge strane kuće, odnosno da njegova nekretnina ima i kuću i okućnicu odnosno da se cijeli ranije opisani dio nalazi na nekretnini predlagatelja. Predlagatelj da će na licu mjesta pokazati što sve drži u posjedu te kako bi htio urediti među. Isti je tek nedavno kada je tražio kopiju katastarskog plana saznao da je on vlasnik samo kuće, a ne i ostalog dijela okućnice, hleva. Zbog navedenog stanje u naravi ne odgovara stanju u katastarskim planovima te se postupak međa ne može urediti prema katastarskom nacrtu. Predlagatelj predlaže da se ista uredi prema posljednjem mirnom posjedu nekretnina (koji obuhvaća ranije opisani dio).

Predlagatelj predlaže da sud nakon provedenog postupka uredi među između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], s jedne strane, te k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] (u katastru označena kao 2096 za k. o. [katastarska općina]), s druge strane, a sve sukladno članku 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

2. Protustranka ističe da Predlagatelj u prijedlogu predlaže da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu koji obuhvaća od predlagatelja opisani dio – dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji koristi predlagatelj, a prethodno njegovi prednici. Protustranka ističe kako se protivi prijedlogu predlagatelja a budući da iz dostavljene i prikupljene dokumentacije proizlazi da predlagatelj ne traži uređenje međe već ozakonjenje uzurpacije zemljišta. Naime, nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina] je po kulturi u zemljišnoj knjizi označena kao stambena kuća dok je u katastru nekretnina označena kao kuća površine 88 m2. Slijedom navedenog, nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina] predstavlja isključivo objekt-kuću, a ne i dvorište. Protustranka je mišljenja da se na ovakav način zaobilaze instituti koji se dokazuju u parničnim postupcima – utvrđenje prava vlasništva dosjelošću (ako za to postoje pretpostavke) ili neki drugi postupci te se na jednostavan način uzurpacija zemljišta ozakonjuje jer, nakon uređenja međa, pretpostavlja se da pravo vlasništva seže do granica koje su međom obuhvaćene, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati vlasničkom tužbom. Tada bi protustranka trebala podići tužbu i dokazivati svoje pravo vlasništva umjesto da to učini predlagatelj podizanjem tužbe, a ne pokretanjem postupka uređenja međe. Slijedom navedenog, protustranka je mišljenja da bi prijedlog predlagatelja za uređenje međe, sukladno odredbi članka 3. st. 3. Zakona o parničnom postupku (koji se zakon supsidijarno primjenjuje temeljem čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku, „Narodne novine“ broj: 59/23), valjalo odbiti.

3. U nastavku protustranka ističe da dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi čini cestu (javnu ili nerazvrstanu) pa ukoliko predlagatelj traži da se međa uredi prema predmetnoj cesti ističe se da je u postupak potrebno uključiti i jedinicu lokalne samouprave ukoliko se radi o nerazvrstanoj cesti, odnosno Županijsku upravu za ceste ukoliko se radi o lokalnoj ili županijskoj cesti, a koji raspolažu tehničkom dokumentacijom u svezi predmetne prometnice. Napominje se da javnu cestu/nerazvrstanu cestu sukladno Zakonu o cestama ne čini samo kolnička konstrukcija već i zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste, građevine za odvodnju ceste i pročišćavanje otpadnih voda, prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste, građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša i dr. (čl. 4. i čl. 100. Zakona o cestama). Nadalje, a budući da dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini javno dobro, ukoliko predlagatelj traži da se međa uredi prema cesti ističe se da se međa u odnosu na predmetnu nekretninu – cestu ne može urediti, pa stoga prijedlog valja odbaciti. Naime, cesta kao javno dobro u općoj uporabi predstavlja stvar izvan prometa pa stoga među između predmetnih susjednih nekretnina nije moguće urediti jer se na cesti (javnoj ili nerazvrstanoj), kao javnom dobru u općoj uporabi ne može steći posjed, a niti se na javnom dobru u općoj uporabi mogu stjecati stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Izneseno stajalište zauzela je i sudska praksa, pa tako i Vrhovni sud u svojoj odluci (rješenju) broj Gzz-22/1992-2 od 07. srpnja 1992. godine i Županijski sud u Varaždinu u odluci (rješenju) posl. br. Gž-851/09-2 od 12. listopada 2009. godine.

