Poslovni broj: Gž-2363/2024-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Marije Šimičić predsjednice vijeća, Sande Crljen Ivančić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Arijane Bolanče članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupane po punomoćnici Maji Buljan Gržetić odvjetnici u Rijeci, Ivana Zajca 20/II, protiv tuženice ĆB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice pok. KB zastupane po punomoćnici Jeleni Batarelo Peh odvjetnici u [adresa], radi vraćanja dara, odlučujući o žalbi tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-334/2020-21 od 7. veljače 2023., u sjednici održanoj 19. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-334/2020-21 od 7. veljače 2023. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice.

II. Djelomično se uvažava žalba tužiteljice pa se preinačuje točka II. izreke presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-334/2020-21 od 7. veljače 2023. koja sadrži odluku o trošku, na način da se nalaže tuženici da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 816,37 eura, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 7. veljače 2023. do 31. prosinca 2023., po stopi koje se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 1. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2024., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od petnaest dana, dok se za više zatražen iznos od 789,81 eura zahtjev za naknadom troška odbija.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da se u ostavinsku imovinu iza pok. HB (kćerke pok. Š) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vraća dar učinjen predniku tuženice KB, sinu ostaviteljice, po osnovi Ugovora o darovanju nekretnina od 16. listopada 2000. u pogledu dvosobnog stana broj 8, na prvom katu, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, nužnika, hodnika u ukupnoj površini od 55,19 m2, koji se nalazi u zgradi u [adresa], sagrađenoj na kat. čestici [katastarska čestica], broj [broj poduloška], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], radi namirenja nužnog nasljednog dijela tužiteljice u 1/4 dijela. (točka I. izreke).

1.1. Odlukom o troškovima postupka sadržanoj u presudi, određeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka (točka II. izreke).

2. Protiv te presude u cijelosti žali se tuženica pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP) predlažući da se ista preinači i tužbeni zahtjev odbije, uz nadoknadu parničnog troška, podredno da se ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Ujedno je zatražila i trošak žalbenog postupka.

2.1. Protiv odluke o trošku pod točkom II. izreke žali se tužiteljica predlažući da se ista preinači u skladu sa žalbenim navodima.

2.2. Tužiteljica je u odgovoru na žalbu osporila sve žalbene navode tuženice kao neosnovane te je predložila da se žalba kao takva odbije. Tužiteljica je zatražila trošak za sastavljanje odgovora na žalbu

2.3. Žalba tuženice nije osnovana.

2.4. Žalba tužiteljice protiv odluke o trošku je djelomično osnovana.

3. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

3.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tuženica jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude.

3.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog tuženice pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

4. U žalbenoj fazi ovog postupka preminuo je tuženik KB, a vođenje postupka preuzela je zakonska nasljednica ĆB, kćerka tuženika.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za vraćanjem dara u ostavinsku imovinu iza pravne prednice stranaka, pok. HB učinjenog predniku tuženice, sada pok. KB, sinu ostaviteljice, po osnovi Ugovora o darovanju nekretnina od 16. listopada 2000. u pogledu dvosobnog stana broj 8, na prvom katu, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, nužnika, hodnika u ukupnoj površini od 55,19 m2, koji se nalazi u zgradi u [adresa], sagrađenoj na kat. čestici [katastarska čestica], broj [broj poduloška], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], radi namirenja nužnog nasljednog dijela tužiteljice u 1/4 dijela.

5.1. Sporno je između stranaka je li o zahtjevu tužiteljice već donesena pravomoćna sudska odluka, odnosno radi li se o presuđenoj stvari i je li zahtjev tužiteljice u zastari.

6. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskoga suda u bitnome proizlazi sljedeće:

- da su tužiteljica ŠB i prednik tuženice KB nasljednici iza pok. HB, njihove majke, koja je preminula **.**.2008. te da je ostavinski postupak, koji je pod poslovnim brojem: O-840/08, UPP-OS Rijeka-77/08-2 pokrenut kod javnog bilježnika Vere Lovrović Lečić, vraćen Općinskom sudu u Rijeci radi postojanja spora u svezi ostavinske imovine i utvrđivanja nasljednog prava,

- da je pravna prednica stranaka još za života Ugovorom o darovanju nekretnina od 16. listopada 2000. darovala svome sinu, predniku tuženice i bratu tužiteljice, KB dvosobni stan broj 8, na prvom katu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, nužnika, hodnika u ukupnoj površini od 55,19 m2, koji se nalazi u zgradi u [adresa], sagrađene na kat. čestici [katastarska čestica], broj [broj poduloška], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da iz izjave prednika tuženice KB, dane za potrebe ostavinskog postupka pod poslovnim brojem: O-840/08, UPP-OS Rijeka-77/08-2, proizlazi da se prednik tuženice protivi utvrđivanju ostavinske imovine,

