Poslovni broj:Gž-1166/2022-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ankice Matić kao članice vijeća, pravnoj stvari tužiteljice VF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Jakši Tomiću, odvjetniku u Kninu, Getaldićeva 6, protiv tuženika Grada Knina, OIB:00981494061, Knin, Dr. Franje Tuđmana 2, zastupan po punomoćnici AF, dipl.iur., službenici Gradske uprave Grada Knina, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu, poslovni broj 37 Pn-6/2020 od 6. svibnja 2022., u sjednici vijeća dana 19. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužiteljice, ukida presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu, poslovni broj 37 Pn-6/2020 od 6. svibnja 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Dužan je tuženik Grad Knin u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici VF, iznos od 42.900,00 kuna, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje na označeni iznos teku od dana 22. siječnja 2019. godine, pa do isplate, po stopi iz ostalih odnosa, sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a.

II. Dužan je tuženik Grad Knin u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, nadoknaditi tužiteljici troškove prouzročene ovim postupkom, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje teku od presuđenja pa do isplate, sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a.

Odlukom o troškovima postupka nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 954,00 kuna, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Protiv prvostupanjske presude tužiteljica je podnijela žalbu zbog žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. točka 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP), sa žalbenim prijedlogom da se pobijana odluka preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice prema tuženiku za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za naknadu tuđe pomoći i njege, u ukupnom iznosu od 42.900,00 kuna s pripadajućim kamatama, koju štetu je pretrpjela kao posljedicu ozljeđivanja tijekom štetnog događaja kada je dana 29. listopada 2018. na pločniku ulice u [adresa] hodajući zapela za metalni okvir postolja nekadašnje telefonske govornice te pala na tlo uslijed čega je pretrpjela ozljede i strah.

6. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz obrazloženje kako je tužiteljica promašila pasivnu legitimaciju iz razloga što je kao vlasnik zemljišne čestice, na kojoj je položen pločnik gdje se dogodio štetni događaj, u zemljišnoj knjizi upisana Republika Hrvatska, dok je pravo upravljanja upisano u korist tvrtke Hrvatske ceste d.o.o.

7. U postupku je nesporno da je tužiteljica dana 29. listopada 2018. hodala pločnikom [adresa] u [adresa] da je pri tom pala na način da je zapela o metalni okvir od postolja telefonske govornice, koja je bila uklonjena prije štetnog događaja. Tom prigodom tužiteljica je pretrpjela strah te su joj nastale brojne tjelesne ozljede, što je utvrđeno po vještacima medicinske struke.

8. Sporno je pitanje pasivne legitimacije odnosno je li tuženik odgovoran za naknadu štete koju tužiteljica potražuje u ovom postupku.

9. Odgovornost za naknadu štete u ovoj pravnoj stvari ne proizlazi iz činjenice tko je upisan kao vlasnik na predmetnoj nekretnini na kojoj se dogodio štetni događaj, kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud, već se temelji na odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 68,18,110/18, 32/20,145/24 – dalje: ZKG).

10. Odredom članka 22. ZKG propisano je:

(1) Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture su:

1. održavanje nerazvrstanih cesta

2. održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima

3. održavanje građevina javne odvodnje oborinskih voda

4. održavanje javnih zelenih površina

5. održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene

6. održavanje groblja i krematorija unutar groblja

7. održavanje čistoće javnih površina

8. održavanje javne rasvjete.

11. Članak 27. ZKG propisuje:

"(1) Obavljanje komunalne djelatnosti organizira se i obavlja na području jedinice lokalne samouprave na način uređen ovim Zakonom i posebnim zakonom.

(2) Više jedinica lokalne samouprave na području iste ili različitih županija može obavljanje komunalne djelatnosti organizirati zajednički.

(3) Odluku o zajedničkom obavljanju komunalne djelatnosti donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave.

(4) Jedinice lokalne samouprave međusobna prava i obveze u slučaju zajedničkog obavljanja komunalne djelatnosti uređuju pisanim ugovorom."

12. Članak 104. stavak 1. ZKG određuje da u svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom redu kojom se propisuje:

1. uređenje naselja, koje obuhvaća uređenje pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne namjene, te određivanje uvjeta za postavljanje tendi, reklama, plakata, spomen- ploča na građevinama i druge urbane opreme te klimatizacijskih uređaja, dimovodnih, zajedničkih antenskih sustava i drugih uređaja na tim zgradama koji se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta 2. način uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta te održavanje reda na tim površinama

3. uvjete korištenja javnih parkirališta, javnih garaža, nerazvrstanih cesta i drugih površina javne namjene za parkiranje vozila

4. održavanje čistoće i čuvanje površina javne namjene, uključujući uklanjanje snijega i leda s tih površina.

(2) Odluku o komunalnom redu kojom se uređuje korištenje površina javne namjene koja je dio željezničke infrastrukture ili javne ceste predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi uz prethodnu suglasnost upravitelja te infrastrukture odnosno ceste.

(3) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se mjere za provođenje te odluke kao što je određivanje uvjeta i načina davanja u zakup površina javne namjene, mjere za održavanje komunalnog reda koje poduzima komunalni redar, obveze pravnih i fizičkih osoba i prekršajne odredbe.

(4) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka mora se osigurati mogućnost korištenja površina javne namjene na način koji omogućava kretanje osoba s posebnim potrebama.

13. Članak 107. ZKG propisuje:

"(1) Poslove provedbe odluke o komunalnom redu obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave određeno općim aktom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o ustroju upravnih tijela (u daljnjem tekstu: upravno tijelo).

(2) Upravno tijelo u provedbi odluke o komunalnom redu obavlja poslove:

1. dopuštanja i određivanja uvjeta za postavljanje tendi, reklama, plakata, spomen-ploča na građevinama i druge urbane opreme na zgradama

2. dopuštanja i određivanja uvjeta za korištenje površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta

3. nadzora nad provedbom odluke o komunalnom redu i

4. druge poslove određene odlukom o komunalnom redu."

14. Iz navedenih materijalno-pravnih odredbi ZKG-a proizlazi da je tuženik kao jedinica lokalne samouprave ovlašten upravljati pločnikom kao javnom površinom te voditi računa o stanju pločnika.

15. Budući da je prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa propustio utvrditi pravno relevantne činjenice odlučne za valjanu primjenu materijalnog prava, trebalo je na temelju odredbe članka 370. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će pravilno utvrditi činjenično stanje pa će nakon toga pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novu, zakonitu i pravilnu odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

16. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti odluku o troškovima postupka (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

U Splitu, 19. veljače 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Dragica Samardžić