4. Iz zk izvadka utvrđeno je da je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak Republika Hrvatska, a vlasnik k. č. br. [katastarska čestica]/7gr stambena kuća predlagatelj, pa sud nije o ovome postupku obavještavao jedinicu lokalne samouprave, jer su vlasnici susjednih nekretnina stranke ovog postupka. Nadalje, opisanim uređenjem međa ni na koji način se ne ulazi u pojas ceste, zato jer je prema cesti granica već postojeći dugogodišnji zid, a što je vidljivo i na fotografijama u spisu.

5. Položaj predmetnih nekretnina prikazan je na kopiji katastarskog plana i ortofoto snimci.

6. Na licu mjesta predlagatelj je pokazao ono što on drži u posjedu, kuću i dio nekretnine uz kuću, te je obilaskom lica mjesta zajedno s mjerničnim vještakom, utvrđeno da predlagatelj posjeduje prema cesti dio nekretnine ispred kuće, uređeno dvorište, na kojem je dio popločen, a dio uređeni travnjak, pokazan je dio nekretnina koje predlagatelj koristi s bočne strane kuće, a sa stražnje strane kuće koristi dio nekretnina u naravi livada do prvih stabala. Vidljivi su ostaci suhozida, zida, te je utvrđeno da je pokazni dio po predlagatelju u potpunosti uređen i održavan.

7. Utvrđeno je da se međa ne može urediti prema stanju u katastru jer prema katastru k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR predstavlja samu kuću.

8. Utvrđeno je da nema sporazuma o uređenju međa.

9. Mjernični vještak Guzijan je iskazao je da obilaskom lica mjesta, i uspoređivanjem stanja u naravi s katastarskim planovima i ortofoto snimcima za k. o. [katastarska općina], identificirao je k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja stambenu kuću u [adresa] s kbr. 76, te spornu površinu na k. č. br. [katastarska čestica] odnosno u katastru 2096, a koja u naravi predstavlja dvorište, okućnicu kuće na 451/ZGR, a koja je s južne i zapadne strane omeđena betonskim i kamenim zidom, a sa sjeverne i istočne strane stablima između kojih se nalaze ostaci suhozida. Također se unutar tog ograđenog dvorišta nalazi manji gospodarski objekt koji nije ucrtan u katastarskom operetu.

10. Svjedok EK je iskazao da je u [adresa] rođen i danas od kada je u mirovini, zadnjih 20 godina redovito dolazi u [adresa]. Predlagatelja poznaje. Poznaje nekretninu koja je u ovom postupku. U ovoj kući živjeli su roditelji BK i on sam dok nije otišao. Uz kuću predlagatelj je uvijek koristio i ovaj dio nekretnine koji je pokazan po predlagatelju kao sastavni dio kuće. Tu ispred kuće je uvijek bilo dvorište, iza je bila livada, sa strane kuće su se slagala drva za zimu. Nitko se nije protivio da se tako koristi nekretnina, nikada nije bilo nikakvih problema. Prije je na cementiranom dijelu zida bio suhozid, I unutar suhozida je uvijek bilo dvorište. Današnja šupica je nekada bio svinjac. Portun je uvijek postojao samo je prije bio drven. ĐK i danas dolazi svake godine.

11. Svjedok KK, rođen 1952. u [adresa], je iskazao da cijeli život živi u [adresa]. Poznaje predlagatelja. Uvijek se predmetna kuća koristila zajedno s ovim dijelom koji je danas pokazan. Na dijelu na kojem je danas zid nekada je bio suhozid. Dvorište se koristilo za odlaganje drva. Sjeća se da je svinjac nekada bio na dijelu gdje je danas drvarnica. Nekad je pokojni otac predlagatelja na dijelu gdje je danas drvarnica imao pčele. Nitko se nije protivio da predlagatelj i njegovi stari koriste to dvorište onako kako je pokazano.

12. Iz fotografija u spisu utvrđen je položaj i izgled nekretnina kako je opisano po mjerničnom vještaku i svjedocima. Vidljiva je ograda s prednje strane kuće te ostaci suhozida sa stražnje i bočne strane kuće predlagatelja.

13. Mjernični vještak sačinio je skicu izmjere o uređenoj međi na terenu te je utvrđeno da sporna površina iznosi 331 m2.