- da je iz preslike raspravnog zapisnika od 16. srpnja 2008. u istom ostavinskom postupku razvidno da osim predmetnog stana kojim je ostaviteljica raspolagala za života darovnim ugovorom, nije bilo druge ostavinske imovine, te da je tužiteljica tražila da se isti uvrsti u ostavinsku imovinu, navodeći kako je predmetnim darovanjem povrijeđeno njezino pravo na nužni dio,

- da je rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O-840/08 od 20. travnja 2009. ostavinski postupak iza pok. HB prekinut radi spora oko sastava ostavine, te da je nasljednik KB, prednik tuženice, upućen u parnicu da u roku od 30 dana po pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnicu protiv zakonske nasljednice ŠB, ovdje tužiteljice, radi utvrđivanja opsega ostavinske imovine vezano za visinu nužnog dijela koji potražuje ŠB,

- da je tužiteljica pokrenula parnični postupak pred Općinskim sudom u Rijeci koji se vodio pod poslovnim brojem: P-251/2009, (a kasnije P-6576/2015) radi vraćanja predmetnog dara u vlasništvo tužiteljici, te da je u tom postupku prednik tuženice ustao protutužbenim zahtjevom za utvrđenje tužiteljičine nedostojnosti za nasljeđivanje, kao i sa zahtjevom za utvrđenje da 1/4 dijela predmetnog stana ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. HB,

- da je presudom Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž-2138/2018-2 od 6. ožujka 2019. pravomoćno odlučeno o zahtjevima stranaka zbog kojih su iz ostavinskog postupka upućeni u parnicu i to sadržajno na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice ŠB kojim je traženo da se naloži tuženiku da tužiteljici vrati dar primljen po osnovi darovnog ugovora zaključenog između sada pok. HB i prednika tuženice 16. listopada 2000. u omjeru 1/4 dijela, te da je odbijen i protutužbeni zahtjev tuženika KB na utvrđenje da je tužiteljica nedostojna za nasljeđivanje, kao i da u ostavinu iza pok. HB iz [adresa] ne ulazi 1/4 idealnog dijela stana koji je bio predmet citiranog darovnog ugovora. Zahtjev tužiteljice odbijen je s obrazloženjem da tužiteljica nije nikada bila vlasnicom predmetnog stana pa ne može niti tražiti da joj se isti vrati u vlasništvo, odnosno da se njoj „vrati dar“ sporne nekretnine za koji smatra da joj pripada temeljem nužnog dijela, te da predmet tužbenog zahtjeva kojim se od suda traži utvrđenje da je povrijeđeno pravo na nužni dio nasljednika može biti usmjeren samo na utvrđenje da se dar vraća u ostavinsku imovinu, a ne da se isti vraća nasljedniku u skladu s njegovim pravom na nužni dio,

- da je ostavinski postupak nastavljen pod novim poslovnim brojem: O-2408/2021, a tužiteljica da je ustala predmetnom tužbom ovog puta sa zahtjevom da se predmetni stan vrati u ostavinsku imovinu,

- da je rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: O-2408/2021-10 od 28. travnja 2022. ponovo određen prekid ostavinskog postupka iza pok. HB do pravomoćnog okončanja predmetnog parničnog postupka.

7. Na temelju navedenih utvrđenja, a pozivom na odredbe članka 69. stavka 1. i članka 70. stavka 3. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019. - u daljnjem tekstu: ZN) prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica ŠB kao kćerka pok. HB nužni nasljednik, te da nužni nasljedni dio koji joj pripada iznosi jednu polovicu od onoga dijela koji bi joj pripao po zakonskom redu nasljeđivanja (1/4 dijela), pa kako osim predmetnog stana kojim je prednica stranaka raspolagala za života darovanjem nije bilo druge ostavinske imovine, da je takvim postupanjem došlo do povrede nužnog nasljednog dijela tužiteljice zbog čega je tužbeni zahtjev kojim se traži da se u ostavinsku imovinu vrati 1/4 dijela predmetnog stana prihvaćen.

8. Navedena činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su rezultat logične i uvjerljive ocjene izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a. Tuženica drugačijom interpretacijom dijela činjenične građe i drugačijom ocjenom dijela izvedenih dokaza ničim nije dovela u pitanje pravilnost navedenih činjeničnih utvrđenja i zaključaka prvostupanjskog suda, niti je dovela u pitanje pravilnu primjenu materijalnog prava od strane prvostupanjskog suda glede odluke o glavnoj stvari, a žalba se svodi gotovo isključivo na osporavanje ocjene dokaza izvršene po prvostupanjskom sudu i na osnovi nje utvrđenih relevantnih činjenica. Međutim, način na koji tuženica u žalbi osporava činjenični supstrat na kojem je utemeljena prvostupanjska presuda ne može se prihvatiti pravilnim, jer nema nikakva uporišta u sadržaju dokaza provedenih tijekom postupka.

