REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-390/2025

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. LU , zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, II. policijske postaje Zadar, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 11. rujna 2024., broj Pp-3781/2021, u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, II. policijske postaje Zadar, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod t. I., žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, II. policijske postaje Zadar je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 11. rujna 2024., broj Pp-3781/2021, temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona oslobođen je od optužbe okr. LU da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitim dokazima.

5. Naime, sukladno čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona, zapisnici o ispitivanju svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti, mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a to znači sukladno odgovarajućim odredbama (čl. 283. – čl. 300.) Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. 126/19., 130/20. i 80/22.), budući da na to izravno upućuje odredba čl. 173. Prekršajnog zakona.

5.1. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedočiti (čl. 285.), a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla toga prava te ako upozorenje iz čl. 285. st. 3. tog Zakona i odricanje nije ubilježeno u zapisnik.

5.2. Iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje LUZ, žrtve nasilja, od 26. lipnja 2021. sastavljen u II. policijskoj postaji Zadar, razvidno je da je ista ispitana bez prethodnog izričitog odricanja od blagodati nesvjedočenja, u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, iako se radi o supruzi okrivljenika koja uživa blagodat nesvjedočenja. Budući da izričito odricanje od blagodati nesvjedočenja nije ubilježeno u zapisnik, radi se o dokazu koji se ne može upotrijebiti u postupku.

6. Nadalje, odredbom čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:

„(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona i ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.

(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz st. 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“

6.1. Kako je, dakle, čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano da se zapisnici o ispitivanju svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti, mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, nego je policijski službenik postupao na temelju ovlaštenja iz čl. 13. st. 1. t. 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku, nego imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se, na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona, moraju izdvojiti iz spisa predmeta.

6.2. Iz t. 4. obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na iskazu svjedoka policijskog službenika MU, koji je u jednom dijelu svog iskaza navodio što je, izašavši na intervenciju na mjesto događaja, utvrdio obavijesnim razgovorima sa svjedokinjom LUZ.

6.3. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koje su građani dali policijskom službeniku TU na mjestu događaja ne može se upotrijebiti kao dokaz u ovom postupku, jer se radi o neformalnom iskazivanju pred policijskim službenikom prilikom vršenja izvida prekršaja, čime nije zakonit dokaz ni onaj dio svjedočkog iskaza policijskog službenika u kojem on prepričava što je utvrdio tim obavijesnim razgovorima, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude.

7. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedokinje svjedokinje LUZ, žrtve nasilja, od 26. lipnja 2021. sastavljen u II. policijskoj postaji Zadar te policijskog službenika VU u dijelu u kojem prepričava sadržaj obavijesti sa svjedokinjom LUZ te ih u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak tome postoji li krivnja okrivljenika.

8. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. Zbog navedenog propusta nije bilo moguće ocjenjivati osnovanost žalbe tužitelja, slijedom čega je ista postala bespredmetna.

9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te iznova, na zakonit način, provesti do sada izvedene dokaze, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, koju će pritom valjano obrazložiti.

10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 19. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.