14. Sud je uredio među između k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prema posljednjem mirnom posjedu na način da međa, sa južne strane ide od točke A do točke B, točke C, točke D i točke E, s istočne strane od toče E do F, sa sjeverne strane od točke F do točke G i točke H, i sa zapadne strane od točke H do točke I, te do početne točke A. Na licu mjesta dana 11.12.2024. godine su međne točke označene crvenim sprejem.

15. Prema odredbi čl. 103 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 32/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 148/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14:

(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

16. Kako je ranije navedeno, u postupku nije bilo sporazuma među strankama, a niti su stranke bile suglasne da se međa uredi prema katastarskom operatu. Stoga je sud donio odluku na način kao u izreci i to u odnosu na nekretnine koje su predmetom postupka, kako je to označeno i na skici, te vidljivo na licu mjesta, da je posjed predlagatelja jasno omeđen, s prednje strane ograđenim zidom i vratima portuna, suhozidom i ostacima suhozida sa stražnje i bočne strane. Na taj način predlagatelj posjeduje nekretninu od rođenja, a što je vidljivo i utvrđeno saslušanjem svjedoka i neposrednim uviđajem na licu mjesta, na nekretninama iz prijedloga. Kako nema podataka o nekim parnicama među strankama sud ocjenjuje da je na opisani način predlagatelj imao posljednji mirni posjed na nekretninama koje dijeli ograda, stabla i dijelovi suhozida, pa je tako sud i uredio među. Sud ocjenjuje da predlagatelj u ovom postupku nije proveo uzurpaciju zemljišta protustranke, zato jer je upravo i na stanju na terenu utvrđeno da predlagatelj doista ima predmetni dio nekretnine u samostalnom, vidljivom posjedu, radi se o vidljivim ostacima ranijeg suhozida, stablima, izgrađenom zidu sa portunom. Ukoliko protustranka smatra da joj je oduzeto vlasništvo ima pravo pokretanja parničnog postupka. Iz stanja spisa sud ne nalazi da bi predlagatelj u ovom izvanparničnom postupku utvrđivao vlasništvo. Da se i radi o javnom dobru to ne priječi stranke da urede među i u tom slučaju također postoji sudska nadležnost. Sud upućuje na odluku Županijskog suda u Velikoj Gorici, posl. br. GŽ-4060/2024 od 5. studenog 2024.

17. Prilikom uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu, ukoliko istu nije moguće obnoviti prema katastarskom nacrtu niti sporazumu, sud nije dužan utvrđivati da li su protustranke prilikom postavljanja ograde prešle katastarsku granicu međe, već je u smislu gore citiranog čl. 103. ZOV-a bio samo dužan utvrditi posljednji mirni posjed. 18. Sud je utvrdio da se granica između nekretnina proteže upravo na način kako je opisano po mjerničnom vještaku i označeno na skici, te je tim pravcem uredio među između stranaka, posebno jer je i saslušanjem svjedoka utvrđeno da je predlagatelj u posljednjem mirnom posjedu.

19. Stranke su ovlaštene temeljem čl. 103. st. 6. ZOV-a svoje vlasništvo spornog dijela dokazivati u parnici. Nadalje sud ističe da Protustranka nije bila na licu mjesta te je navela da će se detaljnije očitovati nakon dostave skice lica mjesta i zapisnika. Sud smatra da je bilo uvjeta za uređenje međa na dan kad je održan uviđaj, prema posljednjem mirnom posjedu, na način kako je već obrazloženo ranije. Upravo i radi činjenice da nezadovoljna stranka uvijek može svoje vlasništvo utvrđivati u parnici nije bilo potrebe čekati očitovanje protustranke na skicu i zapisnik jer je bilo uvjeta za uređenje međe onoga dana kada je sud bio na licu mjesta, a pisana odluka izrađena je kada je mjernički vještak dostavio skicu izmjere.

20. Sastavni dio ovog rješenja je skica lica mjesta uređenja međa mjerničnog vještaka Guzijan Nebojša od 29. siječnja 2025. godine su označene točke A-B-C-D-E-F-FG-H-I, str. 44 spisa.

21. Zbog svega iznijetog i obrazloženog temeljem odredbi ZV-a odlučeno je kao u izreci. I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

Buje-Buie, 19. veljače  2025.

Sutkinja

Margareta Vivoda

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja.

DNA:

1. Punomoćniku predlagatelja, uz rješenje o pristojbi.

2. Protustranka, ODO Pazin