9. Pravilno je po mišljenju ovog suda prvostupanjski sud u razrješenju spornog odnosa pošao od odredbe članka 70. stavka 3. ZN-a kojom je propisano da nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Kako je tužiteljica kćerka ostaviteljice to je jasno da njezin nužni nasljedni dio iznosi 1/4 dijela ostavinske imovine, a kako je u ostavinskom postupku utvrđeno da osim predmetnog stana kojim je ostaviteljica raspolagala za života nije bilo druge ostavinske imovine, to je pravilno prvostupanjski sud naložio vraćanje 1/4 dijela predmetnog stana u ostavinsku masu radi namirenja nužnog nasljednog dijela tužiteljice.

10. U odnosu na žalbeni prigovor presuđene stvari ističe se da je isti neosnovan jer je tužiteljica u postupku koji se kod Općinskog suda u Rijeci vodio pod poslovnim brojem P-251/2009 (P-6576/2015) postavila tužbeni zahtjev za vraćanjem dijela predmetnog stana u vlasništvo tužiteljici, i o takvom zahtjevu je pravomoćno odlučeno na način da je isti odbijen, dok je u predmetnom postupku tužbeni zahtjev usmjeren na vraćanje dijela predmetnog stana u ostavinsku masu, o kojem zahtjevu nije odlučivano u postupku pod poslovnim brojem P-251/2009 (P-6576/2015) jer u takav zahtjev nije niti bio postavljen. Kako je za postojanje presuđene stvari potrebno da se kumulativno ispune tri uvjeta, i to da postoji identitet stranaka, identitet zahtjeva i identitet činjeničnog osnova, stajalište je ovog drugostupanjskog suda da u parničnom postupku P-251/2009 (P-6576/2015) i predmetnom parničnom postupku ne postoji identitet tužbenih zahtjeva, a što je pravilno u pobijanoj odluci utvrdio i prvostupanjski sud.

11. Nadalje, u odnosu na žalbeni prigovor zastare tužbenog zahtjeva treba istaći da podnošenje zahtjeva za vraćanje dara zbog povrede nužnog dijela u ostavinskom postupku ima učinak na tijek roka u kojem se zahtjev može ostvariti jer pravovremeno isticanje zahtjeva u ostavinskom postupku utječe da rok zastare propisan odredbom članka 84. ZN-a prestaje teći. Kako je zahtjev za vraćanje dara zbog povrede njenog nužnog dijela tužiteljica ŠB postavila već na raspravi održanoj 16. srpnja 2008. u ostavinskom postupku iza pok. VB, koji postupak još uvijek nije dovršen, a ne podnošenjem tužbe u ovom parničnom postupku 17. veljače 2020., kako to neosnovano u žalbi ističe tuženica, i što je također u pobijanoj odluci pravilno utvrdio prvostupanjski sud, to je i ovaj žalbeni prigovor tuženice odbijen kao neosnovan.

12. Osnovano ističe tužiteljica da je prvostupansjki sud pri donošenju odluke o naknadi troška djelomično pogrešno primijenio materijalno pravo, jer je tužiteljici trebalo priznati trošak za sastavljanje tužbe, pristup na pripremno ročište održano 5. srpnja 2022., kao i pristup na ročište održano 28. prosinca 2022. Ovo iz razloga što se na pripremnom ročištu raspravljalo o glavnoj stvari te su se iznosili dokazni prijedlozi i zaključen je prethodni postupak, a na ročištu održanom 28. prosinca 2022. pregledavala se sva dokumentacija u spisu te je raspravljanje zaključeno, pa je trošak za zastupanje na tim ročištima trebalo odmjeriti po Tbr. 9. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/2023.) u visini od zatraženih 100 bodova, uvećano za 25% PDV-a.

13. Međutim, neosnovano tužiteljica traži trošak za sastavljanje podneska od 16. ožujka 2022. kojim ispravlja tužbeni zahtjev, te podneska od 24. lipnja 2022., jer isti po mišljenju ovog drugostupanjskog suda nije bio potreban za vođenje spora, a navode iz tih podnesaka tužiteljica je mogla iznijeti i na raspravi, kao što neosnovano traži trošak za zastupanje na ročištu održanom 6. rujna 2022. jer tužiteljica na isto nije pristupila radi saslušanja, a od izvođenja kojeg dokaza je, kao suvišnog, naknadno i odustala.

14. Odlučujući o troškovima na ime žalbenog postupka, ovaj je sud zahtjev tužiteljice za sastavljanje odgovora na žalbu odbio iz razloga što, prema mišljenju ovoga suda, ta radnja nije bila potrebna za parnicu na temelju odredbe članka 155. stavka 1. ZPP- a.

15. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a i članka 380. točke 3. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ove presude.

Split, 19. veljače 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Marija Šimičić